Organizacija nastave u kombinovanom odjeljenju
Organizacija nastave u kombinovanom odjeljenju Završni rad
1
Sadržaj
Organizacija nastavnih aktivnosti u kombinovanim odjeljenjima sa didaktičkog aspekta..........19
Oblici stručne pomoći nastavnicima za efikasan rad u kombinovanom odjeljenju....................44
Organizacija nastave u kombinovanom odjeljenju Završni rad
2

Organizacija nastave u kombinovanom odjeljenju Završni rad
4
1. TEORIJSKI PRISTUP
1.1. Pojam i suština kombinovanog odjeljenja
Organizaciji nastave u kombinovanom odjeljenju naša didaktičko – metodička teorija i
praksa nije posvetila dovoljno pažnje.
U didaktičkoj literaturi odavno vlada terminološka zbrka kada je u pitanju terminološko i
suštinsko definisanje sintagme kombinovano odjeljenje. Termini pomiješane škole i dvočlane
škole odavno su napušteni, ali su pojmovi podijeljene i nepodijeljene škole još odražavaju.
„Podijeljenom školom smatra se škola u kojoj radi jedan nastavnik sa jednim razredom, a škola u
kojoj radi jedan nastavnik sa svim razredima je nepodijeljena. Za sintagmu kombinovano
odjeljenje u opticaju i sljedeće varijante: nediferencirana škola, neraščlanjena škola, patuljasta
škola, mala seoska škola i niz drugih.”
“Kombinovana odeljenja, dakle, predstavljaju realnost uslovljenu ostvarivanjem prava na
obrazovanje određenih kategorija stanovništva, demografskim, ekonomskim, političkim,
socijalno – kulturnim, pedagoškim i drugim razlozima, imaju dugu tradiciju i izvesnu budućnost
u sredinama sa malim brojem učenika. Zato je potrebno više sistematičnosti i organizacionog
delovanja u rešavanju brojnih problema koji prate njihov rad.”
Suštinu kombinovanog odjeljenja sačinjavaju dva ili više razreda s kojima radi jedan
nastavnik u istoj učionici. Riječ je o relativno specifičnoj kombinaciji sastavljenoj od učenika
dva, tri (rijetko više) razreda sa kojima istovremeno u jednoj prostoriji radi jedan nastavnik. Pri
tome se termin kombinovano odjeljenje odnosi na mlađe razrede osnovne škole. Vaspitno –
obrazovni rad u kombinovanom odjeljenju je znatno teži, odgovorniji i zahtjevnji u odnosu na
organizaciju tog procesa s jednim razredom.
Rad u kombinovanim odjeljenjima uvijek zahtijeva više vremena za pripremne
aktivnosti, više sredstava, strpljenja, volje i znanja naročito ukoliko je izvršena kombinacija više
razreda. Nastavnik u istom vremenskom periodu mora da realizuje više nastavnih programa
Vilotijević, M. ( 2000.) :
Didaktika
, ,,Zavod za udžbenike i nastavna sredstva" , Beograd;
Špijunović K.(2003.):
Racionalizacija rada u kombinovanom odjeljenju
, „Učiteljski fakultet“, Užice;
Organizacija nastave u kombinovanom odjeljenju Završni rad
5
zavisno od broja kombinovanih razreda. Ostaje mu znatno manje vremena za neposrednu
komunikaciju sa učenicima. Učenici su postavljeni u situaciju da se svakodnevno navikavaju na
samostalan rad.
“U praksi susrećemo različite modele sastavljanja odnosno kombinovanja odjeljenja.
Najčešće se kao kriterijum dvorazrednog odjeljenja uzima:
1. broj učenika u pojedinim razredima i
2. dobra organizacija nastave kao kriterijum. “
Organizaciju nastave u ovakvim okolnostima znatno se razlikuje u odnosu na onu koja je
uobičajena u čistom odjeljenju. Ako je riječ o kombinovanim odjeljenjima sa dva razreda
nastavnik može direktno (frontalno) da radi najviše pola od ukupnog nastavnog vremena. U
ostalim kombinacijama, sa više razreda, to vrijeme je još kraće. Preostalo nastavno vrijeme
koristi se za samostalne aktivnosti učenika. Bez njih ne može da se očekuje uspjeh u vaspitno –
obrazovnom radu.
Frontalni rad sa učenicima u kombinovanim odjeljenjima podrazumijeva ineraktivnu
komunikaciju nastavnika i učenika bez obzira na cilj i tip nastavnog časa. U ovim odjeljenjima to
i nije uvijek moguće. Uglavnom je zastupljen individualni rad, nekada rad u paru, eventualno u
grupi. Nastavnik prati tok njihovog samostalnog rada, procjenjuje ga, koriguje, daje dopunska
objašnjenja svima zajedno ili svima ponaosob. Prema tome, nastavnik mora da organizuje takav
rad u kombinovanom odjeljenju „da se na svakom času određeni deo aktivnosti organizuje za sve
učenike istovremeno.“
Rajčević, M. (2014.):
Specifičnosti nastavnog rada učitelja u kombinovanom odeljenju
. Zbornik radova učiteljskog
fakulteta;
Prodanović, Lj. (2002.):
Direktan rad učitelja sa učenicima u kombinovanom
odeljenju
. Beograd: Eduka i Savez pedagoških društava Jugoslavije.Prema: Rajčević, M. (2014): Specifičnosti
nastavnog rada učitelja u kombinovanom odeljenju. Zbornik radova učiteljskog fakulteta, 2014.

Organizacija nastave u kombinovanom odjeljenju Završni rad
7
“Postoji veća sigurnost u podjeli rada po razredima, jer se zbog razlika u sadržajima ne
može organizovati zajednički rad, pa se otklanja opasnost da gradivo jednog razreda ometa rad
U ovom slučaju lakše je organizovati samostalni rad, a nastavnik može da radi samo sa
učenicima starijih razreda nekoliko časova nedeljno zbog većeg fonda časova koji ovi učenici
imaju. Međutim, uzimajući u obzir prednosti i nedostatke oba navedena modela, on se zalaže za
spajanje bližih razreda zbog mogućeg povremenog zajedničkog rada oba razreda, što za rezultat
ima veću ekonomičnost.
Očigledno je da ne postoji opšta saglasnosti među didaktičarima kada je izbor modela
kombinovanja razreda u pitanju. Primjera radi Mladen Vilotijević apostrofira dva prethodno
pomenuta modela i ostavlja nastavnicima da se sami opredijele za kombinaciju koja im najviše
odgovara. Međutim on im daje preporuke o čemu treba voditi računa prilikom kombinovanja.
“Potrebno je obratiti pažnju na broj učenika u razredima i veličinu učionice. Uspjeh će takođe
zavisiti od nastavnikove osposobljenosti da iskoristi vrijeme koje mu je na raspolaganju i od
toga da li je naučio učenike tehnike efikasnog učenja i osposobljenosti samih učenika za
samostalni rad.”
“U didaktičko – metodičkoj literature postoje različiti modeli I varijante formiranja
kombinovanog odjeljenja. Kombinovano odeljenje može da obuhvata dva (30 – 40 učenika), tri
(30 - 35) ili četiri razreda (25 - 30) učenika. U dosadašnjoj praksi primenjivane su sledeće vrste
kombinacija razreda u kombinovanom odeljenju:
1.
Prva varijanta I – II u drugoj godini rada škole
2.
Druga varijanta I – II – III u trećoj godini rada škole
3.
Treća varijanta I – II – III – IV kada nema uslova za kombinovanje
4.
Četvrta varijanta I – IV i II – III
5.
Peta varijanta I – II i III – IV
6.
Šesta varijanta I – III i II – IV
7.
Sedma varijanta I – II i III – IV
Vuković, R. ( 1953.
): Rad u nepodeljenoj osnovnoj školi i
kombinovanom odeljenju
, ,,Pedagoško društvo NR
Srbije", Beograd;
Vilotijević, M. ( 2000.) :
Didaktika
, ,,Zavod za udžbenike i nastavna sredstva" , Beograd;
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti