Dogodilo se:

21. april 753. pre n. e. Romul je, prema istoričaru Marku Terentiju Varonu, osnovao Rim.
 

13. septembar 490. pre n. e. Na istočnoj obali Atike kod Maratona Atinjani su pobedili 
deset puta brojniju vojsku persijskog cara Darija. U bici su poginula 192 grčka vojnika, a 
Persijanci su imali oko 6000 mrtvih. Vest o pobedi u Atinu je doneo glasnik Filipides 
pretrčavši 40 km, nakon čega je umro od premora. Po tom događaju se u modernom 
vremenu zove najduža trka u atletici – maraton, 42,195 km.
 

9. avgust 480. pre n. e. Posle trodnevne bitke u Termopilskom klancu i herojskog otpora 
Grka pod komandom spartanskog kralja Leonide, persijska vojska kralja Kserksa I 
izvojevala je pobedu.
 

12. jul 100. pre n. e. Rođen je rimski vojskovođa, pisac i državnik Gaj Julije Cezar. 
Vojnički se proslavio osvajanjem Galije (današnja Francuska i Belgija). Republikanski 
zaverenici, koje su predvodili Brut i Kasije, ubili su Cezara u rimskom senatu 15. marta 
44. pre n. e. (Cezar je uboden čak 23 puta). Namera im je bila da time spasu republiku, ali 
to nisu uspeli.
 

10. januar 49. pre n. e. Julije Cezar je izgovorio čuvenu rečenicu Alea iacta est (“Kocka 
je bačena”) i zatim prešao reku Rubikon (između Galije i Italije), što je označilo novo 
razdoblje u istoriji Rimskog carstva – počeo je građanski rat protiv Pompeja i Senata koji 
je završen uvođenjem Cezarove diktature.
 

28. septembar 48. pre n. e. U Egiptu je ubijen Gnej Pompej Veliki, jedan od najvećih 
rimskih državnika i vojskovođa, koji je 69. pre n. e. ugušio Spartakov ustanak, a 61. pre 
n. e. osvojio Jerusalim. Rimski senat izabrao ga je za konzula 52. pre n. e., a vlast je 
izgubio nakon poraza u bici kod Farsale od Julija Cezara, posle čega se sklonio u Egipat.
 

1. januar 45. pre n. e. Stupio je na snagu novi, julijanski kalendar, kojim je Julije Cezar, 
prema savetima grčkog astronoma iz Aleksandrije Sosigena, reformisao računanje 
vremena tako što je za početak godine odredio 1. januar umesto 1. marta (martovske 
kalende). Papa Grgur XIII je reformisao taj kalendar 1582. godine, što je najveći broj 
zemalja prihvatio, a julijanski kalendar su zadržale srpska, ruska i još neke pravoslavne 
crkve.
 

1

23. oktobar 42. pre n. e. Posle poraza koji su republikanskoj vojsci nanele snage Marka 
Antonija i Oktavijana, samoubistvo je izvršio Marko Junije Brut, jedan od vođa zavere u 
kojoj je ubijen Julije Cezar.
 

13. oktobar 54. Otrovan je četvrti rimski car Klaudije. Otrovala ga je njegova četvrta 
supruga (i nećakinja) Agripina Mlađa, da bi svog 17-godišnjeg sina Nerona postavila za 
cara.
 

18. jul 64. Rim je u požaru, koji je prema legendi podmetnuo car Neron, izgoreo gotovo 
do temelja (izgorele su dve trećine grada). Neron je optužio hrišćane da su podmetnuli 
požar i prognao ih iz Rima.
 

8. jul 70. Rimljani su u Judejskom ratu osvojili i razrušili Jerusalim. Ostao je samo 
zapadni zid velikog jevrejskog hrama – Zid plača.
 

8. avgust 117. Umro je rimski imperator Marko Ulpije Trajan, poslednji rimski car koji je 
vodio osvajačke ratove. Tokom njegove vladavine, od 98. godine, Rimsko carstvo je 
najviše proširilo svoje teritorije, a istoričari su procenili da je u njemu tada živelo oko 70 
miliona stanovnika.
 

3. septembar 301. Sveti Marin, poreklom sa Raba, osnovao je Republiku San Marino, 
najstariju danas postojeću republiku.
 

3. jul 321. Rimski car Konstantin II, hrišćanin, proglasio je nedelju za dan odmora i 
verskog obreda.
 

16. jul 622. Abul Kasim Muhamed (osnivač islama – sproveo je političko i versko 
ujedinjenje Arapa) je sa svojim pristalicama napustio Meku da bi osnovao prvi centar 
nove vere u Medini. Istoričari smatraju da tim datumom počinje prva godina islamske 
ere.
 

12. mart 641. Kineska princeza Ven Čeng udala se za vladara Tibeta, na osnovu čega je 
kasnije Kina polagala pravo na suverenitet nad tom teritorijom.
 

2

background image

30. mart 1282. U pobuni Sicilijanaca protiv francuske vlasti dignut je ustanak pod 
nazivom Sicilian vespers (Sicilijanska večernja), a pod geslom Morte alla Francia Italia 
anela (“Smrt Francuskoj od Italije”). Prema legendi, od početnih slova tog gesla nastao je 
čuveni naziv za italijansko udruženje kriminalaca – mafia.
 

23. avgust 1305. U Londonu je obešen Vilijam Valas, vođa Škota u borbi protiv Engleza.
 

22. mart 1312. Vatikan je raspustio monaški viteški red Templara, osnovan 1118. godine 
radi zaštite Hristovog groba.
 

8. januar 1324. Umro je Marko Polo, najpoznatiji evropski srednjovekovni istraživač. 
Godine 1271. krenuo je iz Venecije ka Dalekom istoku, a njegovi doživljaji, zabeleženi u 
delu “Knjiga svetskih čudesa”, podstakli su pomorce evropskih zemalja da krenu u 
potragu za morskim putevima ka Dalekom istoku.
 

14. avgust 1385. Pobedom u bici kod Alžubarote, portugalske snage osujetile su invaziju 
kralja Kastilje Huana I, čime je osigurana nezavisnost Portugala.
 

17. maj 1395. Kraljević Marko je poginuo kao turski vazal u bici na Rovinama protiv 
vlaškog vojvode Mirče.
 

23. maj 1430. Burgunđani su, u Stogodišnjem ratu, u Kompjenju zarobili francusku 
nacionalnu junakinju Jovanku Orleanku i predali je Englezima, koji su je potom izveli na 
crkveni sud pod optužbom da je jeretik i veštica, i osudili na smrt. Spaljena je na lomači 
30. maja 1431. godine.
 

15. april 1452. Rođen je italijanski slikar, vajar, pronalazač i naučnik Leonardo da Vinči, 
uomo universale italijanske renesanse. Umro je 2. maja 1519. u mestu Amboaz, 
Francuska.
 

17. jul 1453. U bici kod Kastijona, Francuzi su postigli odlučujuću pobedu nad 
Englezima koja je dovela do okončanja Stogodišnjeg rata (trajao je 116 godina, od 1337. 
do 1453, uz nekoliko kraćih i dva duža perioda mira).
 

22. maj 1455. Bitkom kod Sent Albansa u Engleskoj počeo je tridesetogodišnji Rat dveju 
ruža, između dinastija Lankaster i Jork. U bici sa trupama Henrija VII kod Bosvorta, 22. 
avgusta 1485, poginuo je Ričard III, engleski kralj iz dinastije Jork. Time je rat okončan, 

4

a Henri VII je postao prvi kralj iz dinastije Tjudor. Ričard III je glavni junak istoimene 
Šekspirove tragedije.
 

3. februar 1468. Umro je Johan Gutenberg, pronalazač tipografije. Prethodno se bavio 
brušenjem dragog kamenja i proizvodnjom ogledala. Njegov izum označio je ogroman 
prelom u istoriji civilizacije – omogućio je masovno štampanje knjiga. Prvi je došao na 
ideju da izliva slova od metala i od njih sastavlja redove; usavršio je štamparsku mašinu i 
osnovao štampariju u rodnom Majncu. Prva knjiga odštampana njegovom tehnologijom 
je Biblija, 1455. godine, a do danas je sačuvano oko četrdeset primeraka, celih ili 
delimično. Gutenberg je prvu štampanu knjigu u boji, “Majnciški psaltir”, koja je 
štampana u crvenoj i crnoj boji, izdao 14. avgusta 1457. godine.
 

3. maj 1469. U Firenci je rođen italijanski političar, pisac i istoričar Nikolo Makijaveli, 
jedan od utemeljivača politikologije. Oslobodio je politička razmatranja teoloških, 
moralnih i metafizičkih koncepata i začetnik je ideje nacionalne države. Autor je čuvenog 
dela Il principe (“Vladalac”), u kojem je izneo shvatanje da vladar ne treba da bira 
sredstva da bi postigao cilj, iz čega je kasnije izveden pojam “makijavelizam”. Makijaveli 
je umro 21. juna 1527. u Firenci.
 

19. februar 1473. Rođen je poljski naučnik Nikola Kopernik, tvorac heliocentričnog 
sistema i utemeljivač moderne astronomije. Umesto Ptolomejevog (grčki astronom iz II 
veka) geocentričnog sistema, prema kojem je Zemlja centar svemira, Kopernik je posle 
istraživanja koja je obavio po povratku sa višegodišnjih studija u Italiji, polazeći od 
teorije grčkih astronoma koji su smatrali da je Sunce centar svemira oko kojeg kruže 
Zemlja i druge planete, uspostavio heliocentrični sistem. Njegovo učenje bilo je u 
suprotnosti sa crkvenom naukom o Zemlji kao središtu svemira, zbog čega su mnogi 
njegovi sledbenici stradali kao žrtve katoličke inkvizicije. Katolička crkva je 1616. 
godine zabranila sva dela koja su se zasnivala na Kopernikovom učenju, a zabrana je 
skinuta 1757. godine. Kopernik je umro 24. maja 1543. godine.
 

12. oktobar 1492. Španski moreplovac italijanskog porekla Kristifor Kolumbo otkrio je 
Ameriku, ali je do smrti, 20. maja 1506, verovao da je otkrio istočne obale Indije.
 

4. januar 1494. Odštampan je “Oktoih prvoglasnik”, prva srpska štampana knjiga.
 

3. maj 1494. Španski moreplovac italijanskog porekla Kristifor Kolumbo otkrio je ostrvo 
kasnije nazvano Jamajka.
 

5

background image

6. jul 1535. Engleski humanista i pisac Tomas Mor pogubljen je kao izdajnik zbog 
neslaganja sa crkvenom politikom kralja Henrija VIII. Katolička crkva ga je proglasila za 
sveca 1935. godine. Autor je političko-filozofskog dela “Utopija” (1516), u kojem je 
izneo ideju o idealnoj ljudskoj zajednici.
 

21. jul 1542. Kardinal Đovani Pjetro Karafa je u Rimu, sa ciljem borbe protiv 
protestantizma, uspostavio inkviziciju.
 

24. maj 1544. Rođen je engleski lekar i fizičar Vilijam Gilbert, istraživač magnetizma i 
elektriciteta. Dokazao je da je Zemlja veliki loptasti magnet.
 

15. februar 1564. Rođen je italijanski astronom, fizičar i matematičar Galileo Galilei, čija 
su istraživanja postavila temelje modernoj mehanici i fizici. Pomoću teleskopa koji je 
sam konstruisao otkrio je Jupiterove mesece (Io, Evropa, Ganimed i Kalisto), Saturnov 
prsten i pege na Suncu. Zalaganje za Kopernikov heliocentrični sistem dovelo ga je u 
sukob sa katoličkom crkvom, pa je njegov rad od 1616. godine bio pod nadzorom 
inkvizicije, a zabrana sa njegovih dela skinuta je 1757. godine. Umro je 8. januara 1642. 
u Firenci.
 

6. septembar 1566. Tokom opsade Sigeta, u trećem pohodu na Beč, umro je turski sultan 
Sulejman II Veličanstveni. Tokom njegove 46-godišnje vladavine Osmansko carstvo je 
dostiglo vrhunac moći i najveće teritorijalno proširenje.
 

27. decembar 1571. Rođen je nemački astronom, matematičar i fizičar Johan Kepler, koji 
je sa tri fundamentalna zakona o kretanju planeta dokazao Kopernikovu hipotezu o 
heliocentričnom sistemu.
 

5. oktobar 1582. U Španiji, Portugalu i Papskoj državi u Italiji počela je primena 
gregorijanskog kalendara (nazvan po papi Grguru XIII, koji je izvršio reformu 
julijanskog kalendara), tako što je eliminisano deset dana, a 5. oktobar postao je 15. 
oktobar.
 

10. april 1583. Rođen je holandski pravnik, pisac i humanista Hugo Grocijus, osnivač 
nauke o međunarodnom pravu.
 

9. septembar 1585. Rođen je francuski državnik kardinal Rišelje, koji je kao svemoćni 
ministar inostranih poslova i rata (imenovan 13. avgusta 1624) kralja Luja XIII postavio 
cilj da Francusku učini prvom silom Evrope.

7

Želiš da pročitaš svih 57 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti