Proračun Evropske Unije
VISOKA ŠKOLA „CEPS“
Poslovna ekonomija smjer Financije i računovodstvo
PRORAČUN EVROPSKE UNIJE
Predmet :Mikrosustav EU Student :Đenana Berbić
Prof.VŠ. dr.sci. Haris Šarganović
Kiseljak decembar 2016 .god.
1
S A D R Ž A J
UVOD ---------------------------------------------------------------------------------------------------------3
1. ISTORIJSKA STRUKTURA BUDŽETA------------------------------------------------------------4
2. POSTUPAK USVAJANJA BUDŽETA EUROPSKE UNIJE ------------------------------------5
3. KAKO SE FINANSIRA EU ----------------------------------------------------------------------------7
4. BUDŽETSKI PRIHODI --------------------------------------------------------------------------------8
5. BUDŽETSKI RASHODI -------------------------------------------------------------------------------9
6. KAKO SE IZVRŠAVA PRORAČUN EU ----------------------------------------------------------11
7. KAKO SE NADZIRE IZVRŠAVANJE PRORAČUNA EU -----------------------------------11
8. DANAŠNJA STRUKTURA BUDŽETA EUROPSKE UNIJE ---------------------------------12
8.1. PRORAČUN EU ZA 2015.GODINU-----------------------------------------------------------12
8.2. PRORAČUN EU ZA 2016.GODINU-----------------------------------------------------------14
8.3. PRORAČUN EU ZA 2017.GODINU-----------------------------------------------------------16
ZAKLJUČAK-----------------------------------------------------------------------------------------------19
LITERATURA ---------------------------------------------------------------------------------------------20
2

1. ISTORIJSKA STRUKTURA BUDŽETA
Prvi budžet Europske ekonomske zajednice za 1958 godinu je usvojen od strane Vijeća,
na osnovama predloženim od strane Komisije i posle dobijanja mišljenja od strane
Parlamenta. Prvi budžet EEZ je bio veoma mali i pokrivao je isključivo administrativne
troškove Zajednice. Kako su se ciljevi EEZ pretvarali sve više u određene političke obaveze
(ciljeve) budžet je sve više obuhvatao i ovako određene ciljeve, npr. kroz Europski socijalni
fond. Europski zemljoradničko Vijeće i Garancijski fond su osnovani 1962 godine i potrošnja
vezana za poljoprivredne potrebe je ubrzo postala najznačajnija stavka u budžetu. Prvih
godina, finansijski doprinos od svake od šest zemalja članica je išao preko prihoda Komisije.
Budžet EU dugo vrijemena posle formiranja Europske zajednice za ugalj i čelik (EZUČ) i
Ekonomske zajednice (EZ) iznosio dosta manje od 1% bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Do 1967. godine budžet je iznosio manje od 10 milijardi eura, 1977. je dostigao 30 milijardi
eura, 1991. 70 milijardi a 2000. godine premašio 90 milijardi. Tokom vrijemena budžet je
prolazio kroz razne faze. U periodu 1973-1984. godina karakterisali su ga sporovi o veličini i
strukture potrošnje. Period 1984-1998. može se označiti kao period naglog rasta i stabilizacije
budžeta na visokom nivou , a od 1999. preovlađuju problemi petog proširenja Unije i nastavka
politike umjerene budžetske ekspanzije. Do povećanja budžeta ne dolazi izdvajanjem većeg
procenata BDP zemalja članica, već zahvaljujući rastu BDP u Uniji. Postojale su velike
oscilacije u raspodeli budžetskih stavki prema kategorijama, tako da je 1979. oko 70 %
budžeta utrošeno za poljoprivredu. Naglo rastu i izdaci za strukturne fondove od 1991. koji
danas sa poljoprivredom predstavljaju oko 80% ukupnih budžetskih izdataka. Sabiranjem
izdataka za poljoprivredu i strukturne fondove dobijaju se približno slični iznosi, oko 80%
odlazi u navedene svrhe. Stavka «Razno« nije definisana, a u okviru nje se javljaju izdaci za
proširenje, pomoć Unije drugim zemljama, kao i oni za humanitarne intervencije. Izdaci za
administraciju neprestano rastu u relativnim iznosima, što reflektuje rast briselske biroratije.
Rast izdataka u ove svrhe će se povećavati usljed povećanja administracije, ali i usljed
povećanja izdataka za penzije onih koji su radili u Uniji. Njemačka i Britanija su bile
praktično jedine zemlje do 1988. koje su znatno više uplaćivale u EU budžet nego što su
dobijale nazad, a od 1990. godine većina zemalja postala je neto finansijer. Britanija je uspjela
da izdejstvuje da od 80-tih godina dobija rabat, tj. povraćaj iz budžeta Unije, što je presedan
http://www.ec.europa.eu/budget/index en.htm od 05.12.2016. godine.
4
za EU. Rabat je namijenjen nadoknadi subvencija Unije za poljoprivredne proizvode, koje
britanija i onako uvozi. U 1985. godini rabat je iznosio preko 1 milijardi EUR-a.
Znači da se Britaniji već 20 godina iz europskog budžeta vraća dio novca koji ona u njega
uplaćuje. Taj mehanizam je svojevremeno izdejstvovala Margaret Tačer, kako ne bi ispalo da
London u zajedničku kesu uplaćuje mnogo više nego ostali.
Briselu, koji su predhodili donošenju budžeta, tadašnji britanski premijer Toni Bler je
napravio ustupak u vidu smanjenja rabata, i to u korist manje razvijenih, većinom novih,
članica EU.
2. POSTUPAK USVAJANJA BUDŽETA EUROPSKE UNIJE
Principi na kojima se zasniva budžet EU:
-
jedinstvo (prihodi i rashodi prikazani u jednom dokumentu)
-
periodičnost (budžetska=kalendarska godina)
-
ravnoteža (nema deficita, suficit se prenosi)
-
potpunost/univerzalnost (prihod se ne smije spojiti sa izdatkom)
-
specifikacija (svaki izdatak naveden sa namjenom)
Kao prvi korak pri donošenju budžeta, Vijeće ministara, Komisija i Parlament zaključuju
sporazum kako bi osigurale budžetsku disciplinu, dugoročno planiranje i unapredili saradnju i
povezanost oko godišnjeg budžeta. Ovaj međuinstitucionalni sporazum uključuje i
"višegodišnji finansijski okvir" koji ustanovljava (postavlja) godišnje maksimalne limite
(popularno "plafon"). Najnoviji "okvir" pokriva period od sedam godina od 2007 do 2013 i od
2014 do 2020 godine. Procedura usvajanja budžeta (kako je i ustanovljena sporazumima EU)
traje od 1 septembra do 31 decembra. U praksi ona počinje mnogo ranije. Na primjer,
pripreme za Budžet 2010 godine počele su prije kraja 2009 godine.
U prvim godinama postojanja EU Vijeće ministara je imao odlučujući, a jedno vrijeme i
isključivi uticaj na formiranje budžeta, dok ga je Komisija tehnički uobličavala, ali od 1975.
godine progresivno rastu ovlašćenja Europskog parlamenta. Komisija priprema radnu verziju
budžeta do 1. jula svake godine , a Vijeće je usvaja do 5. oktobra u godini koja predhodi
budžetskoj. Od trenutka predloga preliminarnog nacrta budžeta do njegovog usvajanja dug je
put. Kada Komisija sačini preliminarni nacrt ona ga do 15. jula šalje Vijeću ministara na tzv.
http://www.bbc.co.uk/serbian/news od 05.12.2016. godine.
5

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti