.„ih tehnologija i veoma razvijenog saobraćala
U
d
°
bU
la
TXmcim sve viš
'e
služe za brzo dolaženje, od
. a ž e j
motorna vozila presmpnc
^
.
^
preno§enje
J
53
SeP
^vičnog djela. Zbog toga su
predmeta i sUari
KOJ
P
pre
tresanja.
STed
r
0
Zl7cTXlo^
Prostori za skrivanje raznih p
redmeta
postižu dvostrukim dnom poda (automobila, autobusa kamiona, Hadniača i
cisterni), zatim dvostmk.m krovom . dvostrukim bočnim zidovima prevoznog
sredstva, u kojim se mogu prevoz.t, predmeti krivičnog djela.
Predmeti krivičnog djela
se
mogu sakriti u svim postojećim (konstrukcionim
šupljinama) prevoznog sredstva. Zato je neophodno da ovlašteno službeno lice koje
preduzima ovu radnju poznaje konstrukciju prevoznog sredstva čiji pregled,
odnosno pretresanje vrši. Jedino je tada u mogućnosti da otkrije sva skrovita mjesta
pogodna
za
sakrivanje stvari i predmeta.
Ovu operativnotaktiču mjeru i radnju policija preduzima kada nc raspolaže sa
dovoljno podataka, ali se, na osnovu operativnih podatka sa kojima se raspolaže u
konkretnom slučaju, može osnovano pretpostaviti da će se u određenim vrstama
prevoznih sredstava ili kod lica koja se tim sredstvima prevoze, ili u njihovom
prtljagu pronaći tragovi ili predmeti krivičnog djela,
a
samim tim, u određenim
slučajevima, i lica koja mogu imati veze sa krivičnim djelom.
Pregled prevoznih sredstava
se
vrši ličnim opažanjem spolja i u zatvorenim
dijelovima vozila, s tim što vlasnik ili vozač otvara vrata ili poklopac na vozilu,
a
policajac ništa ne pretura, već nastoji da vizuclni putem uoči, za njega, relevantne
činjenice.
Prilikom pregleda prevoznog sredstva mogu
se
koristiti određena tehnička
sredstva pomoću kojih se mogu detektovati pojedini predmeti (npr. metaldetektor).
Pregled putnika podrazumjeva prvo traženje od njih da pokažu sta .maju kod sebe,
pa potom
se
rukama dotiču dijelovi odjeće,
bez
preturanja džepova, s tim što se i
pri ovom pregledu mogu koristiti odgovarajuća tehnička pomagala.
9vnm
P
rI
!r
1Cd
PrtlJa
P
za
P
°
čin
J
c
traženjem od putnika da pokaže šta ima u
bS
^a
S
8
"'
РП
-
CmU
m
°
Že
da
0tvori
P
rtl
J
a
S
1
da
sam
P
°
kazu
J
e
stvaTi
'
TakođeT'
Г
ЈаС
-
UCCStVUJC
U
prCtUra
"J
u
stvari
Me se
nalaze u prtljagu.
tehnički
sredstvu
нљГ
Pr°gleda mogu se koristiti °dg°Preeled
!
varajuća
J
u
pronalažen
Ja
odgovarajućih predmeta, nema fi^.!^ Putnik, i prtljaga kao potražna
radnja
koje omogućava
hf«S'
omo
Š
uca
va da
se
dođe do takvih informacija
gucavaju p
nmjenu
određenih
^,.
dokazivanja
Takođe, ova radnja može imati preventi • ■
. radnje može doći do predmeta koii
su
karakter
J
er
se
vršenjem
0
Arnoz
djela (vatreno oružje eksnW;
nam
Knjeni izvršenju nekog
u" pribavljeni izvršenjem
^Г
Ше
ТГ
^
1
sl
">' P
redmeta
k0J
Ueta koji su nastali izvršenjemkriLf
Т
аС
'
Z,at0
'
nak,t
1
sl
>'
skovane
platne kartice),
ГадГЕ?-
4
'
1
'
(falsir,kovani
-vac,
f
tS
izvršioca krivičnih djela.
J
Па
odrede
™
Исе
kao
П1
°~ Razotkrivanjem takvih li
ca
i
n
;;u
v^seniihovodnli
. L -
, njihovim lišenjem slobode, onemugucava se
njinovo dalje kriminalno djelovanje.
,3.12.
Zasjeda
još jedna u nizu prevemivno-represivnih mjera koje policija primjenjuje na polju
suprotstavljanja kriminalitetu jeste zasjeda
Zasjeda predstavlja operativnotaktičku mjeru i radnju koja se sastoji od tajnog
(fizički nevidljivog) ili prikrivenog (maskiranog) rasporeda operativnih radnika na
mjestu ili mjestima na kojima se očekuje nailazak ili zadržavanje osoba od interesa za
policiju ili da će doći do vršenja kriminalnih akitvnosti, a prema mjesnim prilikama
moguće ih je munjevito lišiti slobode.
Zasjeda ima konspirativni karakter. On se ogleda u prikrivenom rasporedu
operativnih radnika na mjestu njenog vršenja kao i konspirativno sprovedenim
pripremama čime se postiže taktička prednost, tj. faktor iznenađenja. Primjena zasjede
kao operativnotaktičke mjere i radnje najčešća je u slučajevima potraga i potjera, kao i
u slučajevima vršenja patrolne djelatnosti, kontrole saobraćaja, kontrole u vezi sa
prelaskom državne granice, itd.
Zasjeda se uvijek postavlja na onim mjestima na kojima se očekuje nailazak
jednog ili više lica koje treba lišiti slobode.
7S
Zasjede mogu biti organizovane na
otvorenom prostoru (ulice, putevi, staze, šuma, livade, obale rijeka, jezera i mora,
nasipi, groblja, klisure, kamenolomi i si.), kao i u zatvorenom prostoru (zgrade,
stanovi, vikendice, lokali, javne
ustanove i si).
,
л
Da bi zasjeda bila uspješno organizovana i sprovedena neophodno je izvršiti
prikupljanje određenih informacija o karakteristikama ličnosti Нса koja treba lišiti
slobode, njihovom broju, pravcu kretanja, da h su naoružana kao i drugim
pojedinostima koja se odnose na ta lica. Zatim je,
, , • u ^taka
potrebno izvršiti procjenu situacije i, , na osnovu
prikupljenih p
o
d
a
t
a
k
a
j
e
,
^
nakon toga preduzeti odgovarajuće p p
detaljno
rf
vod,.i rafuna d
,l..
budu rasponu. ,ako da su nev.dlj.v,
kako
„ nrestimnike tako i za
obične građane.
P
Tkoiiko
se radi o postavljanju zasjede na veoma promet
nom
mjestu gde je
praktično nemoguće sakriti određeni broj operativnih radnika, onda treba pristupiti
njihovom kamufliranju u čistače ulica, radnike željeznice, obične građane itd.
Raspored operativnih radnika na mjestu zasjede treba da bude takav da u potpunosti
onemogućava bjekstvo ili pružanje otpora kriminalaca koje treba lišiti slobode. Treba
napomenuti, da prilikom prikupljanja informacija o pravcu i vremenu nailaska lica
zbog kojih se zasjeda postavlja, treba imati na umu da se može raditi o iskusnim
kriminalcima, tj. o profesionalnim povratnicima. Naime, profersionalni kriminalci po
svaku cijenu nastoje da izbjegnu sve one pravce kretanja na kojima bi mogla da bude
postavljena zasjeda. Pa iz tog razloga, poučeni ranijim iskustvom, mogu izabrati
suprotne pravce kretanja od onih koje bi iz razloga predostrožnosti, kriminalac
