Predmet:

 

Elektronsko poslovanje

Tema:

 

Model virtualnog trgovačkog centra

Sadržaj: 

1.

UVOD....................................................................................................1.

2.

Elektronsko 

poslovanje..........................................................................2

2.1.

Internet

 

kao

 

platforma

 

savremenog 

poslovanja..................................2

2.2.

Opis

 

i

 

definicije

 

elektronskog 

poslovanja...........................................3

2.3.

Elektronska   trgovina   kao   najznačajnija   oblast   e-

poslovanja..............3

2.4.

 

Modeli

 

elektronske 

trgovine..............................................................4

3.

On-line 

prodavnice................................................................................6

3.1.

Definicija

 

i

 

karakteristike

 

on-line 

prodavnica....................................6

3.2.

Prednosti   i   ograničenja   otvaranja   on-line 

prodavnica........................7

3.3.

Nastup

 

on-line

 

prodavnice

 

na 

Internetu.............................................8

1

3.4.

Tipovi

 

on-line 

prodavnica .................................................................10

4.

On-line Srbija 

2007...............................................................................11

5.

ZAKLJUČAK.......................................................................................13

Literatura....................................................................................................1

4

UVOD

U poslednje dve decenije, osetne su promene koje se dešavaju u našem 

okruženju. Primetan je razvoj nauke i tehnologije, dolazi do geografskih i 

teritorijalnih podela, do promena na planu društvenog i političkog života, 

ekonomskih   i   socijalnih   prilika.  Ubrzava   se   tempo   života   i   sve   se   to 

oslikava kroz izmene u načinima rada i metodama poslovanja.

Kraj   XX   veka,   obeležila   je   nova   naučno-tehnološka   revolucija   koja   je 

značajno   uticala   na   sve   sfere   ljudskog   života   i   rada.   Njene   posledice 

odrazile su se na promene u industriji, trgovini, pravnom sistemu... Ipak, 

promena   koja   je   najviše   uticala   na   život   običnog   čoveka   jeste   razvoj 

elektronskih komunikacija.

Pre dvadesetak godina, jedini vidovi informisanja su bili štampa, radio i 

televizija.   Snabdevanje   se   vršilo   u   malim   prodavnicama   i   eventualno, 

ponekom   većem   marketu   ili   robnoj   kući.   Tržište   je   bilo   ograničeno,   a 

2

background image

6.1. Internet kao platforma savremenog poslovanja

Osnove Interneta postavljene su šezdesetih godina prošlog veka u Americi, 

iako se Internet, kao termin, prvi put pojavljuje osamdesetih godina. Prvi 

projekat izgradnje jedinstvene mreže, bio je ARPAnet (

Advanced Research 

Projects Agency)

, koga je finansiralo ministarstvo odbrane SAD sa ciljem da 

poveže vojne baze i istraživače u slučaju atomskog napada. Sedamdesetih 

godina na ovu mrežu se priključuju univerziteti u SAD, a osamdesetih 

akademske   institucije   Evrope.   Preokret   u   razvoju   Interneta,   nastao   je 

devedesetih   godina   izlaskom   i   van   akademskog   okruženja,   da   bi   na 

početku ovog milenijuma Internet postao globalna mreža. 

Nijedna   informaciona   tehnologija  nije   do   sada   u   tako   kratkom 

vremenskom periodu ostvarila toliko brz razvoj i tako snažno uzdrmala 

čitav svet, kao što je to učinio Internet. Džef Bezos, osnivač čuvene Internet 

kompanije  Amazon.com,  uporedio je nastanak i brz razvoj Interneta za 

nekoliko godina sa prvih deset sekundi velikog praska. Zbog toga se sa 

punim pravom može reći da je Internet najbrže prihvaćena tehnologija XX 

veka.   Za   razliku   od   avionske   industrije,   kojoj   je   trebalo   54   godine   da 

dostigne 25% učešća na tržištu USA, Internetu je za to trebalo svega 7 

godina.

Iako   je   u   početnim   stadijumima   razvoja   Internet   bio   privatna   mreža 

nekoliko privilegovanih zapadnih zemalja (prvo kao vojna, a potom i kao 

akademska mreža), ona sada nema vlasnika. Nijedan računar ili mreža u 

okviru nje, nema centralni autoritet i ne može tako da se ponaša. Postoje 

standardi, ali ne postoji niko ko nadgleda da li se oni poštuju. Kao i u 

drugim socijalnim organizacijama, postoje udruženja i organizacije čije se 

mišljenje poštuje. Na vrhu top liste takvih organizacija je i ISOC ( 

Internet 

Society

  ),  neprofitna organizacija osnovana  1992. godine koja nadgleda i 

upravlja   politikom   i   protokolima   koji   definišu   rad   na   Internetu.   Ova 

organizacija postavlja IAB (

Internet  Architecture  Board

)

 

koji odgovara za 

tehnička pitanja u vezi sa Internetom, ustanovljava standarde i rešava 

probleme koji se pojavljuju, a takođe i brine o adresama na mreži.

Internet predstavlja mrežu svih mreža u okviru koje je svaka pojedinačna 

mreža nezavisna jedinica kojom upravlja i koju plaća vlasnik mreže. Sve 

ove   mreže   za   međusobno   komuniciranje   koriste   TCP/IP   protokol   ( 

Transmission Control

 

Protocol 

Internet Protocol

 ), koji se smatra jezikom 

Interneta. Ovaj protokol je omogućio univerzalnost povezivanja računara 

različitih arhitektura i nezavisnost komunikacije od tehnologije mrežnog 

povezivanja. 

4

Zahvaljujući   jednostavnom   proširivanju,   Internet   raste   izuzetno   brzo.   I 

broj korisnika Interneta, kako u svetu, tako i u našoj zemlji konstantno 

raste.

Iako   je   neizbežno   i   očekivano   da   će   se   ova   geometrijska   stopa   rasta 

usporiti, on-line populacija će verovatno dostići hiljade miliona korisnika u 

bliskoj budućnosti. Ova brojka nam govori o veličini tržišta u elektronskom 

poslovanju, samim tim i u elektronskoj maloprodaji, jer je svaki korisnik 

Interneta istovremeno i potencijalni kupac.

S obzirom na značaj Interneta, računarskih i poslovnih mreža i znanja kao 

resursa, danas se sve više govori o Internet ekonomiji, ekonomiji baziranoj 

na informacijama, elektronskoj ekonomiji, ekonomiji znanja i ekonomiji 

mreža.   Neki   autori   koriste   izraz   “klikni   ovde”   ekonomija   („click   here” 

economy),   vezujući   ga   za   veći   izbor   potrošača   zahvaljujući   korišćenju 

Interneta uz relativno niske troškove pretraživanja.

2

Internet   revolucija   je   dovela   do   suštinskih   promena   u   savremenim 

uslovima poslovanja, jer Internet kao novi medij zahteva razvijanje novih 

strategija za opstanak na tržištu i kao takav predstavlja najpopularniji 

kanal elektronskog poslovanja.

6.2. Opis i definicije elektronskog poslovanja

Nagli napredak tehnologije i njene primene u poslovanju, praćen je sličnim 

promenama   i   u   terminologiji.   Na   zapadu,   a   sve   češće   i   kod   nas,   je   u 

poslednjih nekoliko godina popularno koristiti termine koji počinju slovom 

e  

(electronic - elektronsko) i koji označavaju nove tehnike i tehnologije 

poslovanja na Internetu: 

e

-poslovanje, 

e

-trgovina, 

e

-banking i sl.

Dok je tradicionalno poslovanje zasnovano na korišćenju strukturiranih 

papirnih   dokumenata   u   prethodno   definisanoj   i   opšteprihvaćenoj 

komunikaciji   između   učesnika   u   procesu   poslovanja,   elektronsko 

poslovanje se odnosi na poslovanje u kome se transakcije prevashodno 

ostvaruju elektronskim putem.

Prema   definiciji   IBM-a,   koji   je   među   prvima   upotrebio   ovaj   termin, 

elektronsko poslovanje

 (e-business) predstavlja „transformaciju ključnih 

poslovnih procesa korišćenjem Internet tehnologija“.

Nešto detaljnije, elektronsko poslovanje se može definisati kao „razmena 

standardizovanih   elektronskih   poruka   između   fizičkih   i   pravnih   lica   u 

pregovaranju, ugovaranju, kupovini, prodaji, plaćanju, komuniciranju sa 

2

 Prof. dr Vesna Milićević, “Internet ekonomija”, FON, Beograd 2002. godine, strana 25.

5

background image

Želiš da pročitaš svih 19 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti