EKONOMSKA ŠKOLA
Obrazovni profil: Trgovački tehničar
Razred: IV 7
MATURSKI RAD
OBLAST: Marketing
TEMA: Tržište, marketing i trgovina
Mentor
Kandidat
, maj 2012.
SADRŽAJ
UVOD
1. Historijski razvoj tržišta
2. Pojam tržišta
2.1. Tržišne veze i odnosi
2.2. Elementi tržišta
3. Podjela tržišta
3.1. Vremenska podjela tržišta
3.2. Uređenje tržišta
4. Segmentacija tržišta
5. Tržište i konkurencija na tržištu
5.1. Struktura tržišta na osnovu konkurentnih odnosa
ZAKLJUČAK
LITERATURA
“Marketing u osnovi možemo definirati kao društveni proces kojim putem
stvaranja i razmjene proizvoda i vrijednosti s drugima pojedinci i grupe
dobivaju ono što im je potrebno ili što žele.”(Kotler, 1988.)
Marketing je proces kreiranja proizvoda ili usluga prema željama i potrebama
kupaca.
“Marketing je socijalni i upravljački proces kojim pojedinci i skupine dobivaju
ono što trebaju i ono što žele putem stvaranja i razmjene proizvoda i
vrijednosti s drugima” (Kotler, Wong, Saunders, Armstrong, 2006)
“Marketing se zapravo bavi identificiranjem i pronalaženjem društevnih
potreba” (Kotler, Keller, 2006.)
“Marketing je proces kojim organizacije stvaraju vrijednost za kupce i stvaraju
snažne odnose s kupcima da bi za uzvrat od kupaca dobili vrijednost.” (Kotler,
Armstrong, 2006)
Marketing je i umjetnost i znanost odabira ciljanih tržišta te privlačenja,
zadržavanja i rasta kupaca kroz kreiranje, nuđenje i komunikaciju
superiornije vrijednosti za kupce.
Zadatak je marketera dakle stalno pronalaženje novih putova zadovoljavanja
kupaca te stalno traženje novih tržišta. Stvarni prelaz na tržišnu orijentaciju i
primjenu marketing koncepcije postoji samo onda kada preduzeće, banka,
kazalište, grad, država, obrtnik, preduzetnik, polazi od pretpostavke da
potrošač ne kupuje bilo koji proizvod ili uslugu, već samo onaj koji zadovoljava
njegove potrebe.
1. HISTORIJSKI RAZVOJ TRŽIŠTA
Uloga tržišta mijenjala se sa razvojem društveno-ekonomskih odnosa. U
periodu liberalnog kapitalizma tržište je bilo slobnodno, odnosno
konkurentno. Osnovne karakteristike takvog tržišta su usitnjenost ponude i
tražnje. Ni prodavac ni kupac nisu mogli bitno da utiču na promenu ponude i
tražnje, pa ni cijene, već su morali da im se prilagođavaju. Sa procesom razvoja
tehnologije i proširenjem podjele rada, došlo je do potrebe za širom
razmjenom proizvoda.
Nestajanjem naturalne proizvodnje i prelaskom na robnu, između društvenih
potreba i proizvodnje umetnulo se “tržište”. Svrha prvih individualnih
proizvođača svodi se na pravo za tržište i razmenu za drugu vrstu proizvoda
nekog drugog proizvođača. Individualac se pretvara u parcijalnog proizvođača
i prinuđen je da traži svoje mjesto na tržištu jer drugačije nije u mogućnosti da
opstane. On jedino izlaskom na tržište može da sazna da li je njegov rad
priznat kao društven ili ne. U uslovima gde osnovicu društvene proizvodnje
čine ekonomski samostalni privredni subjekti zakon srazmjerne raspodjele
ostvaruje se u obliku zakona vrijednosti.
Dejstvo zakona vrijednosti može dase manifestuje u dva svojstva:
- Prvo svojstvo mu je da putem tržišnog mehanizma utiče na svođenje
rada individualnih proizvođača i njihovih akcija na prosječno potrebno
radno vrijeme.
- Drugo svojstvoje instrument koji vrši kanalisanje individualnih proizvod
nih akcija u smislu iznalaženjanajpovoljnijih proporcija i načina
raspodeljivanja ukupnog društvenog rada na pojedine oblasti
proizvodnje.
Zakon vrijednosti predstavlja najracionalniji i najefikasniji mehanizam koji
orijentiše svakog proizvođačana na što brži razvitak proizvodnih snaga i
produktivnost rada .
Zakon ponude i tražnje je specifičan oblik zakona vrednosti. Prema ovom
zakonu ponuda se mijenja u istom smijeru u kome se mijenja prodajna cijena,
a tražnja suprotno tome. Ovaj zakon djeluje na usaglašavanje ponašanja
tržišnih subjekata i uspostavljanje tržišne ravnoteže. Takođe reguliše i cijene
po kojima se u određenom vremenu realizuju prodaja ili nabavka. U uslovima
savremenog načina proizvodnje dolazi do veće koncentracije kapitala,
stvaranja velikih preduzeća sa ciljem proizvodnje one robe koja prije svega
ima plasman na tržištu i obezbeđuje zahvatanje maksimalnog profita. Odatle
datira period ograničene konkurencije koji traje i danas.
