Univerzitet u Zenici

Pravni fakultet

Krivičnopravna zaštita okoliša

Tema: Gradnja hidrocentrala

( seminarski rad )

Zenica, maj 2010 god.

Uvod:

Gradnja svake nove brane, osim pozitivnih efekata, ima i svoju negativnu, crnu, ružnu, 
opasnu stranu. To se posebno može reći za planiranu i svim vrstama pritisaka forsiranu 
gradnju   novih   brana   i   hidroelektrana   na   lokacijama   sa   neprocjenjivom   prirodnom 
baštinom, koja bi zbog svoje neponovljivosti morala biti nekad vrsta svetosti. Sa pravom 
se   može   dati   negativna   ocjena   planiranoj   gradnji   novih   objekata   za   proizvodnju 
hidroenergije   iz   kojih   se   tako   dobivena   električna   energija   izvozi   drugim   zemljama. 
Postavlja se pitanje zašto su razvijene zemlje prestale graditi brane i hidroelektrane na 
svojim rijekama, a spremne su investirati u takve objekte u nerazvijenim zemljama, da li 
po svaku cijenu treba insistirati na vecoj iskorištenosti hidropotencijala za povećanje 
proizvodnje električne energije ako postoji alternative za trajno korištenje tih prirodnih 
bogatstava, a da ona ne budu uništena. Konačno, zašto su glavni investitori koji nude 
novac za izgradnju novih hidroelektrana i malih elektrana u Bosni i Hercegovini upravo 
one   zemlje   kojima   su   prirodne   ljepote   glavna   sirovina   za   turističke   uspjehe   poput 
Austrije, Slovenije, Italije. Izvještaj Svjetske komisije za brane predstavlja prekretnicu u 
svijetu i politici  izgradnje velikih brana. Prvi put se u ovakovom dokumentu zaključuje 
da: velike brane na rijekama nisu opravdane ako bi se uzeli u obzir svi realni troškovi i 
štete koje izazivaju, negativni efekti brana nisu ni procjenjivani, uračunavani ili je to bilo 
urađeno   samo   površno,   nepriznati   troškovi   se   odnose   na   lokalno   stanovništvo,   one 
razorno djeluju na prirodnu okolinu, odluke o građenju brana nisu bile demokratske, jer o 
njima ne odlučuje lokalno stanovništvo vec politička i poslovna elita.

2

background image

(nizvodno   od   brane),   a   voda   se   iz   akumulacijskog   jezera   dovodi   posebnim 
cijevima sa zahvata do strojarnice.

Za visoke padove (preko 200 metara) primjenjuju se takozvane  Peltonove turbine  kod 
kojih se potencijalna energija vode u provodnom dijelu potpuno pretvara u kinetičku i u 
obliku   vodenog   mlaza   pokreće   lopatice   turbine   pretvarajući   kinetičku   energiju   u 
mehaničku.

Za srednje padove (do 200 metara) koriste se takozvane  Francisove turbine, kod kojih 
provodni dio s lopaticama okružuje točak. U provodnom dijelu ovih turbina potencijalna 
se energija vode samo djelomično pretvara u kinetičku tako da s određenim nadpritiskom 
dospijeva u obrtno kolo (točak) i njemu predaje svoju energiju.

Za niske padove (do približno 40 metara) koriste se takozvane  Kaplanove turbine  koje 
rade slično kao i Francisove turbine, s tim da je broj lopatica daleko manji.

2

Energija vode

Energija vode (hidroenergija) je najznačajniji obnovljivi izvor energije, a ujedno i jedini 
koji je ekonomski konkurentan fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji. U posljednjih 30-
ak   godina   proizvodnja   energije   u   hidroelektranama   je   utrostručena,   ali   je   time   udio 
hidroenergije povećan za samo 50% (sa 2.2% na 3.3%). U nuklearnim elektranama u 
istom je razdoblju proizvodnja povećana gotovo sto puta, a udio 80 puta. Tako je zbog 
toga jer korištenje hidroenergije ima svoja ograničenja. Ne može se koristiti posvuda jer 

2

 www.bs.wikipedia.org/wiki/hidroelektrana

4

podrazumijeva obilje brzo tekuće vode, a poželjno je i da je ima dovoljno cijele godine, 
jer se električna struja ne može jeftino uskladištiti. Da bi se poništio utjecaj oscilacija 
vodostaja grade se brane i akumulacijska jezera. To znatno diže cijenu cijele elektrane, a i 
diže se razina podzemnih voda u okolici akumulacije. 

Razina podzemnih voda ima dosta utjecaja na biljni i životinjski svijet, pa prema tome 
hidroenergija nije sasvim bezopasna za okoliš. 

Veliki problem kod akumuliranja vode je i zaštita od potresa, a u zadnje vrijeme i zaštita 
od   terorističkog   čina   (za   vrijeme   Domovinskog   rata   Srbi   su   pokušali   srušiti   branu 
Peručkog jezera). Procjenjuje se da je iskorišteno oko 25 % svjetskog hidroenergetskog 
potencijala. Većina neiskorištenog potencijala nalazi se u nerazvijenim zemljama, što je 
povoljno   jer   se   u   njima   očekuje   znatan   porast   potrošnje   energije.   Najveći   projekti, 
planirani   ili   započeti,   odnose   se   na   Kinu,   Indiju,   Maleziju,   Vijetnam,   Brazil,   Peru... 
Rastuća potreba za energijom pri tome često preteže nad brigom o utjecajima na okoliš, a 
dimenzije nekih zahvata nameću dojam da je njihovo izvođenje ne samo stvar energije 
nego i prestiža. 

Velike HE imaju sljedeće nedostatke:

3

- mjenjaju vodotok samih rijeka, 
- podizu nivo vode i potapaju veliku povrsinu obradive i neobradive zemlje sa svom 
florom i faunom sto se nalazi uz samu branu, nerijetko potapaju sela i gradove uz samu 
branu, te se ljudi moraju iseliti odatle,
- potopljeni sistemi flore i faune izumiru, te u procesu truljenja proizvode goleme 
kolicine CO2 i drugih gasova poput metana, koji oneciscuju zrak i pridonose stvaranju 
efekta staklenika tj. zagrijavanju zraka i klimatskih  promjena zemlje, isto tako nerijetko 
ti gasovi se akumuliraju na samo me dnu jezera te pridonose oneciscavanju i zagazdjenju 
samog jezera,
- same brane usporavaju strujanje vode u rijekama to utice na protok pijeska i rijecnog 
mulja, te se pijesak i rijecni mulj akumuliraju na dnu samih akumulacionih jezera te 
smanjuju vodeni bazen tih jezera sto vremenom dovodi do nekonomicnosti HE i 
zagazdjivanja same rijeke, te dovodi do izumiranja mnogih zivotinjskih i
biljnih vrsta u samome jezeru, ako se vodom iz prljavog jezera napajaju gradovi uz 
akumulaciono jezero ili navodnjava obradiva zemlja, to znaci da moze dovesti do porasti 
bolesti medju ljudima,
-pored ovoga same brane sprijecavaju ciscenje korita te akumuliraju velike kolicine 
smeca, sve to doprinosi izumiranju mnogih vrsta ribe,
-ujedno velike brane poput one na rijeci jangcengjang prave veliki pritisak na tektonske 
ploce svojim akumulacionim jezerima, posto se nalazi na veoma nesigurnom tektonskom 
podrucju, postoji veliki rizik od potresa i pucanja same brane, cime su dovedeni u 
opasnost mnogi gradovi i sela nizvodno od brane,                                                                

3

 www.izvorienergije.com/energija/vode

5

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti