Ludvig van Betoven: život, delo i muzički stil
I.
Biografija
Ludvig van Betoven
(
Ludwig van Beethoven
) (1770. - 26. marta 1827.) je bio
njemački kompozitor i jedan od najvažnijih kompozitora u prelazu između klasičnog i
romantičnog razdoblja. Smatra se da je Beethoven jedan od najboljih kompozitora svih
vremena. Rođen je u Bonnu u Njemačkoj, po ocu Johannu van Beethovenu (1740.-
1792.), od Flamanskih korijena, i majci Magdaleni Keverik van Betoveni (1747.-1787.).
Otac mu je imao posao kao muzičar na dvoru u gradu Bonn. Prije njega, kompozitori su
pisali djela za vjerske obrede, i da zabave ljude. Ali, u ovom slučaju ljudi slušaju
beethovenovu muziku zbog vlastite koristi. Kao rezultat toga, on je napravio muziku
nezavisniju od društvenih ili religioznih namjena.
Genijalni njemački kompozitor u rodnom mjestu dolazi u doticaj sa starijom
savremenom glazbom i književnošću te upisuje studij filozofije. Njegov otac imao je
snažnu želju da od Ludwiga stvori novog Mozarta, i tako već sa 12 godina objavljuje
prvo kompozitorsko djelo, a sa 14 dobiva prvo radno mjesto orguljaša na dvoru u Kölnu.
Nakon drugog odlaska u Beč odlučuje tamo i ostati te uči kod Haydena, Salierija i drugih
uglednih majstora. Tako stiče velik krug poštovatelja, prijatelja, a u dobi od 30 godina
organizuje i koncert na kojem predstavlja svoju prvu simfoniju.
Međutim, kako to obično jest kod genijalaca kao što je Beethoven, nešto mora poći po
zlu i tako počinju prvi znakovi gubljenja sluha. Iako ih je osjećao i ranije i u svojim
pismima spominjao zdrastvene probleme, on još s većim žarom stvara nove kompozicije i
simfonije, ali problemi su uvijek bili tu. Počinje se sve više izolovati od svijeta, izbjegava
ljude i boji se kontakta s vanjskim svijetom.
Čak je u jednom trenutku života doživio takvu krizu da je pomislio oduzeti si život. O
tome postoji pismo kao dokaz koje je napisao i poslao braći 1802. godine pod nazivom
„
Heiligenstadt Testament
“ u kojem se zahvaljuje svojoj porodici i prijateljima, te se
ujedno i ispričava za to što planira napraviti. Dakako, tragedija je ipak spriječena.
U nastavku pročitajte citat iz pisma koje je Beethoven napisao svom prijatelju Franzu
Gerhardu Wegeleru (koji je u Beču studirao medicinu).
3
Cjelokupna ostavština, pisma i predmeti danas se nalaze u Beethovenovoj kući-muzeju u
Bonnu. Pismo je napisano 16.11.1800. godine, a objavljeno na povijest.net
„ Dragi Wegeleru, zvonjava i zujanje u mojim ušima svakako su se smanjile, pogotovo u
lijevom uhu, u kojem je bolest i započela, ali moj sluh se nije nimalo popravio, dapače
bojim se da se pogoršao. Moje zdravlje je općenito bolje, nakon blagih kupki, posljednjih
8 ili 10 dana osjećam se dosta dobro.
Sada vodim nešto prihvatljiviji život, jer se više družim s ljudima. Jedva da ćeš
povjerovati kako je moj život bio tužan i turoban u posljednje dvije godine; moj oštećeni
sluh pratio me poput sjene, tjerao me da bježim od svakoga, te od mene prividno činio
mizantropa, premda sam u stvarnosti tako daleko od toga opisa! Promjeni je doprinijela i
predivna fascinantna djevojka, koja me voli i koju ja volim. Ponovno sam tijekom
posljednje dvije godine doživio nekoliko blaženih trenutaka i po prvi put sam osjetio da bi
me brak uistinu mogao usrećiti. Nažalost, ona nije u mom životnom obzoru, uistinu
trenutno ne mogu nikoga oženiti, prvo se moram aktivnije uključiti u svijet.
Da nije bilo moje gluhoće, već bih bio proputovao pola zemaljske kugle, ali to i sada
moram učiniti, bez obzira. Za mene ne postoji veće zadovoljstvo od bavljenja mojom
umjetnošću i promoviranja moje umjetnosti.“
4

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti