JU Gimnazija „Sveti Sava“

Republika Srpska, Prijedor

Maturski rad iz fizike

Optika

Мentor:

Učenik:

Saša Komšić, prof.

Tatjana Stojnić, IV-1

Prijedor, maj 2016. god. 

S a d r ž a j :

Strana

1. Uvod u fiziku.......................................................................................................................1
2. Uvod u optiku......................................................................................................................2
2.1. Geometrijska optika..........................................................................................................4
2.2. Talasna optika..................................................................................................................10
3.Zaključak..............................................................................................................................12

background image

Optika

Tatjana Stojnić, IV-1

Kvantna fizika

Kvantna je mehanika

 

utemeljena 1900., kada je

 

Maks Plank 

 

uveo diskontinuirana energijska 

stanja kako bi objasnio

 

toplotno zračenje

 

crnog tijela

. Tu diskontinuiranost Einstein (1905.) 

prenosi i na samo zračenje.

Kvantima

 

elektromagnetskoga zračenja (

fotona

 

energije

 

, gdje 

je

 

h

 

Plankova konstanta

, a

 

ν

 

frekvencija

 

elektromagnetskih talasa) on objašnjava 

fotoelektrični efekat

Nuklearna fizika

Enrico Fermi

 oblikovao je teoriju slabog međudjelovanja 1932. Iste je godine otkriven 

i 

neutron

, čime je započelo istraživanje 

atomskog

 jezgra. Kvantna mehanika otkrivena na 

nivou atoma našla je punu primjenu pri proučavanju nove, 

nuklearne sile

, odgovorne za 

vezanje 

protona

 i 

neutrona

 u jezgrima atoma.

Ostale grane fizike

U 

fizici kondenzirane tvari

 razvijaju se 

poluprovodnik

 i 

tranzistori

, objašnjava 

se 

supravodljivost

 i dolazi do saznanja o faznim prijelazima i neuređenim 

sistemima. 

Astronomija

 i 

kozmologija

 doživljavaju nov pogled, kroz 

prizmu

 

Velikog praska

Uočavaju se 

kvazari

 i 

pulsari

, ali i 

pozadinsko zračenje

. 

Teleskopi

 na svemirskim 

letilicama zbližavaju kosmologiju i 

fiziku elementarnih čestica

.

4

Optika

Tatjana Stojnić, IV-1

2.

 

UVOD U OPTIKU

Svjetlost je najvažniji uslov života na Zemlji. Optika je dio fizike koji se bavi proučavanjem 
svjetlosti.U opotici pod pojmom svjetlosti podrazumijevamo vidljivo

 

infracrveno

 

ultraljubičasto

 

zračenje iako se slične pojave mogu proučavati i u drugim 

oblastima

 

elektromagnetnog zračenja

, pa se prema tome optika može shvatiti kao posebno 

područje

 

elektromagnetizma

. Suvremena teorija građe atoma i molekula razvila se na 

otkrićima u području optike (spektroskopije). Uspjesi u području astronomije, hemije, 
filozofije, biologije, uslovljeni su primjenom optičkih metoda i instrumenata. Fotografija, 
televizija, kino – područja tehnike, s kojima se svakodnevno susrećemo, zasnovane su na 
optičkim zakonima. No najvažnije nije u nabrojanim činjenicama, već u tome što je u 
posljednje vrijeme u optici došlo do krupnih otkrića, koja je stavljaju u prvi plan interesa 
fizičara i drugih specijalista. Novootkrivena svojstva svjetlosti omogućila su konstrukciju 
kvantnih generatora svjetlosti – LASERA, koji su neobično proširili granice primjenljivosti 
optike, kako u području fizičkog eksperimenta tako i u području tehničke primjene. Fizika je 
dobila nove metode proučavanja prirode, a mnogi važni tehnički problemi riješeni su 
primjenom novih otkrića u optici. Laserska zraka postaje osnovnim kanalom za uspostavljanje 
veza kako na Zemlji tako i u kosmosu. Problem iskorištavanja atomske energije regulisanjem 
termonuklearne reakcije moguće je da će biti riješen upotrebom snažnih laserskih zraka (u 
laboratorijskim uvjetima ostvareno je 1974. godine). Da bi se razumjelo u čemu je smisao 
novih otkrića, i što se sve može uz pomoć njih postići, potrebno je upoznati se sa suštinskom 
prirodom svjetlosti i zakonitostima njenog ponašanja. Neke pojave u optici zavise od kvantne 
prirode svjetlosti što optiku povezuje i sa 

kvantnom mehanikom

. U praksi se ipak većina 

pojava može objasniti elektromagnetnom prirodom svjetlosti koja je opisana

 

Maxwellovim 

jednačinama

. Klasična optika se dijeli na

 

talasnu optiku

 

koja proučava talasne osobine 

svjetlosti i

 

geometrijsku optiku

 

koja predočava širenje svjetlosti u obliku ravnih crta ("zraka").

 

5

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti