Institucije Evropske unije
INSTITUCIJE EVROPSKE UNIJE
Evropski savjet
Savjet EU
Evropska komisija
Evropski parlament
Evropski sud pravde
Evropski računovodstveni sud
Ostale institucije
Ekonomski i socijalni komitet
Komitet regiona
Evropska investiciona banka (EIB)
Evropski savjet
- formalno najviša institucija EU
- Nastao je 1974. god. na samitu u Parizu. Potpuno je stavljen u funkciju tek 1986. god.
- Savjet nije pod ingerencijama Suda pravde evropskih zajednica
- Nadležnosti Evropskog savjeta su široke i precizno definisane Ugovorom iz Mastrihta.
- Savjet ima uspješnu praksu u implementaciji važnih ekonomskih procesa (prelazak na evro)
- Ima ključnu ulogu u kreiranju i izboru ekonomskih integracija i reformi.
- Formacijiski, Evropski savjet čine predsjednici država ili vlada zemalja članica
- Evropski Savjet zasjeda najmanje 2 puta godišnje (krajem polugodišta)
- Predsjedavanje Savjetom se dodjeljuje predsjedniku države članice ili njenom predsjedniku vlade,
uvažavajući princip šestomjesečne rotacije.
- Predsjedavajućeg Savjeta servisira Generalni sekretarijat Savjeta ministara.
- Obaveze predsjedavajućeg se odnose na izvještavanje Evropskog parlamenta o svim relevantnim
odlukama donešenim u prethodnom periodu, izvještaje sa održanih zasjedanja i godišnji izveštaj o
funkcionisanju Unije.
Savjet EU
- Savjet Evropske unije (stari naziv Savjet ministara) je najznačajniji organ odlučivanja u EU.
- Za razliku od Evropskog savjeta on je stalno zakonodavno tijelo Zajednice.
- Ugovor iz Mastrihta dodijelio je Savjetu kontrolnu funkciju evropskog sistema centralnih banaka.
- Savjet Evropske unije je sastavljen isključivo od predstavnika država članica na ministarskom nivou.
- Ministre ne mogu predstavljati drugi funkcioneri.
- Savjet Evropske unije ima visoka ovlašćenja u pravosuđu i unutrašnjim poslovima.
- O konkretnim problemima se može odlučivati jednoglasno (konsenzusom) ili kvalifikovanom
(prostom) većinom glasova.
- Poslije sporazuma iz Mastrihta kvalifikovana većina postaje ključna tehnika u donošenju većine
odluka u EU.
- Predsjedavanje Savjetom Evropske unije podrazumijeva šestomjesečno vođenje od strane države koja
predsjedava u šestomjesečnom periodu.
- Predsjedavajući Savjeta ima velika interna, ali i eksterna ovlašćenja.
- Ova pozicija ima veliki značaj za zemlju koja predsjedava Unijom u šestomesečnom mandatu.
Evropska komisija
- Evropska komisija je važno zakonodavno, izvršno, dijelom čak i (kvazi) sudsko tijelo Unije.
- Evropska komisija predstavlja centralni organ EU (Vlada Zajednice).
- Izvršava operativne zadatke u Uniji uz ovlašćenja koja prevazilaze ingerencije vlada njenih članica.
- Zadužena je za provođenje zajedničkih politika EU i kao izvršni organ implementira odluke Savjeta
Evropske unije.
- Evropska komisija je zadužena za procedure projektovanja i bilansiranja budžeta.
- Evropska komisija upravlja strukturnim fondovima, socijalnim fondom, Evropskim fondom za
regionalni razvoj i Evropskim fondom za poljoprivrednu orijentaciju i garancije.
- Mandat članova Komisije traje pet godina i može se obnoviti.
- Komesare biraju zemlje članice, dok se ratifikacija Komisija vrši u Evropskom Parlamentu.
- Predsjednika Evropske komisije bira Savjet Evropske unije kvalifikovanom većinom.
- Predsjednici su birani uglavnom od premijera ili ministara ekonomije i finansija zemalja članica EU.
- U okviru Komisije djeluju Generalni direktorati (ili Generalne direkcije) kao važne institucije
realizacije planiranih ciljeva i provođenje zajedničkih evropskih politika.
Evropski parlament
- Evropski parlament je visoki zakonodavni organ Evropske Unije.
- Evropski parlament ima pravo imenovanja i raspuštanja (npr. potvrđuje izbor Evropske komisije
koju može čak i raspustiti odlukom dvotrećinske većine).
- Parlament može istraživati slučajeve korupcije većih razmjera, kršenje postojećih zakona i propisa ili
nenamjenska trošenja sredstava.
- U oblasti fiskalne politike Parlament posjeduje limitirane nadležnosti
- Članovi Evropskog parlamenta se biraju na period od 5 godina (jedna trećina članova su žene).
- Mjesto zasjedanja Evropskog parlamenta je Strazbur (vanredne sjednice - Brisel)
- Parlament servisira generalni sekretarijat koji je lociran u Luksemburgu.
- Evropski parlament sa Savjetom ministara zajednički odlučuje o pitanjima koja su izuzetno značajna
za funkcionisanje i razvoj EU.
- Evropski parlament ima važne ingerencije nad Evropskom komisijom i Savjetom Evropske unije
kada je riječ o političkoj kontroli (npr. ima ingerencije odlučivanja o prijedlogu izglasavanja
nepovjerenja Evropskoj komisiji).
Evropski sud pravde
- Evropski sud pravde je vrhovna sudska institucija EU.
- Sud ima tri osnovne nadležnosti:
1. zakonito provođenje Ugovora i drugih regulativa EU.
2. rješavanje sudskih sporova.
3. Sud je nadležan za pružanje pomoći nacionalnim zakonodavstvima.
- Evropski sud zasjeda u Luksemburgu.
- U svom sastavu Sud pravde ima po jednog sudiju iz svake zemlje članice.
- Pored njih, Sud ima i opšte pravobranioce.
- Sudije i advokati se imenuju na mandatni period od šest godina. (Mandat im može biti obnovljen).
- Odlukom Savjeta Evropske unije iz 1988. god. Evropskom sudu pravde je pridružen Prvostepeni sud.
- Ingerencije Prvostepenog suda su rezervisane za sporove između institucija EU i firmi.
- Evropski sud pravde je krajnja instanca razrješavanja sporova, sprovođenja
ugovora i implementacije regulative na cijelom području Unije.

- U organizacionoj strukturi banke dominiraju Savjet guvernera, te Administrativni savjet i Upravni
komitet.
- Savjet guvernera ima ključnu ulogu u odlučivanju (okuplja ministre koje postavljaju države članice
EU (jedan ministar iz svake države).
- Administrativni savjet, koji ima ekskluzivnu nadležnost za finansijske operacije, donosi konačne
odluke o davanju garancija, kredita i zaključenja ugovora (čini ga 25 članova i 13 zamjenika koji su
nezavisne i kompetentne ličnosti koje u svom radu odgovaraju samo Evropskoj investicionoj banci.
- Upravni komitet je zadužen za servisiranje redovnih dnevnih poslova.
REGIONALNE INTEGRACIJE
-
Regionalne integracije su specifičan vid udruživanja različitih ekonomskih, političkih ili geografskih
prostora.
-
Zona slobodne trgovine je preferencijalni sporazum između država (članice ukidaju međusobne
carine, ali mogu zadržati zatečene carinske stope za vanjsko tržište).
- Carinska unija je oblik ekonomske integracije koji predstavlja složeniju varijantu zone slobodne
trgovine (razlika se ogleda u primjeni carinske politike). U okviru carinske unije, članice prema
nečlanicama unije formiraju zajedničku carinsku tarifu. Ključna prednost carinske unije nad zonom
slobodne trgovine je u tome što nema skretanja trgovine. Tako se uvoznici iz carinske unije i
proizvođači iz trećih zemalja sprečavaju da za uvoz koriste zemlju sa najnižim carinskim stopama.
- Zajedničko tržište - Svi tržišni akteri na zajedničkom tržištu imaju jednaka prava i obaveze, bez
obzira na zemlju porijekla ili mjesta gde je registrovano sjedište.
- Ekonomska i monetarna unija predstavlja najkompleksniju integracionu strukturu koja sa može
formirati u savremenom svijetu (sve članice prihvataju jedinstvenu valutu, a samim tim, i vođenje
zajedničke monetarne politike).
- Ekonomska i politička unija predstavlja sveobuhvatniju integraciju federacije i njenih članica (npr.
SAD).
- Sporazum o preferencijalnoj carinskoj tarifi koji podrazumijeva niže carinske stope u međusobnoj
trgovini među zemljama potpisnicama u odnosu na stope primjenjene za ostale zemlje.
- Djelimična carinska unija - prelazni period do stvaranja potpune carinske unije.
Istorija evropskih i drugih integracija
- Evropska zajednica je nastala 1957. god. kao carinska unija.
- Prema trećim zemljama je uspostavljena zajednička tarifna politika (CET).
- Evropska zona slobodne trgovine (EFTA) je osnovana 1960.god. Danas su članice ove integracije
Norveška, Švajcarska, Island i Lihtenštajn.
- Evropska zajednica1973.god.zajedno sa drugim članicama Evropske zone slobodne trgovine (EFTA)
formira zonu slobodne trgovine (FTA). Ukidaju se sve trgovinske barijere za proizvode između
članica ove asocijacije.
- 1992. godine došlo je do uspostavljanja jedinstvenog evropskog tržišta (ukidanje svih necarniskih
barijera i spriječavanja favorizovanja domaće proizvodnje u odnosu na druge zemlje).
OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI EU
Osnovni podaci o EU
-
EU je najviši dostignuti stepen integracije suverenih država.
-
Dan EU je 9. maj, a himna ''Oda radosti'' (iz Devete Betovenove simfonije).
-
Danas EU čini 27 zemalja članica: Velika Britanija, Grčka, Danska, Njemačka, Francuska, Italija,
Austrija, Holandija, Belgija, Estonija, Kipar, Irska, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Mađarska,
Švedska, Španija, Malta, Poljska, Portugal, Češka, Slovačka, Slovenija, Finska, Bugarska, Rumunija
i Hrvatska. Zemlje kandidati za prijem: Makedonija, Turska. Potencijalni kandidati su: Srbija, Bosna
i Hercegovina, Albanija i Crna Gora.
Stanovništvo
-
Sa oko 500 miliona stanovnika EU je treća demografska grupacija u svijetu (poslije Kine i Indije).
- Ovo EU omogućava korišćenje pozicija velikog tržišta.
-
Oko 70% stanovnika Unije živi u 6 najvećih država.
Društveni proizvod
- Društveni bruto proizvod je BDP je najvažniji makroekonomski agregat.
- U apsolutnom iznosu, prihodu EU najviše doprinose ekonomije Njemačke, Velike Britanije,
Francuske, Italije i Španije.
Inflacija
- Stopa inflacije je prosječna promjena (rast) nivoa cijena.
- U razvijenim privredama inflacija ima tolerantan nivo kada se kreće u intervalu 0-4% na godišnjem
nivou.
- Dugoročno, inflacija u EU je bila stabilna i kretala se u rasponu od 2-2,5%. Zatim je u 2008. god.
došlo do visokog rasta cijena, da bi se krajem 2008. i početkom 2009. god. cijene spustile na do sada
nezabilježen nivo.
Investicije
- Makroekonomski aspekti investicija su važni za stabilnost svake privrede.
Nezaposlenost
- Nezaposlenost je ozbiljan problem svake nacionalne privrede, bez obzira na njenu veličinu, stepen
razvijenosti ili karakter državnog uređenja.
- Stopa nezaposlenosti je osnovni pokazatelj stanja u ovoj oblasti (od 5 do 8% prihvatljiva, jer punu
zaposlenost nije moguće ostvariti).
Problemi nezaposlenosti i socijalna politika EU
- Socijalna politika je neodvojiva od ekonomske politike (od visine socijalnih davanja zavisi
makroekonomska stabilnost).
- Evropski socijalni fond (ESF) uspostavlja Rimski ugovor još 1957.god. (suštinski, on počinje sa
radom 1960.god.)
- On je jedan od strukturnih fondova EU i glavni finansijski instrument u oblasti zapošljavanja.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti