Doze i doziranje lekova
Visoka zdravstveno – sanitarna škola strukovnih studija
“Visan”, Beograd
Predmet:
Veterinaski lekovi
Doze i doziranje lekova
-
seminarski rad -
Profesor: Student:
Prof. dr Branko Kozlina Marija Kovačević-Radivojević, 10-VIII/2015
U Beogradu,
Mart, 2016
Sadr
žaj
2.1. Vrste doza............................................................................................................................. 3
2.2. Izražavanje terapijskih doza.................................................................................................5
2.3. Odnos između doze i efekta..................................................................................................5
2.4. Stupnjeviti ili postepeni odnos doze i efekta.......................................................................6
2.5. Kvantalan odnos doze i efekta.............................................................................................. 6
1

2. Doze i doziranje
Doza je određena količina leka koja se pod određenim uslovima i na određeni način daje
životinji ili čoveku u preveniranju ili lečenju bolesti.
2.1. Vrste doza
Fiziološka doza
( neefektivna doza) je mala količina leka koja, uprkos prisustvu u organizmu,
ne prouzrokuje bilo kakve vidljive ( ili merljive) efekte.
Terapijska doza
( efektivna doza) je količina leka koja prouzrokuje koristan ili željeni
terapijski efekat. Ona može da bude minimalna, srednja ili maksimalna terapijska doza.
Označava se sa ED
1
, ED
50
i ED
100
. U praksi se nejčešće propisuje srednja terapijska doza leka
(ED
50
) koja će kod većine tretiranih životinja da prouzrokuje terapijski efekat.
Toksična doza
je količina leka koja prouzrokuje teške neželjene efekte i simptome trovanja.
Letalna doza
je količina leka koja prouzrokuje smrt kod životinja.
Jačina dejstva leka posle primene svih pomenutih vrsta doza zavisi od postignute
koncentracije leka na mestu dejstva u organizmu. Od upotrebljene doze zavisi da li će efekat leka
uopšte nastati, da li će on biti terapijski koristan, ili će prouzrokovati znake trovanja. Efekti
raznih vrsta doza najbolje se mogu videti na primeru barbiturata (lekova sa depresivnim
dejstvom na centralni nervni sistem). Najmanja doza (fiziološka) ne prouzrokuje bilo kakve
vidljive efekte.Terapijska doza, u zavisnosti od veličine, prouzrokuje samo blago umirenje
(sedaciju), hipnotički efekat (san) ili opštu anesteziju. Toksične doze barbiturata prouzrokuju
duboku komu, dok letalne doze prouzrokuju smrt.
Dnevna doza
je količina leka koja se daje oboleloj životinji u toku jednog dana. Ona se
obično deli u više pojedinačnih srednjih terapijskih doza, u zavisnosti od farmakokinetičkih
osobina leka.Frekvencija primene pojedinačnih terapijskih doza (interval delovanja) se podešava
tako da se kod tretirane životinje održavaju neophodne terapijske koncentracije leka na mestu
njegovog delovanja. Neki lekovi se mogu primenjivati dva puta dnevno, tri puta dnevno ili čak
četiri puta dnevno..Pojedini antibiotici , hemoterapeutici i dr. se mogu primenjivati jednom
dnevno ili jednom u tri dana (retard oblici), tj. to su preparati sa produženim delovanjem.
3
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti