Uvod

Događaj kao svesna i ekonomski usmerena  ljudska aktivnost se pojavljuje 
veoma davno, gotovo sa počecima drevnih civilizacija.Budući da događaji 
obuhvataju široku osnovu, nastanak različitih događaja se ne vezuje za isto 
vremensko razdoblje. Sasvim je izvesno da ekonomska pojava događaja 
datira   iz   početka   u   društvu   organizovanog   ljudskog     življenja,   ali   je 
ekonomsko   izučavanje   događaja,   a   naročito   njegovih   menadžment 
aspekata novijeg datuma.Poznato je da su se izložbe i trgovačke priredbe 
održavale   i   u   pred   antičkom   periodu.Sportske   događaje   beleže   antički 
istoričari kao značajan i prestižan oblik društvenih aktivnosti, koji je svoj 
vrhunac   dostigao   organizovanjem   drevnih   Olimpijskih   igara   (776 
god.p.n.e)   u   vidu   petoboja.  Događaji   festivalskog   tipa   poznati   su   još   iz 
srednjeg veka,dok su konferencijski događaji kao proizvod savremenog 
načina života vezuju za XVIII vek. Događaji su verovatno nastali i pre 
pojave novca, ali njihov razvoj nesumljivo je usledio nakon ustanovljenja i 
prihvatanje opšteg ekvivalenta, budući da nematerijalni karakter i idejna 
osnova   događaja   nisu   naročito   povoljni   za   naturalnu   razmenu.   Pojava 
kapitalizma,   novih   proizvoda   i   društvenih   odnosa,   kao   i   novog   načina 
života   otvorili   su   put   svestranijem   razvoju   sve   većeg   broja   različitih 
događaja. Pojava diskrecionog prihoda, porast kupovne moći i standarda 
potrošača,   pomeranje   linije   sa   osnovnih   u   korist   dopunskih   potreba   i 
rađanje   potpuno   novih   potreba   potrošača   usmerili   su   tražnju   za 
specifičnom   ekonomskom   ponudom   događaja,   koja   je   zatim   stimulisala 
razvoj različitih savremenih događaja.

Tražnja za događajima

Pod tražnjom za događajima se podrazumeva funkcionalan odnos kojim se 
označava   posećenost   događaja   koja   bi   se   ostvarila   po   različitim 
cenama/ulaznicama na mestu održavanja događaja u vremenu potrebnom 
za njegovo organizovanje. Tražnja za događajima se može definisati i kao 
potreba za programom događaja, koja ima platežnu sposobnost, a koja se 
iskazuje   u   broju   potencijalnih   posetilaca   tog   događaja.   Na   tražnju   za 
događajima utiče veći broj faktora, te se ona može prikazati formulom: 

Y=f (x1, x2, x3,…, xn) 

označava tražnju za događajima

 

x1, x2, x3,…, xn

 faktore koji utiču na tražnju za događajima.

 

 
U menadžmentu događaja poznavanje tražnje za događajima je značajno 
zbog sagledavanja realnih mogućnosti organizatora događaja na tržištu 
određene   vrste/tipa   događaja.   Menadžeri   događaja   treba   ne   samo   da 
poznaju tražnju za događajima, nego i da 
budu   kvalifikovani   da   je   mere,   odnosno   da   predviđaju   njeno   buduće 
kretanje. Predviđanje 

background image

Želiš da pročitaš svih 11 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti