Odlomak

1.    Uvod
Bankarstvo predstavlja poslovanje koje obuhvaća držanje depozita i pozajmljivanje novaca. To je gospodarska djelatnost koja se bavi posebnim poslovima u vezi s novcem i novčanim vrijednostima. U današnje vrijeme kredit i kreditiranje su temelji organizacije banaka i funkcioniranja bankarstva. Bankarski poslovi predstavljaju sve poslove koje su banke ovlaštene obavljati u okviru svoje djelatnosti. U ovom seminarskom radu ćemo se upoznati sa podjelom bankarskih poslova i njihovom djelatnošću. Tri temeljne podjele bankarskih poslova su prema bilančno-analitičkom obilježju, načelu funkcionalnosti bankarskih poslova i prema načelu ročnosti. Prema bilančno-analitičkom obilježju bankarske poslove dijelimo na aktivne, pasivne i neutralne. Pasivni poslovi su poslovi kojima banka prikuplja sredstva od svojih klijenata (npr. prima novac u depozit) te kao njihov dužnik plaća na taj novac pasivnu kamatu. Aktivni poslovi su poslovi u kojima je banka vjerovnik (npr. daje prikupljeni novac u zajam) i naplaćuje svojim klijentima aktivnu kamatu. Neutralni poslovi su poslovi koje banka obavlja za račun klijenta (npr. usluge u platnom prometu, mjenjački poslovi) i za njih ne naplaćuje proviziju. Podjela bankarskih poslova po načelu funkcionalnosti proizlazi iz kompleksnosti financijskog i kreditnog potencijala banke. Prema tom načelu bankarski poslovi se dijele na poslove prikupljanja i koncentracije financijskih oblika, kreditne poslove, posredničke poslove te vlastite poslove. Podjela poslova banke po ročnosti je bliska sa načelom likvidnosti.

 

 

 

2.    Bankovni poslovi
Banka je ustanova ili radna organizacija koja posreduje u novčanom prometu i novčanim poslovima. Najčešće se bavi uzimanjem i davanjem kredita (zajmova). Bankarstvo je gospodarska djelatnost koja se bavi posebnim poslovima u vezi s novcem i novčanim vrijednostima, a tako nazivamo i ekonomsku nauku o bankama i njihovu poslovanju. Bankovni poslovi  predstavljaju sveukupnost poslova koje su banke ovlaštene obavljati u okviru svoje djelatnosti. U bilanci banke s jedne strane imamo grupiranje kapitala vlasnika i vjerovnika (pasiva), a s druge strane  grupiranje financijskih i realnih ulaganja (aktiva). Funkcionalna povezanost aktive i pasive bilance banke determinira poslove i funkcije banke. (Božina, 2008; 237) U bilanci vidimo što konkretno obavlja pojedina banka. Ovisno o uspješnosti podatak možemo vidjeti u računu dobiti i gubitka. Banka mora plasirati novac (kreditima) da bi se mogla ostvariti dobit. Preduvjet plasmana je prikupljanje depozita. Cilj osnivanja banke je DOBIT. Menadžment kreira poslovnu politiku banke. Stanje na tržištu, ponuda, veličina banke, utječu na poslovnu politiku banke. Pozajmljivanje novca i drugih, manje likvidnih financijskih oblika je djelatnost banke. Postoje tri temeljna kriterija podjele bankarskih poslova prema:

1.    bilančno-analitičkom obilježju,
2.    načelu funkcionalnosti bankarskih poslova,
3.    ročnosti, tj. odnosima pozicija u bilanci banke.

 

 

 
2.1.    Podjela prema bilančno-analitičkom obilježju
Podjela bankarskih poslova po bilančno-analitičkom obilježju je vrlo prikladna budući da je primjenjiva kako za početne faze razvoja bankarstva tako i za najsuvremenije bankarske poslove. Osnovni kriterij razlikovanja ovih poslova je uloga banke u pojedinom poslu. Tako se banka može u određenom poslu javljati kao dužnik, kao vjerovnik ili kao čisti posrednik. U posljednjem slučaju posao se samo evidentira u bančinom računovodstvu bez utjecaja na bilancu. Po bilančno-analitičkom načelu bankarske poslove dijelimo na:

1.    Pasivne,
2.    Aktivne,
3.    Neutralne.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Skripte

Komentari