Bihejvioristicke škole menadžmenta
Fakultet za pravne i poslovne studije
dr Lazar Vrkatić
Seminarski rad iz opšteg i bezbednosnog
menadžmenta:
“Bihejviorističke škole menadžmenta”
Mentor: prof.dr Momčilo Talijan Student: Janković Nataša 212/12
Niš, 2013.
Sadržaj:
Nataša Jankovi
ć
: Bihejvioristi
č
ke škole menad
ž
menta
1

1. Pojam i definicija menadžmenta
Sam pojam menadžmenta se prevodi kao upravljanje, a upravljanje predstavlja sposobnost da
se stvari obave preko drugih ljudi. Menadžment se ranije prevodio našom rečju rukovođenje,
ali ove reči nisu sinonimi jer je rukovođenje samo jedna od funkcija menadžmenta.
Menadžment se može posmatrati se različitih aspekata: kao društveni fenomen, naučna
disciplina, veština i sposobnost, posebna upravljačka struktura u organizaciji, profesija,
posebna specijalnost, struka i nauka, pa čak i kao umetnost.
Ne postoji jedinstvena i univerzalna definicija menadžmenta, to je vrlo kompleksan i složen
fenomen, ali ako bi tražili najprihvaćeniju definiciju to bi bila ona koju je dao Henri Fajol,
pionir mendzmenta, još prvih godina prošlog veka: menadžment je proces predviđanja,
organizovanja, komandovanja, koordinacije i kontrole. To je proces ili funkcija koja je
najznačajnija za svako preduzeće i ona obuhvata poslove upravljanja preduzećem.
1.1. Istorijski razvoj menadžmenta
Posmatrajući razvoj menadžmenta kroz istoriju, neophodno je napraviti razliku između
menadžmenta kao prakse i menadžmenta kao nauke. Kao praksa, menadžment je veoma star
proces, dok je kao naučna disciplina znatno mlađi.
Na razvoj svesti o menadžmentu (upravljanju) uticali su brojni faktori. Poseban značaj imaju
faktori celokupnog društvenog razvoja među koje se svrstavaju stepen ekonomske
razvijenosti društva, politički odnosi u državi, kultura, nivo razvijenosti pojedinih organizacija
i institucija, društvenih grupa, svesti, navika i običaja, morala i etičkog sistema vrednosti.
Pored navedenih faktora i brojni drugi su posredno ili neposredno uticali na sam proces
upravljanja.
Menadžment kao metod ili veština upravljanja vuče svoje korene još iz vremena nastanka
ljudskog društva. U prvobitnoj zajednici čovek je, u neprekidnoj borbi sa prirodom, svoj rad i
najjednostavnije poslove i aktivnosti obavljao intuitivno. Kasnije je, poučen prethodnim
iskustvima, počeo da planira i organizuje te aktivnost kako bi ih što efikasnije obavio ili
ostvario prethodno zacrtane ciljeve. Zato se i tvrdi da je upravljanje kao složena aktivnost
stara koliko i sama ljudska civilizacija (Slika 1).
Mihajlović Dobrivoje, Ristić Slobodan, Menadžment ljudska strana, drugo izdanje, Fakultet Tehničkih nauka,
Novi Sad, 2007.str. 10
Nataša Jankovi
ć
: Bihejvioristi
č
ke škole menad
ž
menta
3
Slika 1. Ilustracija primera uspešnog drevnog “menadžmenta” – Egipat
Prvi pisani tragovi o menadžmentu su vezani za upravljanje javnim radovima, državnim i
vojnim aktivnostima, crkvenim delatnostima. Menadžment u savremenom smislu, nastaje
nešto kasnije, tačnije u XVIII veku, paralelno sa industrijskim revolucijama, pojavom
industrijskih preduzeća, fabrika, naučno-tehničkog napretka.
1.2. Osnovni pravci u menadžmentu
Menadžment je kao naučna disciplina bio predmet izučavanja brojnih autora i istraživaca koji
su dali različite, ali i višestruke doprinose njegovom razvoju. Od početka izučavanja
menadžmenta kao nauke, pa do danas, razvilo se više pravaca (škola) menadžmenta od kojih
su najvažnije sledeće:
Klasična škola menadžmenta
Škola ljudskih odnosa (Teorija međuljudskih odnosa)
Škola teorije odlučivanja (Bihejvioristički pristup)
Škola nauke o menadžmentu (Kvantitativni pristup)
Škola teorije sistema (Sistemski pristup)
Situaciona škola menadžmenta (Situacioni pristup)
(izvor:
http://www.planningengineer.net/egyptians-were-the-first-recorded-project-managers-planning-
-pristupano 10.11.2013.)
Nataša Jankovi
ć
: Bihejvioristi
č
ke škole menad
ž
menta
4
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti