Organizacija stočarske proizvodnje
1 PREDMET PROUCAVANJA
Proizvodnja i prerada stocnih proizvoda posmatra se kao deo agroindustrijskog sistema,
odnosno kao njegov podsistem.
Za ovaj podsistem ponekad se koristi naziv stocarsko-industrijski kompleks.
Stocarsko-ind kompleks deli se u 4 osnovne faze:
-proizvodnja stocne hrane
-proizvodnja stocnih proizvoda-stocarstvo
-prerada stocnih proizvoda
-promet stocnih proizvoda.
Predmet proucavanja ove nastavne discipline su proizvodnja stocnih proizvoda i njihova
prerada.
Proizvodnja i prerada stocnih proizvoda odvija se u razlicitim prirodnim i drustveno-
ekonomskim uslovima.
Iz toga proisticu odredjene specificnosti znacajne za poslovne rezultate org jedinica koje
su nosioci proizvodnje i prerade.
Organizovanje uopste, usmereno je ka ostvarivanju odredjenog cilja .
Oblast proizvodnje i prerade stocnih proizvoda, sa stanovista ove nastavne discipline,
posmatra se kao privredna aktivnost ciji je cilj postizanje odgovarajucih ek rezultata.
2 POVEZANOST SA DRUGIM NAUCNO-NASTAVNIM DISCIPLINAMA
Ovom nastavnom disciplinom obuhvacene su najmanje dve naucne oblasti: organizacija i
ekonomika proizvodnje, i dve faze reprodukcionog ciklusa: proizvodnja i prerada stocnih
proizvoda.
Biotehnicke nauke pruzaju brojna saznanja o osobinama domacih zivotinja od znacaja za
njihovu reprodukciju, iskoriscavanje, povecanje proizvodnje po jed kapaciteta i poboljsanje
kvaliteta proizvoda.
Zahvaljujuci razvoju selekcije i unapredjenju nauke o ishrani domacih zivotinja stalno se
povecavaju proizvodni kapaciteti pojdinih vrsta stoke.
Razvoj medicinskih, odnosno veterinarskih nauka, pruza sve vise metoda i sredstava za
efikasnu zdravstvenu zastitu i unapredjenje uslova smestaja stoke.
Napredak tehnickih nauka svakim danom nudi sve novija i raznovrsnija resenja u izgradnji
objekata za smestaj stocne hrane, stoke i stocnih proizvoda.
Stvaraju se stalno nova resenja u konstrukciji opreme i unapredjenju uslova
mehanizovanja, pa i automatizovanja radnih procesa u svim fazama reprodukcije.
Pored poznavanja tehnoloskih i tehnickih karakteristika, potrebno je sagledati kako se
odredjeno resenje uklapa u organizaciju odredjenog procesa ili proizvodne jed u celini,
odnosno kako se ek efekti mogu ocekivati od njegove primene.
3 STOCARSKO-IND KOMPLEKS KAO DEO AGROINDUSTRIJSKOG SISTEMA
U nasim uslovima stepen ukrupnjavanja proizvodnje i medjusobna povezanost pojedinih
faza stocarsko-industrijskog kompleksa mogu se sagledati kroz detaljnije proucavanje
procesa horizontalne i vertikalne integracije.
Osnovni smiao horizontalnog povezivanja sastoji se u stvaranju optimalnih proizvodno-
ekonomskih, tehnicko-tehnoloskih i institucionalnih uslova za uspesniji razvoj proizvodnje
unutar svake pojedinacne faze.
Stanje horizontalne integrisanosti po pojedinim fazama u nasoj zemlji nje razlicito.
U fazi proizvodnje stocne hrane nedovoljno je razvijena horizontalna integracija.
U fazi proizvodnje stocnih proizvoda horizontalno povezivanje u krupnoj proizvodnji je vise
razvijeno nego u ostalim fazama stoc-ind kompleksa.
Na porodicnim gazdinstvima proces integracije je slabo razvijen.
U stocarskoj proizvodnji poseban vid horizontalne integracije predstavlja saradnja
porodicnih gazdinstava sa polj preduzecima i zadrugama.
U proizvodnji kravljeg mleka i ovcarstvu razvijen je model zajednicke proizvodnje koji se
karakterise time da zadruga nabavlja priplodnu stoku i ustupa je polj proizvodjacima na
iskoriscavanje, a oni obezbedjuju staje, stocnu hranu i rad i druge faktore proizvodnje. Polj
proizvodjac je duzan da, posle odredjenog vremena vrati zadruzi grlo odgovarajuceg
kvaliteta.
U tovu junadi siroku primenu ima model po nazinvom ''usluzni tov''. Zadruga obezbedjuje
tovni podmladak, deo stocne hrane, veterinarsku zastitu, a polj proizvodjac obezbedjuje
toviliste, deo stocne hrane i neposredan rad.
U fazi prerade stocnih proizvoda horizontalna integracija nije dovoljno razvijena.
Proces vertikalnog povezivanja nalazi se u pocetnoj fazi i manje je razvijen od horizontalne
integracije.

- kabasta (voluminozna).
Koncentrovanim se smatraju ona hraniva koja u 100 kg suve materije sadrze vise od 65
hranljivih ovsenih jed, a ostala se ubrajaju u grupu kabastih hraniva. Ova podela se
uglavnom primenjuje na hraniva biljnog porekla.
Stocna hraniva sadrze vise vrsta hranljivih materija (ugljene hidrate, masti, proteine, min
materije).
Odnos pojedinih hranljivih materija u razlicitim hranivima varira u sirokom intervalu.
Zavisno od toga odnosa, hraniva se dele u tri grupe:
- energetska,
- proteinska,
- mineralna.
Sa gledista nacina proizvodnje razlikuju se sledece grupe:
- Hraniva proizvedena na travnjacima koji mogu biti prirodni i sejani. Prirodni se dalje dele
na pasnjake i livade, a sejani na travne i travno leguminozne smese.
- Hraniva proizvedena na oranicama,
- sporedni proizvodi biljne proizvodnje,
lisnik,
- nezrnasta koncentrovana hraniva,
korovske biljke,
- sporedni proizvodi prehrambene industrije,
- industrijski proizvedena pojedinacna hraniva,
- industrijski proizvedene krmne smese,
- mleko- prva hrana podmladka sisara,
- feces zivotinja- zivine i tovne junadi.
Prema nacinu propreme za upotrebu, hraniva se mogu svrstati u dve grupe:
-Sveza
-Konzervisana
U grupu svezih hraniva ubrajaju se: zelene, korenaste i krtolaste biljke, a u grupu
konzervisanih: seno, slama, kukuruzovina, lisnik, silaza, senaza i zrnasta hraniva.
5-OBELEZJA HRANIVA BILJNOG POREKLA
1. Sveza( zelena) hraniva-koriste se neposredno na mestu gde se proizvode, ili se kose i
odvoze na mesto gde se stoka nalazi.
Odlikuju se velikim ucescem vode( 70-90%), pa sa ekonomskog stanovista nije opravdan
transport na vecu udaljenost.
Na zastupljenost hranjivih materija u zelenim hranivima uticu sledeci faktori:
-Botanicke osobine biljaka- leguminoze
- Faza razvica biljaka u trenutku koriscenja
- Plodnost zemljista
- Klimatski faktori
- Kolicina i nacin upotrebe djubriva
- Nacin koriscenja zelene biljke- dali se pase ili kosi, visina i ucestalost kosidbe.
U nasim uslovima ova grupa hraniva obuhvata:
-travnu masu prirodnih i sejanih travnjaka,
-useve gajene na oranicama- lucerka, detelina, silo kukutuz,
-sporedne proizvode biljne proizvodnje- glave i lisce secerne repe, kupus, kelj, stablo, lisce
i ljuska mahune zelenog graska, plodovi voca itd,
-zelenu hidroponijsku stocnu hranu,
-korovske biljke- kopriva, zelje, sumski plodovi itd...
2. Stocna kabasta hraniva- koriste se na mestu gde se stoka nalazi, po pravilu, posle
prethodne pripreme, koja se u nekim slucajevima sastoji samo u mehanickoj obradi
( ciscenje od zemlje, sitnjenje, seckanje), a u nekim slucajevima u toplotnoj obradi
( kuvanje).
Sadrzaj vode u ovim hranivima je visok, pa njihov transport na vecu udaljenost nije
ekonomski opravdan.
Ubiranje ovih proizvoda, manipulacija pri utovaru i istovaru, skladistenju , pripremi i podeli
stoci, nisu u nasim uslovima dovoljno mehanizovani.
Ova grupa obuhvata sledeca hraniva:
-Korenjace( stocna, polusecerna i secerna repa, mrkva),
-Krtolaste biljke ( krompir, cicoka) i
-ostala socna hraniva ( bundeva i tikva).
3. Konzervisana kabasta hraniva- koriste se na mestu gde se stoka nalazi i to posle
prethodne pripreme i skladistenja pripremljenog hraniva.

2) nezrnasta hraniva koja obuhvataju zir i kesten- pitomi i divlji, a koriste se za ishranu
svinja.
Visok procenat suve materije u jed mase (cesto iznosi oko 85%), visok sadrzaj energije u
100 kg suve materije i visok stepen svarljivosti (zbog malog sdrzaja celuloze) - to su
osobine koje ova hraniva cine pogodnim za transport, skladistenje, manipulisanje pri
utovaru, istovaru i distribuciji stoci i iskoriscavanje u digestivnom traktu zivotinja.
Iz tih osobina proisticu ekonomske prednosti ovih hraniva.
Obelezja koja smanjuju ekonomicnost njihovog koriscenja u ishrani stoke sastoje se u
relativno niskim prinosima po ha usled cega su troskovi njihove proizvodnje relativno
visoki.
5. Sporedni proizvodi prehrambene ind (biljnog porekla) su:
1- industrija jestivog ulja proizvodi: sacme i pogace soje, suncokreta, uljane repice,
bundevinog semena, kukuruznih klica, pamuka, lana, masline i tropskih kultura- uljane i
kokosove palme, kokosov orah, kikiriki.
2- mlinska ind proizvodi- mekinje i stocno brasno.
3- iz ind skroba, sporedni proizvodi su: kukuruzni gluten, kukuruzna drozdina, klice i
mekinje.
4- iz ind piva za stocnu hranu koriste se: pivski treber- posle fermentacije jecma, pivski
kvasac, sladne klice- kad se umesto jecma koristi hmelj.
5- iz ind alkohola- ostatke za stoku predstavlja dzibra koja moze da se koristi u tecnom ili
suvom stanju.
6- industrija secera- proizvodi za stoku rezance secerne repe i melasu koja sadrzi i do 50%
secera.
7- industrija vina- proizvodi kominu (koja sadrzi semenke i peteljke) koja se osusena
upotrebljava kao sirovina u fabrikama stocne hrane.
U nasim uslovima iz ove grupe najveci znacaj imaju sporedni proizvodi industrije ulja, kao
hraniva sa visokim sadrzajem proteina, a slican znacaj imaju i mekinje.
6 OBELEZJA HRANIVA ZIVOTINJSKOG POREKLA
1. mleko- kolostrum- mlade zivotinje ga konzumiraju prvih nekoliko dana po rodjenju,
direktno,cime ne samo da podmiruju potrebe u hranljivim materijama, nego i preuzimaju
od majke odredjene eemente za zdravstvenu zastitu sopstvenog organizma.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti