Informacioni sistem kao podrska odlucivanju
SADRŽAJ
4. MENADŽMENT INFORMACIONOG SISTEMA
4.1. POJAM I ZNAČAJ INFORMATIČKE PISMENOSTI..................................................8
4.3. FUNKCIJE I KOMPONENTE INFORMACIONOG SISTEMA.................................10
4.4. INFORMACIONI SISTEMI U ORGANIZACIJAMA.................................................11
6. INFORMACIONI SISTEMI ZA PODRŠKU ODLUČIVANJU
6.1. UPRAVLJAČKI INFORMACIONI SISTEMI............................................................15
6.2. SISTEM ZA PODRŠKU ODLUČIVANJU(DSS)......................................................15
6.4. SISTEM ZA PODRŠKU GRUPNOM ODLUČIVANJU (GDSS) 17
6.5. SISTEMI PODRŠKE IZVRŠENJU - ESS 18
7. SISTEMI ZA PODRŠKU ODLUČIVANJU
8. KLASIFIKACIJA SISTEMA ZA PODRŠKU ODLUČIVANJU
9. OSNOVNE KOMPONENTE SISTEMA ZA PODRŠKU ODLUČIVANJU 29
9.1. PODSISTEM ZA UPRAVLJANJE PODACIMA.........................................................29
9.2. PODSISTEM ZA UPRAVLJANJE MODELIMA........................................................31
9.3. PODSISTEM ZA UPRAVLJANJE ZNANJEM...........................................................31
9.4. PODSISTEM KORISNIČKOG INTERFEJSA.............................................................31
1. UVOD
U ovom radu obradićemo temu: „Informacije, menadžment i proces odlučivanja“. Prije svega,
definisaćemo pojmove koje sadrži naziv teme, dakle definisat ćemo informacije, menadžment,
te proces odlučivanja. Također ćemo navesti i neke osnovne karakteristike, funkcije itd. već
pomenutih pojmova.
U nastavku rada govorićemo o sistemima za podršku odlučivanju, jer smatramo da se oni
vežu za našu temu, kao i za predmet koji izučavamo, tj. Menadžment informacioni sistemi.
Definisaćemo DSS, GDSS i ESS kao najvažnije dijelove sistema za podršku odlučivanju, te
dati pregled njihovih glavnih obilježja, karakteristika i sl.
DSS je sistem koji pomaže top menadžmentu u donošenju odluka i predstavlja snažnu
kombinaciju koja obuhvata podatke, složene analitičke modele, te alate i software koji je
jednostavan za upotrebu.
GDSS je interaktivni kompjuterski sistem koji ima zadatak da iskristalizira rješenje za
postavljene probleme koje će donijeti više donosilaca odluka koji rade zajedno kao grupa.
ESS su informacioni sistemi na strateškom nivou organizacije dizajnirani da se bave
nestruktuiranim odlučivanjem kroz unaprijeđenu grafiku i komunikacije.
Svi navedeni sistemi pomažu menadžmentu kod donošenja odluka tj. u procesu odlučivanja.
2.
INFORMACIJE
Pojam informacija
2

podatak je beskoristan sve dok ne prenosi neku informaciju. Prema sledećoj definiciji
informacija je skup znakova koji primaocu nešto znače, odnosno otkrivaju nešto novo.
Informacija je pojam s mnogo značenja zavisno o kontekstu, ali je kao pravilo usko povezana
s konceptima kao što su značenje, znanje, percepcija, instrukcija, komunikacija i razni
mentalni procesi. Jednostavno rečeno, informacija je primljena i shvaćena poruka. Ali pre
svega, ona je rezultat procesiranja, manipuliranja i organiziranja podataka na načina da isti
nadograđuju znanje osobe koja informaciju prima.
Komunikacijska teorija je numerički prikaz nesigurnosti ishoda. Povezujemo je s entropijom
informacije, a samim time i sa relevantnošću poruke, tj. koliko nam je data informacija od
koristi.
3. MENADŽMENT
Menadžment (engl. Management) je "umetnost obavljanja poslova putem, uz, ili posredstvom
drugih ljudi." Mary Parker Follet.
Menadžment je proces oblikovanja i održavanja okruženja u kojemu pojedinci, radeći zajedno
u grupama ostvaruju odabrane ciljeve. To je zapravo proces postizanja željenih rezultata kroz
efikasno korišćenje ljudskih i materijalnih resursa. Savremeni menadžeri u principu obavljaju
tri zadatka:
„Menadžment“, Dževad Šehić, Zijada Rahimić
4
1. Usmeravaju poslove i organizacije.
2. Usmeravaju (upravljaju) ljudima.
3. Usmeravaju (upravljaju) operacijama (proizvodima i uslugama).
Funkcije menadžmenta
Upravljanje ljudskim resursima
Rad s ljudima i pomoću njih
Menadžment osigurava da se ciljevi preduzeća ostvare kolektivnom akcijom nosioca
pojedinačnih zadataka.
Ciljevi preduzeća
Preduzeće postoji da bi ispunilo svrhu i misiju i ostvarilo zadate ciljeve.
5

4. MENADŽMENT INFORMACIONOG SISTEMA
4.1. POJAM I ZNAČAJ INFORMATIČKE PISMENOSTI
Tokom devedesetih godina računari su neizbežni u svim područjima i strukama pa i u
svakodnevnom životu. Upravo tada se govori o pojmu kompjuterske pismenosti koju treba
usvojiti za efikasan rad. Uz neka osnovna informatička znanja dolazi se do pojma
informatičke pismenosti, mada merilo za informatičku pismenost nije postojalo.
Uz elementarnu ili primarnu pismenost (poznavanje čitanja i pisanja), preko sekundarne ili
funkcionalne pismenosti (razumevanje i popunjavanje formulara, ugovora i sl.), danas se
govori o tercijarnoj (informacijska, računarska, internet, SMS) pismenosti. Sa razvojem
informatičke tehnologije sve se češće čuje pojam informatičke pismenosti kao i širi pojam
informacijske pismenosti, o kojima se govori kao temeljnima za razvoj savremenog društva.
Treba naglasiti da pojmovi informatička pismenost i informacijska pismenost nisu sinonimi.
"
Informacijska pismenost se odnosi na sposobnost prikupljanja, prenos, obradu, i evaluiranje
određenih podataka i korišćenje informacija, potrebnih za određenu svrhu upravljanja, dok je
informatička pismenost opšta sposobnost rada sa računarom
Informatčka pismenost (en. computer literacy) definiše se i kao "
sposobnost korišćenja
kompjutera i kompjuterskih programa
".
Danas se pod pojmom informatičke pismenosti,
pored sposobnosti korišćenja računara i Interneta, podrazumijeva i posedovanje raznorodnog
znanja koje će čoveku omogućiti da u ogromnom broju informacija pronađe i koristi one koje
su mu upravo potrebne. Takvo obrazovanje podrazumeva:
svest o potrebi za informacijama,
dobro poznavanje tehnologije pristupa i pronalaženja informacija (pre svega računara i
Interneta),
postojanje jasno određenog sistema vrednosti,
razlikovanje sličnih informacija sa stanovišta njihove upotrebe,
svest o potrebi dodatnih informacija (ili su dovoljne prethodne informacije),
znanje kako sačuvati i ponovo iskoristiti informacije ako zatrebaju i
stalno, permanentno, ozbiljno i svestrano obučavanje i učenje.
Informatički pismen čovek ima sposobnost prepoznavanja potrebe za informacijom, zatim
sposobnost pronalaženja i upotrebe informacije na efikasan način. U najširen značenju,
Nadrljanski, Đ., Informatička pismenost i informatizacija obrazovanja;
Informatologija
; Beograd 2006. str.262.
Ibid.str.262.
Kosar, Lj.
Hotelijerstvo I
; Visoka škola strukovnih studija, Beograd 2008. str.11.
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti