Finansijsko pravo
1
Finansijsko pravo – materijal za klk
1. Појам царина
2. Врсте царина
3. Ефекти царина
4. Појам и улога, и врста царинске политике
5. Инструменти заштите царинске политике
6. Општи споразум о трговини и царини ГАТ
7. Светска трговинска организација
8. Србија, Црна Гора и Светска трговинска организација
9. Светска царинска организација
10. Појам царинског система
11. Врсте царинског система
12. Европска Унија – појам
13. Царински систем Европске Уније
14. Царинска линија и царинско подручје
15. Царинска роба
16. Царинска обавеза и царински обвезник
17. Смештај царинске робе
18. Слободне зоне
19. Царињење робе
20. Појам царинске тарифе
1.Pojam carina
Carina je dažbina koja se naplaćuje za robu koja se uvozi u jedno carinsko područje, izvozi iz tog područja ili
provozi preko jednog carinskog područja.
Carina je nastala kao dažbina koju su naplaćivali vladari, feudalci u unutrašnjem prometu. U feudalnom
sistemu ona je bila, prije svega fiskalni instrument (služila za ubiranje prihoda), a u novom veku carina
postepeno prima ulogu za štite domaće proizvodnje. Danas je carina spoljnotrgovinski instrument .
Cilj carine je za štita domaće proizvodnje, mada nije retkost da se naplaćuju carine i iz fiksalnih, političkih,
socijalnih i dr.ciljeva. Cilj zaštitne carine je za štita domaće privrede. Fiskalna ima za cilj ubiranje prihoda u
korist budžeta države. Socijalne carine imaju za cilj čuvanje životnog standarda, one su po pravilu niže za
prehrambene, higijenske i dr.proizvode.
Carine su oblik javnih prihoda koji se ubire prilikom prelaza robe prekodržavne, odnosno carinske granice.
Carine predstavljaju obavezu uvoznika – izvoznika da, u momentu kada roba prelazi nacionalnu granicu,
plati propisanu sumu novca u korist države. Carine su vrsta posrednog poreza kojise naplaćuje kada roba
prelazi carinsku liniju. Cilj carine nije da poveća državni prihod, već zaštita domaće proizvodnje, narocito
one koja tek počinje da se razvija.Ciljevi uvodjena carina su različiti, ali su najvažniji sledeći:
1.
Fiskalni
– da se putem carina pokupe finansijska sredstva za potrebedržave.
2.
Ekonomski
– oni su najbrojniji. Pre svega, koriste se za zaštitu domace privrede ili odredjene
privredne grane od spoljnekonkurencije.
3.
Socijalni
– koriste se za zastitu životnog standarda odredjenih socijalnih grupa.
2
2.Vrste carina
Carina se može podeliti na sledeće vrste i to:
►
prema pravcu kretanja robe,
►
cilju zbog kojih se uvode,
►
načinu obračunavanja, načinu propisivanja
►
i ekonomsko-političkom dejstvu.
Carine prema pravcu kretanja dele se na : uvozne, izvozne i prevozne
Uvozne carine naplaćuju se na robu koja se uvozi u jedno carinsko područje.
►
Izvozne carine naplaćuju se
na domaću robu prilikom izvoza.Ove carine su retke i predstavljaju izuzetak. Cilj uvodjenja izvoznih može
biti različit. Uvodi se radi sprečavanja izvoza nekog proizvoda, koga nema na domaćem tržištu i u mogu da
se uvedu zbog fiskalnih prihoda.
Carine prema cilju zbog kojih se uvode dele se na: zaštitne, fiskalne i socijalne.
Zaštitne carine se uvode sa osnovnim ciljem da se za štiti domaća proizvodnja od inostrane konkurencije i
omogućavanje razvoja domaće proizvodnje. Ova carina ima najveću primenu u savremenom carinskom
sistemu i ona deluje na smanjenje uvoza
►
Fiskalna carina je po pravilu prihod države i ima istovremeno
fiskalni karakter.
►
Socijalne carine se uvode za pojedine proizvode koji su značajniji za održavanje
životnog standarda stanovništva i propisuju se niže carinske stope u odnosu na druge proizvode. Uvode se
najčešće za osnovne životne namirnice: mast, ulje, pšenica I dr.
Prema načinu obračunavanju i dele se: carine po vrijednosti, specifične carine i kombinovane carine.
Carine po vrednosti obračunava se na carinsku osnovicu koju čini vrednost robe.
►
►
Specifične carine
obračunavaju se prema jedinici mere proizvoda kao što su kg, L, kom.,m itd.
►
Kombinovane carine
obračunavaju se istovremeno po vrednosti i prema jedinici mere proizvoda. Radi obračuna carine moraju
se utvrditi istovremeno i vrednost robe i jedinica mere odnosno robe.
Podela carina prema načinu propisivanja i prema ekonomsko-političkom dejstvu -
Prema načinu propisivanja dele se na: autonomne i ugovorne carine.
►
Autonomne carine propisuje jedna
zemlja samostalno, mogu se menjati po potrebi i nezavisna je od drugih zemalja.
►
Ugovorene propisuje
se na osnovu ugovora sa jednom ili više zemalja. Ove carine ne mogu se menjati samostalno po ukazanoj
potrebi jedne zemlje bez saglasnosti drugih zemalja sa kojima je ugovorena carina.
3.Ефекти царина
Efekti koje proizvode carine mogu biti:
•
Alokativni efekat
- Dolazi do relokacije proizvodnih resursa. Zbog porasta cene dobra X u zemlji dolazi do
gubitka blagostanja na strani proizvođača i potrošača.
•
Redistributivni efekat
- Utiče na redistribuciju dohotka u zemlji (od potrošača ka proizvođačima), zbog
porasta cena uzrokovanoguvođenjem carine.
•
Efekat stvaranja i skretanja trgovine
- efekat stvaranja trgovinenastaje kao rezultat preferencijalnih
carinskih stopa utvrdjen u okviruregionalnog trgovinskog sporazuma, efekat skretanja trgovine pokazuje
obima trgovine koji se umesto sa eksternima sa nižimtroskovima sada ostvaruje sa partnerima koji
su članovi integracije, a proizvode po viim troskovima.
•
Efekt liberalizacije i distorzije
– efekat liberalizacije nastaje jer nekitokovi nailaze na manja ograničenja
nego pre, efekat distorzije nastajekada je roba opterećena raznim carinskim tarifama pa dolazi
dodiskriminacije cena
Efekti uvodjenja carina – slucaj male zemlje
Kada se govori o maloj zemlji, misli se na njenu geografsku i na ekonomskuveličinu na svetskom tržištu.
Pretpostavlja se da mere koje mala zemlja preduzima radi regulisanja svoje spoljnotrgovinske razmene
neće imatiuticaj na svetsko tržište.

4
Komentar: pri svetskoj ceni Pw količina izvoza iz zemlje B je jednakakoličini uvoza u zemlji A. Pretpostavimo
da je A velika zemlja koja jeznačajan uvoznik posmatranog porizvoda iz zemlje B. Ukoliko A uvedecarine na
uvoz to će dovesti do smanjenja tražnje sa Q1Q4 na Q2Q3 Iuticaće na pad cene tog porizvoda u B sve dok
se njegova medjunarodnarazmena ponovo ne uravnoteži, tj dok uvoz u A ne bude jednak izvozu iz B.To će
se desiti kada cena u B padne na nivo P'. Na levoj strani je prikazana ponuda i tražnja proizvoda X u zemlji A
a sa desne u zemlji B. B imakomparativne prednosti u proizvodu X. Pw je cena pri kojoj je zemlja A želida
uveze kolicinu proizvoda X kojuzemlja B želi da izveze. Na tom nivou A želi da uveze Q1Q4 jedinica X što je
jednako kolicini Q1'Q4' koju je B spremna da izveze. Pw je jedini nivoravnotežne cene u uslovima slobne
trgovine pri kome je izvoz iz B jednak uvozu u A. U slučaju kada bi cena X bila iznad ravnotežne, tražnja
zauvozom bi opala u A dok bi došlo do povećanja ponude izvoza u zemlji B što bi imalo za posledicu pad
cene proizX na svetskom tržištu. Ako bi cena bila ispod ravnotežne situacija bi bilaobrnuta i usledio bi rast
cene X.
4.Појам и улога, и врста царинске политике
•Carinska politika jedne zemlje predstavlja svesno usmeravanje od strane društva instrumenata i instituta
u vezi sa carinskom zaštitom, razvoja domaće proizvodnje i drugim vitalnim pitanjima koja su od interesa za
privredu jedne zemlje. Carinska politika može da bude različita: aktivna i pasivna.
*Aktivna carinska politika-njome se pomaže izvoz. U mere aktivne carinske politike spadaju sve vrste
subvencija i premija kao i razne poreske olakšice, transportne olakšice, kreditne olakšice, koje se daju kada
su u pitanju izvozni poslovi. Domaća valuta, odnosno njen kurs moze da odigra vrlo važnu ulogu u voñenju
aktivne carinske politike.
*Pasivna zaštitna politika obuhvata sve mjere carinske politike koje se sprovode u cilju ograničavanja uvoza
, kao i vancarinska ograničenja uvoza u obliku taksi,poreza i sl. Pasivna zaštitna politika može biti:
nominalna, realna i efektivna. a)nominalna carinska zaštita predstavlja nominalno opterećenje po Carinskoj
tarifi, kada je u pitanju uvoz robe po carinskim stopama.
b) realna carinska zaštita se izračunava na osnovu naplaćene carine, kao i ostvarene vrijednosti uvoza robe.
c)efektivna carinska zaštita je zaštita koja omogućava odreñenim granama zaštićenim granama da
ekonomskim dejstvom carina omogući što povoljnije uslove da se stvori dohodak. Kontigenti i kvote
spadaju u mjere vancarinske zaštite tj. u pasivnu zaštitnu politiku.
5.Инструменти заштите царинске политике
RACIONALNA I SELEKTIVNA ZAŠTITNA CARINSKA POLITIKA - Racionalna i selektivna zaštitna carinska
politika- carinskom politikom se mora ostvariti zaštita domaće proizvodnje, ali ne svaka i ne po svaku
cijenu. Treba štititi onu proizvodnju koja posluje sa razumnim troškovima proizvodnje, a ne onu koja je
neperspektivna i zastarjela.
Takodje, carina ne treba da štiti sve istom carinskom stopom, već one privredno razvijene nižom stopom, a
manje razvijene višom stopom. Bitno je odrediti: šta se štiti, u kojoj mjeri i na koji rok.
INSTRUMENTI ZAŠTITNE CARINSKE POLITIKE – OSNOVNI (dugoročni): Carinska tarifa, Carinski zakon,
Carinska osnovica, Carinska stopa POMOĆNI (kratkoročni): Carinski kontigenti-kvote, Antidampiške carine,
Sezonske carinske stope.
CARINE SU KLASIČNI INSTRUMENT PROTEKCIONIZMA (ZAŠTITE), kojim jedna zemlja ostvaruje prednost na
teret druge zemlje. Označava se i kao “TARIFNA ZAŠTITA”. Carina je instrument pasivne i aktivne zaštite:
5
Pasivno dejstvo: opterećenje cijene uvoza (najčešći oblik), Aktivno dejstvo: uticaj na formiranje izvoznih
cijena i količinu izvoza.
ELASTIČNI INSTRUMENTI CARINA I CARINSKE ZAŠTITE - Elastični (fleksibilni) instrumenti carina su oni koji
postoje u carinskom sistemu koji mogu da se mijenjaju i da se uspješno prilagoñavaju privrednim
potrebama koje mogu da se jave u odreñenom vremenskom trenutku. Oni ne zahtijevaju duži vremenski
period izmjena, za njihovu primjenu je potrebna vrlo kratka procedura.
Glavni elastični (fleksibilni) instrumenti carina i carinske zaštite su carinski kontigenti. Pomoću njih može da
se vrši smanjivanje carinske stope iz Carinske tarife za određeni procenat, može da se desi da se carinska
zaštita svede čak na nulu. Carinski kontigenti se pojavljuju u više carinskih sistema, a postoji i više vrsta
kontigenata, i to: količinski, vrijedonosni, namjenski, neograničen, vremenski ograničen itd. Vrijedonosni je
limitiran određenim novčanim iznosom. Kod vremenski ograničenog kontigenta se carinska stopa, koja je
snižena, primjenjuje slobodno do određenog vremenskog perioda.
Namjenski ograničen carinski kontigent je onaj kod koga se stopa carine slobodno primenjuje na sav uvoz i
za tačno odreñene korisnike. Vremenski neograničeni su oni koji nemaju nikakvo vremensko ograničenje, a
njihov rok trajanja je sve dok se ne opozovu, dok se ne ukinu. Pored carinskih kontigenata postoje i
preferencijalne carine koje država predviña zakonom ili na osnovu meñunarodnih ratifikovanih ugovora.
Glavni cilj je da se unaprijedi robna razmjena, da se koriste razne pogodnosti, koje čak mogu da budu i
neplaćanje odreñenih carina pri nekim robnim razmjenama. U najvećem broju carinskih sistema
preferencijalne carine predstavljaju oblik ugovorne carine. Oni bi trebalo da i u budućnosti budu jako
fleksibilno sredstvo i instrument carinske politike.
DRUGI FLEKSIBILNI INSTRUMENTI CARINSKE ZAŠTITE - •Dodatna carina - uvodi se kao protivmjera, kao
oblik borbene ili ratničke carine •Sezonske carinske stope - uvode se za odreñene poljoprivredne proizvode
u odreñenom perodu u cilju obezbjeñenja stabilnosti domaće proizvodnje i domaćeg tržišta. Npr. Vlada
neke države može pored postojećih stopa uvesti i sezonske stope , koje ne mogu biti veće od 20%.
•Ramplasman--carinski ramplasman podstiče uvoz omogućavajući domaćoj privredi uvoz bez plaćanja
carina, pod uslovom da u odreñenom vremenskom roku, npr. do godinu dana , taj uvoznik izveze robu u
istoj vrijednosti. •Povraćaji carina ( drawback) i drugih uvoznih dažbina - ovaj instrument omogućava
povrat naplaćene carine na robu koja je uvezena ( sirovine i reprodukcioni materijal) ,pod uslovom da je
ista upotrebljena u proizvodnji robe za izvoz.
INSTRUMENTI VANCARINSKE ZAŠTITNE POLITIKE - - “NETARIFNE MJERE” (NTM) - Netarifne mjere
predstavljaju sva trgovinska ograničenja koja nastaju pored carine, ali i mjere koje unaprjeñuju trgovinu.
•Kontigenti i kvote (kvant. ograničenje uvoza ili izvoza) •Dobrovoljno ograničenje izvoza •Otvaranje tržišta
pregovorima •Sanitarne, fitosanitarne i tehničke prepreke trgovini.
Kontigenti predstavljaju količine ili vrijednosti odreñene robe koje se u neku zemlju mogu uvesti u
odreñenoj godini. Kada se oni iscrpe, roba se dalje ne može izvoziti ili uvoziti bez propisivanja novih
kontigenata. Kvote su slične kontigentima, sa jednom bitnom razlikom koja se odnosi na to da kad se one
iscrpe robu je moguće i dalje uvoziti ali uz plaćanje mnogo veće carine koja može biti i više puta veća od
carine u carinskoj tarifi.
6.Општи споразум о трговини и царини ГАТ
Utemeljen 1948. godine, GATT je i međunarodna organizacija (international organization) i multilateralni
ugovor čiji je temeljni cilj smanjiti ili ukloniti carine i druge prepreke trgovini te liberalizirati svjetsku
trgovinu. Sa sjedištem u Ženevi, GATT je forum za rješavanje međunarodnih trgovinskih sporova

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti