Seminarski rad iz predmeta:

Finansijske institucije i tržišta

Naziv seminarskog rada:

Fjučersi

  

SADRŽAJ:

 I UVOD 

...................................................................................................................... 3

1. UOPŠTENO O TERMINSKIM TRŽIŠTIMA

 ........................................................ 4

2. FJUČERSI 

.. ............................................................................................................... 5

2.1. Opšte o fjučersima

 ...................................................................................................... 5

2.2. Definicija

 ................................................................................................................. 6

2.3. Primjer

 ..................................................................................................................... 8

3. KARAKTERISTIKE I PODJELA FJUČERSA

 ..................................................... 8

3.1. Karakteristike tržišta fjučersa

 ........................................................................................ 8

3.2. Berze fjučersa

 .............................................................................................................10

3.3. Podjela fjučersa

 ..........................................................................................................10

4. VELIČINA UGOVORA 

............................................................................................10

II ZAKLJUČAK

 ..........................................................................................................11

III LITERATURA

 .......................................................................................................12

2

background image

1. UOPŠTENO O TERMINSKIM TRŽIŠTIMA

Na tržištu izvedenih hartija, načelno, trguje se svim izvedenim hartijama od vrijednosti. 

Ipak,   relativno   najveći   značaj   ima   trgovina   fjučersima   i   opcijama   koja   se   obavlja   na   tzv. 
terminskim tržištima. Trgovina fjučersima i opcijama datira od davnina, ali savremena tržišta 
fjučersa nastaju sa nastankom Čikaške opcione berze 1848. godine koja je nastala usljed potrebe 
rješavanja problema u trgovini žitaricama i omogućavanje njihove prodaje na neki termin u 
budućnosti po prethodno utvrđenoj cijeni.

Slično fjučersima i nastanak opcija u savremenom smislu riječi vezuje se za XIX vijek 

kada su ponuđene kupovne i prodajne opcije na akcije. Početkom XX vijeka u SAD Udruženje 
brokera i dilera prodajnim i kupovnim opcijama je stvorilo tržište opcijama.

Tokom   poslednjih   pedesetak   godina   fjučersi   i   opcije   zauzeli   su   svoje   mjesto   na 

međunarodnom tržištu. Originalno, fjučersi i opcije koristili su se na berzansku robu, a u ranim 
sedamdesetim   počinje   njihova   primjena   i   na   finansijske   instrumente.   Valutni   fjučersi 
doživljavaju   ekspanziju   padom   Bretton   Woods   sistema   fiksnih   deviznih   kurseva.   Pad   ovog 
sistema najavio je nove finansijske instrumente koji će se koristiti kao sredstva za smanjenje 
rizika, u sve više i više, nestabilnom okruženju.

Opcijama   se   trguje   na   terminskim   tržištima.   Terminska   tržišta   obavezuju   učesnike   u 

trgovini na određeno postupanje u budućnosti, koje podrazumijeva, da u tačno buduće vrijeme, 
može biti utvrđen dan i vremenski period u zavisnosti od vrste ugovora, da jedna ugovorna 
strana isporuči aktivu koja je predmet ugovora, a druga strana da plati ugovoreni novčani iznos. 
Ugovoreni novčani iznos za koji se vrši isporuka ugovorene aktive, predstavlja terminsku cijenu, 
koja odgovara odnosu ponude i tražnje na terminskom tržištu. Ugovor koji se zaključuje na 
terminskom  tržištu  predstavlja  na neki  način  opkladu  između  učesnika  u  trgovini  u  vezi sa 
budućim kretanjem aktive sa kojom se trguje. Način trgovine koji je karakterističan za terminska 
tržišta   pruža   mogućnost   učesnicima   da   se   prilikom   svojih   investicionih   ulaganja   zaštite   od 
neželjenih kretanja cijena na tekućem tržištu i na taj način u svoju investicionu odluku ugrade 
očekivanu razliku između kretanja cijena na tekućem i terminskom tržištu.

Jedna   od   podjela   daje   finansijskom   tržištu   karakter   terminskog   tržišta   čije   operacije 

uključuju   odloženo   izvršavanje   obaveza   prodavaca   ili   kupaca.   U   ovom   slučaju,   učesnici   u 
trgovini se obavezuju na određeno postupanje u budućnosti, imajući u vidu pretpostavljeni odnos 
ponude i tražnje. Ovim načinom trgovine omogućava se učesnicima da u svoje investicione 
odluke ugrade očekivanu razliku između kretanja cijena finansijskih instrumenata na tekućem 
tržištu i svojih očekivanja o budućem kretanju cijena u terminskoj cijeni, i da koristeći razliku 
izmedu ove dvije cijene, zaštite prihod ili ostvare profit/gubitak.

Terminsko tržište derivata je segment finansijskog tržišta, koje posreduje i terminskim 

ugovorima   koji   glase   na   isporuku   robe   u   budućnosti.   Na   ovom   tržištu   se   posluje   robnim   i 
finansijskim   derivatima   putem   terminskih   ugovora.   Cijena   terminskih   ugovora   uslovljena   je 
kretanjem cijena robe i finansijskih instrumenata koji im se nalaze u osnovi. Cijena proizilazi – 
derivira   iz   cijena   robe   i   finansijskih   instrumenata.   Zato   se   terminski   instrumenti   nazivaju 

4

Želiš da pročitaš svih 12 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti