Odlomak

UVOD

Tržište novca čini dio finansijskog tržišta, i kao njegov važan segment, predstavlja visokospecijalizovani oblik kupovine i prodaje novca, ostalih likvidnih sredstava i kratkoročnih hartija od vrijednosti. Cijena novca je kamata. Tržište novca trguje dnevnim, terminskim novcem i kratkoročnim hartijama od vrijednosti, u zavisnosti od načina i uslova poslovanja razlikujemo primarno i sekundarno tržište novca. Novac je društveni odnos, što znači da postoji samo u okviru grupe ljudi kao sredstvo prihvaćeno od svih članova. I ako je novac zajednička kreacija cijelog društva, on predstavlja nešto eksterno u odnosu na pojedinca, a u realnosti se za sve javlja kao sasvim prirodna stvar. I ako je novčani oblik vrijednosti univerzalna karakteristika različitih sistema robne privrede, različiti oblici i vrste novca su se javili na različitim mjestima i u različito vrijeme. Novac služi kao regulator ekonomske aktivnosti i novčani oblici su odraz određene organizacije ekonomske aktivnosti putem robne privrede. U međunarodnim ekonomskim odnosima su česte situacije da u spojnoj trgovini učestvuju zemlje čije valute nisu konvertabilne, ili se pak nalaze u platno bilansnim teškoćama. U toj situaciji pribegava se tzv. barter ili kompenzacionim poslovima.
Stabilnu vrijednost novca u jednoj privredi imamo kada domaći novac bez teškoća obavlja svoje funkcije. Javlja se u obliku papirnog i kovanog novca. Do inflacije dolazi kada „ Suviše novca juri premalo roba“. I postoji lagana, srednja i hiperinflacija. Inflacija utiče na imovinu, dohodak i privredu uopšte. Pogađa najčešće one društvene slojeve čiji je dohodak u novcu fiksan da se ne može prilagođavati povećanju troškova života: penzioneri, činovnici, radnici, studenti. Njihova realna štednja opada. Koristi od inflacije imaju oni društveni slojevi čije su cene mobilne kao i oni koji mogu da dobijaju bankarske kredite koje obezvrijeđena valuta lako konpenzira, dok je kod deflacije višak ponude nad novčanom tražnjom. Ona ima tendenciju opšteg pada cijena, smanjenja plata i nadnica, smanjenja proizvodnje, zaposlenosti i nacionalnog dohotka, porasta novčane kupovne snage.
Na tržištu novca predmet kuporodaje su hatrije od vrijednosti, emitovane od strane centralne banke ili drugih subjekata kojima pozitivno pravo daje takvu mogućnost. Na razvijenom tržištu u razvijenim privredama koriste se razni instrumenti u trgovini hartijama od vrijednosti: međubankarska kupoprodaja novca, kratkoročne hartije od vrijednosti i međubankarska trgovina viškovima obaveznih rezervi. U dnevnim poslovanjima poslovnih banaka pojavljuju se na saldu njihovog dnevnog poslovanja viškovi i manjkovi. Novac se na organizovanom ili neorganizovanom tržištu novca pozajmljuje radi održavanja likvidnosti banaka, i drugih finansijskih institucija, kako u kratkim vremenskim intervalima npr. dnevna poslovanja tako i na određene vremenske intervale i to predstavlja međubankarsku kupoprodaju novca. Neke od kratkorocnih hartija od vrijednosti koje su opisane u ovom radu su: državne obveznice, blagajnički zapisi, komercijalni zapisi, bankarska potvrda o depozitu, bankarski akcept i komercijalni zapis.
Stopa obveznih rezervi je promijenljiva, mogućnost njenog utvrđivanja ima centralna banka po sili zakona, a na osnovu materijalnih činilaca u društvu. Ako u privredi postoje neusklađenosti tj. inflatorni skok ili tendencija njenog rasta centralna banka podiže stopu obaveznih rezervi, onemogućuje povećanje kreditnih aranžmana, jer oni u tim situacijama stvaraju nerealnu kupovnu moć, i time usklađuje proizvodno-robne sa kupovnim fondovima.

I DIO
BANKARSKI KREDIT

1. BANKARSKI KREDIT KROZ ISTORIJU
Razvoj bankarskog kredita kroz istoriju i njegova evolucija u raznim epohama kako u ekonomskom, tako i u istorijskom, kulturnom, sociološkom smislu, usko je povezan sa razvojem banaka, kao i sa razvojem novca i novčanih funkcija. Korelacija ova dva instituta vidi se u osnovi djelatnosti banaka, kojoj se kao primarna djelatnost pripisuje uzimanje i davanje kredita, a u osnovi ovako restriktivnog tumačenja javlja se povjerenje kao osnovni bankarski resurs.
Još u starom vijeku prvobitne bankarske poslove obavljaju sveštenici, banke se tada nazivaju “Tezauri”. Etimologijom reči dolazimo do zaključka da je prvobitna namjena banaka bila uskladištenje tj. čuvanje. Oko 3000 god.p.n.e. Sumerski sveštenici razvijaju oblike bankarskog poslovanja, i pored kredita koga je pratila kamata, razvijaju se i ostale funkcije, kao što su razmjene (tada jos malih država), posredovanje i kao što smo već naveli čuvanje vrijednosti.
Antička Grčka, u VII vijeku p.n.e. poznaje kredit, koji je u to doba praćen ustanovom hipoteke, danas važne ustanove kako u pravu tako i u ekonomiji. To su mahom bili naturalni krediti, sa karakteristikama konzumnog kredita. Tadašnji hramovi u Efezu, Delozu, Samosu, predstavljaju mjesta poslovanja, i javljaju se i prvi privatni bankari. Često je to dovodilo i do zelenaških kamata koje su ne tako retko pretvarali slobodne građane u robove.
Period ranog feudalizma kako u svim oblastima tako i u oblasti robne razmjene, prati nazadovanje, pretvaranje poseda u autokonzum jedinice. Tako da o institutima kreditiranja, novca i bilo kog savršenijeg obilka razmjene nema ni govora.
U periodu renesanse u Italiji, posebno u gradovima Venecija, Firenca Đenova, koje pod uticajem pomorske trgovine oživljavaju vec postojeće institucije, ali stvaraju i neke nove kao sto su mjenica, založnica, finansira se brodogradnja, dolazi do recepcije Rimskog prava.
Pravi procvat i osnovnu funkciju kredita vidimo u prvim fazama kapitalizma, a kasnije sa akumulacijom on dobija svoj puni oblik. Kapitalizam svoj zamah dobija baš pod uticajem kredita, koga prati akumulacija, a iz tih fondova dolazi do proizvodnog kredita, za razliku od konzumnog, koji je bio u ranijim fazama. Da li je zajamac kapitalizma upravo pokrenut kreditom, koji svoj puni zalet dobija proizvodnim kreditom, možda najbolje govori ilustracija J.Schumpetera: „Kredit je stvarno stvorena kupovna snaga s ciljem da se proizvodno upotrebi“.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari