Robne berze: analiza i značaj u savremenoj ekonomiji
Univerzitet Union
Fakultet za pravne i poslovne studije „Dr Lazar Vrkatić“
Studijska grupa: Poslovna ekonomija
Robne berze
SEMINARSKI RAD IZ FINANSIJSKIH TRŽIŠTA
Mentorka: prof. dr Milica Radović
Studentkinja: Nataša Niškanović 100/11
Novi Sad, mart 2015.
Robne berze
Nataša Niškanović
Sadržaj
Uvod................................................................................................................................................3
1. Berze........................................................................................................................................ 4
1.1. Pojam i definicija berze........................................................................................................4
1.2. Istorijat................................................................................................................................. 5
1.3. Vrste berzi............................................................................................................................6
2

Robne berze
Nataša Niškanović
1. Berze
1.1. Pojam i definicija berze
Pre bavljenja bilo kakvom temom u naučne svrhe, neophodne je tačno definisati
terminologiju koja će biti korišćena u radu. Tako je za ovo kratko predstavljanje berzi nužno
prvenstveno definisati šta berza znači i kako je uopšte taj termin nastao. Postoje dva gledišta o
tome odakle termin berza potiče. Prema prvom on, kako to često biva, potiče od latinske reči
bursa
što znači kasa. S druge strane, u naučnim krugovima egzistira i mišljenje da je berza u
današnjem obliku dobila ime po belgijskoj porodici Van den Burse koja se bavila trgovinom i u
čijoj su se kući sastajali trgovci iz raznih krajeva sveta kako bi kupovali i prodavali robu ili samo
skupljali informacije o njoj.
Ovo razilaženje o poreklu termina delimično je aplicirano, ali u
malo drugačijem obliku, i na definisanje istorijata berzanskih poslovanja, o čemu će biti reči u
odeljku
Istorijat.
Definisanje termina berza takođe nije ujednačeno među stručnjacima. Kako se menjala
berza kao takva, tako je i njena definicija dobijala novo značenje. Laički govoreći, berza je
mesto gde se vrše kupoprodajne transakcije. Međutim, ovakva definicija može navesti čitaoca da
izjednači berzu sa pijacom, sajmom, prodavnicom ili bilo kojim drugim mestom na kom se
trguje, tako da je neophodno preciznije omeđiti definicijom pojam i pojavu berzi.
Da bi jedna institucija mogla biti nazvana berzom neophodno je da ispuni sledeće uslove iz
kojih se istovremeno može učitati šta tačno berza predstavlja:
a) organizovano tržište,
b) na njoj se trguje (sklapaju se kupoprodajni ugovori),
c) prisutni su subjekti kupovine i prodaje ili njihovi agenti,
d) transakcije se obavljaju na određenom mestu u određeno vreme,
e) subjekti se striktino i obavezno pridržavaju pravila berzanskog poslovanja i
f) nudi mogućnost zaključivanja promptnih i terminskih (špekulativnih) poslova.
Berze su veoma važne jer se promene na berzanskim tržištima održavaju i na kretanja u
svetskim tokovima. Nagle berzanske promene mogu uticati snažno kako na domaću, tako i na
Kovačević, M.
Međunarodna trgovina,
Ekonomski fakultet, Beograd, 2002, str. 345
Acin Sigulinski, S.
Menadžment u međunarodnoj trgovini
, Pigmalion, Novi Sad, 1999, str. 102
4
Robne berze
Nataša Niškanović
svetsku privredu, a berzanska tržišta karakteriše i to da su veoma osetljiva na privredne,
političke, finansijske, monetarne i druge događaje na međunarodnom nivou.
izuzetne važnosti da su današnje berze visoko institucionalizovana i organizovana tržišta, kako
sopstvenom regulativom, tako i regulativom nadležnih državnih organa. Njihovo dejstvo se
ogleda u stabilizatorskoj funkciji i ujednačavanju tržišnih tokova, izuzev u velikim ekonomskim
krizama kada i one deluju destabilizaciono. Berzansko trgovanje karakteristično je u najvećoj
meri u razvijenim zemljama, dok je njihova važnost i količina u nerazvijenim i zemljama u
razvoju zanemarljiva.
1.2. Istorijat
Otkad je čovek počeo da proizvodi i lovi više dobara nego što mu je potrebno, razvijala se i
trgovina. Tako začeci berzanske trgovine, prema nekim autorima, sežu do Vavilona. Dok drugi
kažu da je prva berza u današnjem obliku nastala u XIII veku u Brižu u Belgiji.
Uzevši u obzir tvrđenja prvih, valjalo bi objasniti da se pod time podrazumeva trgovina u
Mesopotamiji, 2000 godina pre nove ere, koja se obavljala u posebnom objektu u kome su se na
prizemlju nalazila skladišta robe, dok su se na višim spratovima obavljali bankarski poslovi.
Ono što daje osnova da se ovim smatraju počeci berzanskog poslovanje jeste činjenica da je
robu bilo moguće prodati uz odloženu isporuku te da su ovakve ugovore sastavljali profesionalni
pisari uz prisustvo svedoka. Dalje, nešto nalik berzi postojalo je i u starom Rimu gde su se na
određenim trgovima skupljali trgovci. Iz njihovih sastanaka vremenom su nastalaja pravila
poslovanja i standardizacija robe.
Razvojem tehnologije i napretkom civilizacije, međunarodna trgovina dobila je nove obrise,
a samim tim i berzanski načini poslovanja. U srednjem veku, tačnije u XIII, ovakvi vidovi
trgovine vezuju se za Belgiju i već pominjanu porodicu Van den Burs. U XV veku se centar
poslovanja iz Briža seli u Antverpen da bi se potom u XVIII veku preselio u Amsterdam. Za
ovaj vek i grad vezuje se pojava i izdavanja i trgovine prvim akcijama.
Nakon ovakvog početka,
razvoj berzi išao je uzlaznom putanjom te je osnovano mnogo berzi, najčešće, kao što je već
rečeno, u razvijenim zemljama.
Acin Sigulinski, S.
Menadžment u međunarodnoj trgovini
, Pigmalion, Novi Sad, 1999, str. 102
Kovačević, M.
Međunarodna trgovina,
Ekonomski fakultet, Beograd, 2002, str. 346
Acin Sigulinski, S.
Menadžment u međunarodnoj trgovini
, Pigmalion, Novi Sad, 1999, str. 101
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti