Precišćavanje vode za piće
MATURSKI RAD
Hemijsko - prehrambeno tehnološka škola
Prečišćavanje vode za piće
Učenik:
Đorđe Šakić – IV-13
Nastavnik:
Zlata Radovanović
Sadržaj
1. Uvod...................................................................................................................................................3
2.
Karakteristike prirodnih voda................................................................................................4
2.1. Izvorišta vode za piće....................................................................................................................... 8
3. Standardi kvaliteta vode za piće...........................................................................................10
3.1 Pokazatelji kvaliteta vode i njihov značaj................................................................................11
4.
Procesi i operacije kondicioniranja vode za piće...........................................................14
4.1. Dezinfekcija.......................................................................................................................................15
4.2. Metode dezinfekcije....................................................................................................................... 15
4.3. Uređaji za dezinfekciju..................................................................................................................19
1. Uvod
Značaj vode za ljude, živi svet, ekosisteme i planetu u celini, veoma je veliki i
2

•
Površinska: okeani, mora, reke, jezera, močvare.
•
Podzemene vode: reke ponornice, izvori itd.
Iako Zemlju nazivamo
"
vodena planeta
"
veoma mali deo vode se može bez problema
koristiti za piće ili za održavanje biljnog sveta. Još ako se zna da je do sada čovek svojim
bahatim ponašanjem zagadio jedan veliki deo tih resursa, nameće se potreba za zaštitom voda.
S’ druge strane, iako je voda prema hemijskom sastavu jedinjenje vodonika i kiseonika, ona
se u takvom sastavu u prirodi ne nalazi, već ona sadrži niz raznih supstanci rastvorenih u njoj.
Čak i atmosferska voda predstavlja rastvor koji sadrži
CO
2
,
O
2
, N
2
, NH
3
itd., a iznad
industrijskih oblasti i gradskih naselja atmosferska voda sadrži još
SO
2
,
H
2
S, HCl
,
čađ itd.
Voda prolazi kroz zemlju, rastvara pojedine komponente u zemljinoj kori, pa njen
hemijski sastav zavisi od sastava zemljišta kroz koji protiče. Hemijski sastav prirodnih voda
na Zemlji nije jedinstven. U vodi se mogu naći tako reći svi elementi periodnog sistema. U
zavisnosti od njihovog sadržaja neki od ovih elemenata mogu biti i štetni za živi svet, a neki
izuzetno korisni. Pored neorganskih materija prirodna voda sadrži i organske materije kao što
su huminske materije (huminske i fulvinske kiseline). Pored ovih prirodnih zagađenja zbog
uliva neprečišćenih otpadnih voda u prirodne vodotokove u vodi se mogu naći različita
jedinjenja kao što su pesticidi, nafta, deterdženti, ulja i masti i niz drugih organskih i
neorganskih jedinjenja.
Prirodne vode, u zavisnosti od svog porekla, imaju različite karakteristike. Najčistije
su atmosferske padavine. Podzemne vode iz većih dubina najkvalitetnije su za piće. Obično su
tvrde od plićih i praktično nemaju bakterija i rastvorenih organskih materija. Plitke podzemne
vode obično su bezukusne i sadrže mnogo organskih materija, gvožđa i silicijumove kiseline.
Na lokalitetima gde je intenzivno ispiranje, plitke podzemne vode su visokomineralizovane.
Ove vode se lako zagađuju.
Sastav površinskih voda je različit. Brdski potoci i reke obično su vrlo čisti. Organskih
materija i bakterija imaju vrlo malo, a mala je i tvrdoća vode. Rečne vode, koje čovek najviše
koristi, znatno variraju po svom sastavu, a mnogo zavise od kvaliteta voda koje primaju. Živi
organizmi u vodi imaju takođe uticaj na sastav prirodnih voda. Jezerska voda može biti slatka
i slana. Voda slatkovodnih jezera je vrlo slična rečnoj vodi. Barske vode sadrže malo
neorganskih soli, ali mnogo organskih materija. Kvalitet voda akumulacija najviše zavisi od
vode koja ih napaja. U samoj fazi punjenja akumulacije vodom već nastaju bitne promene,
4
pogotovo ako prostor za akumulaciju nije pripremljen. Zbog velike količine hranljivih
materija, visoke prozračnosti vode i uticaja sunčevih zraka, razvijaju se različiti biljni i
životinjski organizmi, koji obogaćuju vodu organskim materijama, što može biti nepovoljno
za eksploataciju vode.
Iz datog prikaza osnovnih karakteristika prirodnih voda, može se videti da je njihov
sastav veoma različit. Razlike nastaju zbog specifičnih fizičko-hemijskih i bioloških procesa
koji se u njima dešavaju, zbog međusobnog komuniciranja različitih voda, zbog promene
hidrometereoloških uslova, kao i dugih uticajnih faktora (geološki sastav zemljišta, geografski
položaj itd.).
Ispitivanje kvaliteta površinskih i podzemnih voda na teritoriji Republike Srbije
sprovodi se po „
Programu sadržanom u Uredbi o sistematskom ispitivanju
kvaliteta
voda
“,
koju početkom svake kalendarske godine donosi Vlada Republike Srbije,
vodeći
računa da budu ispoštovani kriterijumi za najcelishodnije vremensko i prostorno sagledavanje
režima voda. Program definiše obim, vrstu i učestalost ispitivanja kvaliteta voda:
•
ispitivanje kvaliteta voda vodotoka,
•
ispitivanje kvaliteta voda akumulacija,
•
ispitivanje kvaliteta voda izvorišta prvoga ranga,
•
ispitivanje kvaliteta voda podzemnih voda prve izdani,
•
ispitivanje kvaliteta sedimenta u rekama,
•
ispitivanje kvaliteta mulja u akumulacijama.
5

o
28 profila na 14 vodotoka sa nedeljnom dinamikom (26 puta godišnje),
o
12 profila na 8 vodotoka sa dnevnom dinamikom (365 puta godišnje),
o
21 prioritetnih izvorišta prvoga ranga i 14 ostalih izvorišta, jedanput godišnje,
o
32 akumulacije (na 3 profila i 3 dubine) i 4 jezera (na sredini jezera
podpovršinski) jedanput godišnje,
o
73 stanice podzemnih voda (pijezometara), jedanput godišnje,
uzorkovanje i hemijsku analizu rečnog mulja i mulja u akumulacijama na:
o
33 profila na 18 vodotoka, jedanput godišnje,
o
12 akumulacija (na po 3 profila), jedanput godišnje.
У
praksi se kvalitet voda određuje merenjem parametara koji su od važnosti za
određeni cilj (tako su se stvorili pojmovi i određeni kriterijumi za vodu za piće, napojnu vodu
za kotlove, vodu za hlađenje), a kod površinskih voda se vrši klasifikacija voda na osnovu
sistema zahteva koji obezbeđuju relativnu stabilnost ekosistema, i ujedno, i zahteve za
određene potrebe (snabdevanje vodom za piće i industriju, melioracija i ribarstvo). Vode se
klasiraju prema odabranim parametrima čije su granične vrednosti prikazane u
tabeli 1.
Tabela 1
.
Neke od graničnih vrednosli indikatora kvaliteta površinskih voda
Pojedine klase obuhvataju:
Klasa
I
- vode koje se u prirodnom stanju, uz eventualnu dezinfekciju, mogu
Parametar
I
klasa
II
klasa
III
klasa
IV
klasa
Suspendovane materije,
ml/l
do
10
30
80
100
Suvi ostatak filtrirane vode,
mg/l
do
- površinske vode
350
1000
1500
1500
- podzemne vode na kršu
350
1000
1500
-
- izvan krša
800
1000
1500
-
Rastvoreni
O
2
, mg/l
ne manji od
8
6
4
3
BPK
5
,
mgO
2
/l
ne više od
2
4
7
20
HPK
iz
KMnO
4
, mgO
2
/l
do
10
12
20
40
Stepen saprobnosti po
Liebmann
-u
oligo-
saprobna
mezo-
saprobni
beta-alfa
mezo-
saprobni
beta-alfa
alfa mezo-
saprobni
do poli-
saprobni
Stepen produktivnosti, samo za jezera
oligo-
trofna
eutrofna
umereno
-
-
Najverovatniji broj koliformnih klica
(
NBK
) u 100
ml
, ne veći od
2000
100000
200000
-
pH
-
vrednost
6,8 - 8,5
6,8 - 8,5
6,8 - 9,0
6,8 - 9,0
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti