Analiza financijskih izvješća na primjeru poduzeća Đuro Đaković – PSU d.d. Županja

UVOD
U ovome seminarskom radu bavit će se analizom temeljnih financijskih izvješća na primjeru poduzeća Đuro Đaković – poljoprivredni strojevi i uređaji d.d. Županja. Na osnovi tih izvješća ispitati će se djelotvornost poslovanja poduzeća kroz period od 6 godina. U ovome radu obavit će se vertikalna i horizontalna analiza bilance, računa dobitka i gubitka, izvješća o novčanom tijeku i izvješća o promjenama glavnice. Također, analizirat će se poslovanje poduzeća po pokazateljima likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti, ekonomičnosti, profitabilnosti.

Iz dobivenih podataka izvest će se zaključak o tome kako je ovo poduzeće poslovalo kroz analizirani period te zbog kojih je razloga došlo do propadanja istoimene tvrtke.

OPIS PODUZEĆA ĐURO ĐAKOVIĆ – POLJOPRIVREDNI STROJEVI I UREĐAJI d.d. ŽUPANJA
Đuro Đaković – poljoprivredni strojevi i uređaji Županja, od 20.2. 1991. godine posluje kao dioničko društvo u vlasništvu Holdinga „Đuro Đaković“d.d. Slavonski Brod. Jedno je od prvih dioničkih društava osnovano na stvarnom ulaganju kapitala dioničara u Republici Hrvatskoj. Osnovna djelatnost društva je proizvodnja žitnih kombajna, priključnih uređaja za žetvu i ubiranje žitarica, uljarica i kukuruza, vučenih berača kukuruza u klipu, traktorskih prikolica, proizvodnju rezervnih dijelova, kao i servisiranje svih svojih proizvoda u eksploataciji.
Tvornica je osnovana 1981. godine, a izgrađena do 1984. godine s ciljem proizvodnje kombajna prema tehnologiji Deutz-Fahr/Njemačka. Primjena zapadne tehnologije i dugogodišnja suradnja s tvrtkom Deutz Fahr rezultirala je proizvodima vrhunske kvalitete, što potvrđuje i kontinuirani izvoz kombajna i njegovih sastavnih dijelova na zapadno europsko tržište, kao i na tržište istočnih zemalja.

Osnovna pozornost se pridaje aktivnostima istraživanja i razvoja novih i postojećih proizvoda posebno za potrebe obiteljskih poljodjelskih gospodarstava. Tvornica po tehnologiji, razvoju i kvaliteti proizvoda te organizaciji rada, osposobljena je da isporučuje proizvode za potrebe domaćih i inozemna tržišta prema zapadno-europskim normama kvaliteta i eksploatacijskim mogućnostima. Tvrtka je godinama uspješno poslovala ostvarujući većinu prihoda od izvoza, do odlaska Županjske banke u stečaj. Naime, Poljoprivrednim strojevima neopravdano su prenijete obveze Županjske banke od oko 10 milijuna eura, koje je imala prema stranim bankama, premda Poljoprivredni strojevi novac nikada nisu dobili.

Godine 2005. talijanska korporacija Same Deutz Fahr Group (SDF) kupila je 86 posto udjela u županjskoj tvornici Đuro Đaković Poljoprivredni strojevi i uređaji za 8,7 milijuna eura. Tvornica trenutačno zapošljava 138 radnika, a namjera je talijanskog strateškog ulagača da broj zaposlenih u idućih pet godina poveća na 400 do 500. S kooperantima taj bi broj mogao dosegnuti 2000. 3

ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠĆA
ANALIZA BILANCE
Analizirajući bilancu ovoga poduzeća za period od 1999. do 2004. godine može se vidjeti da se njena vrijednost iz godine u godinu smanjuje (u 2004. godini za 3 puta u odnosu na 2003.). Najveća komponenta aktive u analiziranom periodu je kratkotrajna imovina koja je sudjelovala u aktivi sa preko 50%. U 2004. godini je kratkotrajna imovina manja i sudjeluje u
aktivi sa 32,99%. Najveća komponenta u kratkotrajnoj imovini je financijska imovina koja čini oko 35% aktive. Iznimka je i ovdje 2004. godina u kojoj poduzeće nema financijsku imovinu nego su najveće zalihe sa 30,42%. Vrijednost dugotrajne imovine poduzeća bila je između 38% i 43% uz iznimku u 2004. godini kada je dugotrajna imovina činila 67% aktive.
Od dugotrajne imovine najveće su materijalna imovina i potraživanja (vrijednost je podjednaka), dok u posljednjoj godini poduzeće ima samo materijalnu imovinu. Vrijednost plaćenih troškova budućeg razdoblja iz godine u godinu se povećavala te im se vrijednost kretala od 1,95% u 1999.godini pa do 7,59% u 2003. godini. U 2004. godini njihova vrijednost je zanemariva. U svim analiziranim godinama poduzeće nije imalo potraživanja za upisani a neuplaćeni kapital i gubitka iznad visine kapitala. U pasivi se može vidjeti da se obveze povećavaju, a vrijednost kapitala i rezervi smanjuje. Dugoročne obveze su najveća stavka i čine između 42,8 i 45,15% pasive. U 2004. godini njihova vrijednost se smanjila na svega 5,23%. Vrijednost kratkoročnih obveza u 1999. godini bila je 9,94% pasive i povećavala se do 2002. godine na 18,98%. U 2003. su se malo smanjile, dok su u 2004. pale na 13,66%. Od kratkoročnih obveza najveće su kratkoročne financijske obveze. Vrijednost kapitala i rezervi u analiziranom periodu pokazuje da je vrijednost upisanog kapitala ostala nepromijenjena, ali su se rezerve smanjivale i postupno otišle u minus dok je poduzeće u svim godinama (osim 1999.) poslovalo s gubitkom.

Vrijednost komponente odgođenog plaćanja troškova kretala se između 6,91% i 13,16% pasive. Iznimka je i ovdje 2004. godina. U analiziranom periodu poduzeće nije imalo manjinskih interesa, a vrijednost dugoročnih rezerviranja bila je zanemariva. U posljednje dvije godine poduzeće je imalo izvanbilančnih stavki. Kada se horizontalno usporede ove godine može se vidjeti da se indeksi (uglavnom) kreću ispod 100. Kod dugotrajne imovine indeksi su ispod 100 ( jedino je za 2003/2002. 4godinu indeks bio 100,37). Kod kratkotrajne imovine također je jasno vidljivo smanjenje iz perioda u period. Ostala potraživanja su jedna komponenta koja je rasla iz godine u godinu (indeksi od 113 do 138). Plaćeni troškovi budućeg razdoblja su komponenta koja je svake godine rasla i njihov indeks bio je preko 100 (za period 2004./2003. godine vidljivo je rapidno smanjenje ove komponente). Vrijednosti komponenti pasive iz godine u godinu su oscilirali. Vrijednost je rasla i padala. Jedino se vrijednost upisanog kapitala nije promijenila.

ANALIZA RAČUNA DOBITKA I GUBITKA
Analizirajući račun dobitka i gubitka vidljivo je da su ukupni prihodi poduzeća manji od ukupnih rashoda (osim u 2002. godini). To znači da je ovo poduzeće poslovalo (uglavnom) s gubitkom. Kada se gledaju prihodi možemo vidjeti da su najveći bili poslovni prihodi. Njihova kretanja u analiziranim godinama kretala su se od 59,58% u 1999. pa sve do 88,24% u 2003. godini. U 2004. godini njihov udio je opao na 57,01%. Kod poslovnih prihoda se uglavnom radilo o prihodima od prodaje u zemlji. Iznimka je 2002. godina kada se može vidjeti da 51,26% prihoda čine prihodi od prodaje u inozemstvu. U 2004. godini te dvije vrste prihoda bile su podjednake. Financijski prihodi sudjelovali su u ukupnim prihodima sa 20,97% u
1999. godini, 29% u 2001. godini, a u 2002. i 2003. godini pali su na svega 6,25 i 5,08% ukupnih prihoda. U 2004. godini njihova vrijednost je porasla na 24,23% prihoda. Glavnina
financijskih prihoda odnosila se, u svim analiziranim godinama, na pozitivne tečajne razlike. Izvanredni rashodi su oscilirali. U 1999. godini činili su 19,45% ukupnih prihoda, u 2000.
godini 13,09, a da bi u 2001. pali na svega 1,07%. Do njihova rasta dolazi tek u 2004. godini kada su činili 18,75% ukupnih prihoda. Gledajući rashode može se vidjeti da su većinu činili rashodi iz redovitog poslovanja. Kao što su poslovni prihodi najveći kod prihoda, tako su poslovni rashodi najveća stavka ukupnih rashoda. Poslovni prihodi u 1999. godini čini su 78,91% ukupnih rashoda. U 2000. godini radi se o 72,48%, a u 2001. godini poslovni rashodi bili su veći od ukupnih prihoda (147,06%). U 2002. godini njihova vrijednost činila je 69,45% ukupnih prihoda, a u 2003. godini 98,11% . U 2004. godini njihova vrijednost se smanjila na 62,92% ukupnih prihoda. Većina poslovnih rashoda odnosi se na materijalne troškove i troškove prodane robe te troškove osoblja dok u 2001. godini postoji veliko vrijednosno usklađenje i rezerviranje (93.41% ukupnih prihoda). Vrijednost financijskih rashoda kretala se između 30 i 40%. U 2002. godini njihova vrijednost bila je manja i činili su 16,16% ukupnih prihoda. Vrijednost 5izvanrednih rashoda kretala se od 4,80% u 1999. godini, 15,55% u 2000.godini, 8,98% u 2001. godini, 9,57% u 2002. godini, 17,53% u 2004. godini i 7,89% u 2004. godini.