Univerzitet u Beogradu 

Ekonomski Fakultet 

 

Osnovne akademske studije 

 

Predmet

: Marketing logistika 

 

Tema: 

 Značaj i implikacije primene koncepta 

CRM na upravljanje lancem snabdevanja u 

turizmu

 

 

 

Mentor:

                                                                         

Student:

 

Prof. dr Vladan Božić                                                 Petar Petrović 

                                                                                       255/10                                               

 

 

U Beogradu, jun 2012. godine 

 

SADRŽAJ 

 

1.

 

Umesto uvoda- strateški zaokret u upravljanju lancem snabdevanja u turizmu

.

…….

.

 

2.  Koncept CRM kao važan alat u turističkim lancima snabdevanja……

.

….…………….5 

  2.1.  Pojmovno određenje koncepta…………………………………………………………...

.

  2.2.  Ključne komponente koncepta…………………………………………………………...7 

  2.3. Ključni koraci u implementaciji koncepta……………………………………………….10 

 

3. Upravljanje servisom potrošača u turizmu na bazi CRM………………….……………12 

  

3.1. Definisanje pojma i važnosti servisa potrošača u turizmu………

….

……………………..12 

  3.2. Identifikacija nedostataka u servisu potrošača u turizmu………………………………...13 

  3.3. Utvrđivanje ključnih atributa servisa…………………………………………...

.

………..15 

  3.4. Merenje satisfakcije potrošača pruženom uslugom………………………………………15 

 

4. E-CRM-moderna verzija koncepta i njen značaj…………………………………..…….17 

  

4.1. Funkcije E-CRM-a…………………

.

…………………………………………………….18 

  4.2. Uticaj E-CRM koncepta na lanac snabdevanja u turizmu………………………………..19 

 

5. Zaključak……………………………………………………………………………………20 

 

Ključne reči i pojmovi………………………………………

.

………………………………..

.

21 

 

Reference………………………………………………………………………………………22 

background image

 

usluge. Na svojoj internet prezentaciji, u okviru principa rada, čak pet od osam je orijentisano na 
korisnike njihovih usluga (www.shangri-la.com, pristupljeno 30/4/2012).

 

 

CRM  koncept  znatno  je  bitniji  za  lanac  snabdevanja  u  turizmu,  nego  na  prmer  u  proizvodnoj 
industriji,  budući  da  su  njihovi  krajnji  korisnici,  turisti,  čija  pažnja  je  fokusirana  na  kvalitet 
interakcija  sa  dobavljačima  turističkih  proizvoda/usluga.  Uvažavajući  uvodna  razmatranja, 
logika  narednih  izlaganja  biće  sledeća:  u  okviru 

druge  tačke  rada

  daje  se  osnovna  postavka  i 

terminološka  distinkcija  pojma  CRM  i  njegovih  ključnih  komponenti  i  koraka  primene. 

Treći 

deo

  je posvećen upravljanju turističkim servisom  potrošača na  bazim koncepta CRM,  dok se 

okviru  poslednje  celine

  analizira  značaj  primene  informacionih  tehnologija  i  uvođenja 

osavremenjenog, E-CRM koncepta u turističke lance snabdevanja. 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2.  Koncept CRM kao važan alat u turističkim lancima snabdevanja 

 

Nakon  uvodnog  razmatranja  koje  se  odnosilo  na  analizu  strateškog  zaokreta  u  poslovanju 
turističkih  lanaca  snabdevanja,  u ovom delu se  fokusiramo  na tri ključne stvari:  a)  određivanje 
suštine i obuhvatnosti pojma CRM,  b) utvrđivanja relevantnih komponenti i ključnih elemenata 
koji  čine  integralni  deo  ovog  koncepta,  c)  osnovne  korake  u  koncepcijskoj  implementaciji.  U 
nastavku ove tačke, analiziramo definisane ključne zadatke. 

 

  2.1. Pojmovno određenje koncepta 

 

Detaljnom  analizom  dostupne  literature,  usled  njene  brojnosti  i  diferenciranosti  u  naučnom 
pristupu  i težištu posmatranja,  može se konstatovati da tema CRM koncepta svakako dobija  na 
popularnosti i značaju. Njena važanost je opravdana budući da je u prvom redu praksa dokazala 
da  se  radi  o  primenljivom  i  prevashodno  operativnom  konceptu.  Opet,  operativnost  i  suštinu 
ovog  koncepta,  različiti  autori  različito  tumače.

  Greenberg 

(2001)  u  svom  radu  ističe  da  CRM 

predstavlja  kompletno  zaokružen  sistem  koji:  obezbeđuje  način  percipiranja  i  ustanovljavanja 
iskustava pojedinačnih potrošača kako bi se stvorila osnova za izgradnju baze lojalnih potrošača; 
obezbeđuje  kako  tehnološka,  tako  i  funkcionalna  rešenja  za  identifikaciju,  osvajanje  i 
zadržavanje  potrošača;  obezbeđuje  unificiranost  informacija  o  potrošačima  unutar  preduzeća. 

Day

  i 

Van  den  Bulte

  (2002)  tvrde  pak  da  CRM  predstavlja  među-funkcionalni  proces  za 

postizanje  aktivnog  dijaloga  sa  potrošačima  širom  svih  dodirnih  tačaka  preduzeća  sa  njima, 
dajući personalizovan tretman najvrednijim potrošačima, kako bi se povećala stopa retencije kao 
i  efikasnost  marketinških  inicijativa.  Jedna  drugo,  uopštenije  tumačenje  kaže  da  CRM 
predstavlja  faktički  vrstu  stava  prema  zaposlenima  i  potrošačima,  koji  počiva  na  brojnim 
procesima i sistemima (

Jespersen

 i 

Skjott-Larsen

, 2005, str. 86). Grupa domaćih autora koja se 

bavi ovom tematikom, ističe važnost jasnog identifikovanja odnosa koji kompanija ostvaruje sa 
potrošačem. U tom kontekstu, odnose treba dobro razgraničiti,  jer nije svaki odnos zasnovan na 
CRM-u.  Tako postoji  nekoliko nivoa,  tj.  stadijuma razvoja,  od klasičnog transakcionog odnosa 
do  dugoročnih  partnerstava  i  relacija  (Lovreta 

et  al., 

2010,  str.24-26).  Bez  obzira  na  nijanse 

različitosti  ovih  definicija  i  određenja,  sve  one  u  osnovi  sugerišu  da  je  cilj  CRM  koncepta 
anticipiranje i reagovanje na potrebe potrošača putem efektivnih i efikasnih akcija. Kao što smo 
već  istakli,  savremeni  CRM  razlikuje  se  od  tradicionalnih  marketinških  aktivnosti.  Radi  se  o 
među-funkcionalnoj filozofiji koja integriše sve poslovne funkcije unutar organizacije.  

 

U  kontekstu  upravljanja  lancima  snabdevanja  u  turizmu,  CRM  se  odnosi  na  načine  na  koje 
zaposleni,  tehnologije  i  procesi  individualnih  članova  lanca  ili  celokupan  lanac  zadovoljavaju 
potrošače i zadržavaju bliske veze između potrošača-klijenata i partnera. Neophodno je istaći da 
klijenti u ovim lancima nisu uvek i isključivo turisti. Turisti se nalaze na krajevima ovih lanaca, 
dok  su  posredni  klijenti  u  stvari  sami  učesnici  u  lancima  snabdevanja.  Primera  radi,  hoteli  su 
klijenti tur-operatora  i obrnuto. Prinicipi CRM-a u kontekstu upravljanja  lancem snabdevanja u 
turizmu sastoje se iz tri kritična koncepta (

Song

, 2012, str.144): 

background image

 

  2.2.  Ključni alati koncepta 

 

Nakon  definisanja  samog  pojma  koncepta  CRM,  kao  i  suštinskih  postulata  na  kojima  se  on 
zasniva, u ovom delu rada detaljnije ćemo obraditi neke operativne alate kojima se sam koncept 
koristi. Fokus naše analize biće na tri glavna alata: 

 

a)

 

CRM krug 

b)

 

Vrednosna strategija lanca snabdevanja 

c)

 

Mapa vrednosnih zateva potrošača 

 

CRM  krug. 

  Prvi  put  su  ovaj  pojam  upotrebili 

Nykamp

  i 

McEachern

  (1999)  kada  su  opisali 

process  CRM  u  turističkim  lancima  snabdevanja.  CRM  krug  započinje  identifikovanjem  i 
razumevanjem  potreba  potrošača.  Nakon  njihovog  identifikovanja,  članovi  lanca  snabdevanja 
razvijaju adekvatne, po meri kreirane proizvode/usluge, koji se moraju iskomunicirati i isporučiti 
postojećim  i  potencijalnim klijentima.  Oni koji  su zadovoljni proizvodima  i uslugama,  uslovno 
postaju  lojalni  potrošači,  sa  mogućnošću  trajnog  vezivanja  za  pojedine  učesnike  u  lancima 
snabdevanja u turizmu. Grafička ilustracija CRM kruga, data je na narednoj slici: 

 

Slika br. 2: 

CRM krug 

 

Izvor: 

Adaptirano prema Nykamp, M., McEachern, C., (1999). The CRM business cycle. 

DM Review Magazine 

 

Vrednosna  strategija  lanca  snabdevanja. 

Slično  alatu  CRM  krug, 

Mentzer

  (2004),  opisuje 

CRM  kao  vrednosnu  strategiju  lanca  snabdevanja.  Prema  ovom  autoru,  cilj  ovakve  strategije 
jeste  pridobijanje/očuvanje  konkurentske  prednosti  na  tržištu.  Grafička  ilustracija 

Mentzer

-ove 

vrednosne strategije i njenih faza data je na narednoj slici: 

Želiš da pročitaš svih 25 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti