Budžet Evropske Unije
Republika Srpska
Univerzitet za poslovne studije Banja Luka
Fakultet za poslovne i finansijske studije
Studijska grupa: Računovodstvo i revizija
Odjeljenje Istočno Sarajevo
Seminarski rad iz predmeta Pravo Evropske Unije
Tema: Budžet Evropske Unije
Ime nastavnika/mentora:
Kandidat:
Doc. dr Brana Komljenović
Marijana Pantić
Indeks broj: II-1154/09
Istočno Sarajevo, april 2011. godine
Sadržaj
PROCEDURA DONOŠENJA BUDŽETA EVROPSKE UNIJE..................................13
NAČELA BUDŽETA EVROPSKE UNIJE..................................................................15
IZDACI (RASHODI) EVROPSKE UNIJE...................................................................17
BUDŽET EVROPSKE UNIJE –STRUKTURA I IZNOS.............................................21
KORIŠĆENA LITERATURA I KORISNE WEB ADRESE.........................................27
2

EC
EVROPSKA KOMISIJA
(European Commission
) – političko telo koje predstavlja
interese cele EU. Predlaže zakone, politike i programe i odgovorna je za
provođenje odluka Parlamenta i Saveta. Do pristupanja novih članica bila je
sastavljena od 20 članova (po dva iz Francuske, Nemačke, Italije, Španije i Velike
Britanije, te po jedan član iz ostalih zemalja). Nakon pristupanja novih članica
Komisija u novom mandatu (2004-2009. godine) ima 25 članova. Članove
Komisije sporazumno dogovaraju države članice, a potvrđuje ih Evropski
parlament, kojem je Komisija odgovorna. Mandat članova Komisije
traje pet godina. U sklopu institucionalnog trugla Unije (Evropska komisija,
Savet EU i Evropski parlament) Komisija predstavlja Evropsku zajednicu.
ECB
EVROPSKA CENTRALNA BANKA (
European Central Bank
) – upravlja
evropskim sistemom centralnih banaka, a zadataka joj je određivanje tokova
gotovog novca, vođenje deviznih transakcija, upravljanje službenim
međunarodnim rezervama zemalja članica te obezbeđivanje urednog platnog
prometa. Osnovana je 30. juna 1998, kada je preuzela odgovornost provođenja
evropske monetarne politike.
EVROPSKI
PARLAMENT
EVROPSKI PARLAMENT (
European Parliament
) – predstavničko telo
stanovnika EU. Delegati u Parlamentu biraju se neposrednim glasanjem još od
1979. godine. Državama članicama EU osnivačkim ugovorima je dodeljen
određeni broj zastupničkih mesta u Evropskom parlamentu. Taj broj odražava
veličinu stanovništva država članica. Novim ustavnim ugovorom predviđeno je da,
bez obzira na to koliko malena bila država, ona ima pravo na najmanje šest
delegata u Parlamentu.
Nacionalne kvote svake nove članice određuju se ugovorima o pristupanjima.
Najveći broj zastupnika u Parlamentu je takođe utvrđen osnivačkim ugovorima.
Danas Parlament ima 732 zastupnika, a njegove nadležnosti su razmatranje
predloga Evropske komisije, učešće u donošenju propisa, imenovanje i
razrešavanje članova Evropske komisije, pravo upita vezanih za rad Evropske
komisije i Saveta EU, podela ovlašćenja u donošenju godišnjeg budžeta i nadzor
njegovog provođenja (zajedno sa Savetom). U sklopu institucionalnog trugla Unije
(Evropska komisija, Savet EU i Evropski parlament) Parlament predstavlja
građane Evropske Unije.
SAVET
EVROPSKE
UNIJE
SAVET EVROPSKE UNIJE (
Council of the European Union
) (u tekstovima često
Savet ili Savet ministara) – glavna zakonodavna institucija EU. Budući da je
sastavljeno od ministara iz nacionalnih vlada država članica, u toj su instituciji na
evropskoj nivou zastupljeni nacionalni interesi. Svoju zakonodavnu ulogu Savet
ministara danas u brojnim područjima deli s Evropskim parlamentom. To je
rezultat procesa demokratizacije evropske integracije, u kojem je stalno jačala
uloga Evropskog parlamenta, jedinog demokratski izabranog tela na evropskom
nivou.
Mada u brojnim područjima više ne odlučuje samostalno, u Uniji se bez Saveta
ministara ne može donijeti nijedna odluka zakonodavne prirode. Sastav Saveta
mijenja se ovisno o području o kojem se odlučuje. Kada je to, npr., zajednička
poljoprivredna politika, u Savetu sede ministri poljoprivrede država članica, a kada
se odlučuje o uređenju transevropskih željezničkih mreža, u Savetu su ministri
saobraćaja ili drugog odgovarajućeg resora nacionalne vlade. U sklopu
institucionalnog trugla Unije (Evropska komisija, Savet EU i Evropski parlament),
Savet EU predstavlja države članice.
EVROPSKI
SAVET
EVROPSKI SAVET
(European Council)
– označava sastanak čelnika država ili
vlada zemalja članica EU s predsednikom Evropske komisije. Sastanci se
održavaju tri puta u godini kako bi se raspravljalo o bitnim pitanjima za EU.
4
SAVET
EVROPE
SAVET EVROPE (
Council of Europe
) – međuvladina organizacija sa sedištem u
Strazburu koja u državama članicama podstiče razvoj demokratije, poštovanje
ljudskih prava i načela pravne države te propagira evropsko kulturno nasleđe.
Osnovalo ga je deset evropskih zemalja (Belgija, Danska, Francuska, Irska, Italija,
Luksemburg, Norveška, Holandija, Velika Britanija i Švedska) 1949. godine a
danas ima 46 članica. Sve zemlje EU članice su i Saveta Europe.
RIMSKI
UGOVORI
RIMSKI UGOVORI, ECSC (
Treaties of Rome
) – potpisani su 1957. godine u
Rimu, a njima su osnovane Evropska ekonomska zajednica (EEC) i Evropska
zajednica za atomsku energiju (Euratom). Njima je ustanovljena carinska unija
između zemalja već osnovane Evropske zajednice za ugalj i čelik (ECSC, koju su
1951. osnovale Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Holandija i Nemačka, tzv.
Pariski ugovor) i postavljeni ciljevi stvaranja zajedničkog tržišta koje bi
obezbedilo slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala. Stupanjem na snagu
Ugovora o Evropskoj uniji (Ugovor iz Mastrihta), Evropska ekonomska zajednica
preimenovana je u Evropsku zajednicu.
UGOVOR IZ
MASTRIHTA
UGOVOR O EVROPSKOJ UNIJI, UGOVOR IZ MASTRIHTA (
Treaty on the
European Union, EU Treaty
) – ugovor kojim je uspostavljena Evropska unija i
definisani ciljevi Ekonomske i monetarne unije, jedinstvena valuta, zajednička
spoljna i betbednosna politika, zajednička odbrambena politika, uvođenje
državljanstva Unije te uska saradnja u pravosuđu i unutrašnjim poslovima. Države
članice potpisale su ga 1992. i ratifikovale 1993. godine.
BDP
Bruto domaći proizvod ( engleski Gross domestic product, GDP) je
makroekonomski indikator koji pokazuje vrednost finalnih dobara i usluga
proizvedenih u zemlji tokom posmatrane godine, izraženo u novčanim jedinicama.
BDP se izražava kao tok proizvodnje (BDP = C + I + G + X, gdje je C = lična
potrošnja, I = investicije, G = državna potrošnja i X = razlika izvoza i uvoza) ili
kao tok prihoda odnosno troškova (BDP = w + i + R + Pf + Dp + T, gdje je w =
najamnine, i = kamate, R = renta, Pf = Profit, Dp = Amortizacija, T = indirektni
porezi).
Nezavisno od primenjenog pristupa trebalo bi da se uvek dobije isti BDP. BDP ne
obuhvata vrednost intermedijarnih dobara (dobra koja se koriste kao sirovine ili
poluproizvodi za proizvodnju drugih dobara) kao ni transferna plaćanja (npr.
socijalna pomoć).
BNP
Bruto nacionalni proizvod (engleski
Gross national product
, GNP) razlikuje se od
BDP-a po tome što uzima u obzir vrijednost finalnih dobara i usluga koje su
proizveli svi državljani neke države, bez obzira na mesto stvaranja tih dobara i
usluga. Danas se koristi manje od bruto domaćeg proizvoda.
BND
Bruto nacionalni dohodak (engleski Gross national income, GNI) obuhvata
vrednost proizvedenu u zemlji (Bruto domaći proizvod) uvećanu za dohodak
(kamate i dividende) dobiven iz drugih zemalja i umanjenu za plaćanja drugim
zemljama za kamate i dividende.
BND se sastoji od izdataka za ličnu potrošnju, bruto privatnih investicija, državne
potrošnje, neto dohotka od imovine u inostranstvu (neto priliva dohotka), te bruto
izvoza robe i usluga uz umanjenje iznosom bruto uvoza robe i usluga i indirektnih
poreza.
BND je sličan BNP-u s tim što se pri merenju BNP ne oduzimaju indirektni porezi.
Dakle, BND=BNP umanjen za indirektne poreze.
EDF
Evropski razvojni fond (engleski
European Development Fund
)
predstavlja osnovni instrument pomoći koju Evropska zajednica pruža
zemljama Afrike, Kariba i Pacifika i prekomorskim zemljama i teritorijama
5

Uvod
Budžet (od starofran. bougette - mala kožna torba) se uopšteno smatra kao spisak svih
planiranih prihoda i rashoda. Koncept budžeta je od izuzetne važnosti u mikroekonomiji, koja
upotrebljava budžetsku liniju da ilustruje razmenu između dva ili više ekonomskih dobara.
Drugim rečima, budžet je organizacioni plan izražen monetarnim terminima.
Državni budžet je sumarni plan potencijalnih prihoda i rashoda vlade. U SAD-u federalni
budžet donosi Ministarstvo menadžmenta i budžeta te ga podnosi Kongresu na razmatranje.
Po pravilu, zakonodavna vlast (Parlament, Kongres) vrši izmene i korekcije prijedloga
budžeta, te ga na kraju usvaja glasanjem. Budžet obično vredi za jednu fiskalnu godinu.
U poslednje vreme, donose se budžeti za duži vremenski period, obično za 3-5 godina, ali koji
nisu toliko detaljni kao jednogodišnji budžet. U većini evropskih zemalja fiskalna godina se
poklapa sa kalendarskom godinom (od 1. januara do 31. decembra), međutim u SAD-u budžet
se donosi za period od 1. oktobra tekuće do 30. septembra naredne godine. Po američkim
zakonima, svi niži nivoi vlasti moraju imati uravnotežen budžet, jedino federalni budžet smije
iskazati deficit. U Velikoj Britaniji budžet priprema ministar finansija (Chancellor of the
Exchequer), drugi najvažniji čovek u vladi, te ga podnosi parlamentu, koji ga retko menja.
U Evropskoj Uniji Prednacrt bužeta utvrđuje Evropska komisij. Prvi pretres prednacrta
budžeta sprovodi Savet Evrope i uz saglasnost Parlamenta utvrđuje nacrt budžeta.
Dakle, izvršnu vlast u EU ima Evropska komisija. Evropska Unija nije država, nego je unija
(zajednica) dvadeset sedam evropskih država i oformljena je pod sadašnjim imenom
Ugovorom o Evropskoj uniji (više poznatim pod imenom Mastrihtski ugovor) 1992. godine.
Mada EU nije državau mnogim oblastima je definisana kao federacija (npr. u monetarnim
odnosima, agrokulturi, trgovini i zaštiti životne sredine). Drigim rečima, organizacija
Evropske unije se razlikuje u različitim oblastima u zavisnosti od stepena usglašenosti
zemalja članica. EU je definisana kao konfederacija u socijalnoj i ekonomskoj politici, zaštiti
potrošača, unutrašnjoj politici, a kao međunarodna organizacija u spoljnoj politici. Glavna
oblast na kojoj EU počiva je jedinstveno tržište koje se bazira na carinskoj uniji, jedinstvenoj
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti