Stečajni postupak u privrednom društvu
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Ekonomija
Objavio Eleonoraaa 14. novembar 2012. Prijavi dokument
DEVIZNI KURS
Uvođenje fluktuirajućih deviznih kurseva u sistem devizno kursnih aranžmana početkom 1970 tih godina prestavljalo je izazov za ekonomske naučne krugove.
Velika i neregularna kolebanja deviznih kurseva koja su nastupila tih godina ukazivala su na potrebu za revidiranjem teorijskog stava u pogledu determinanti deviznog kursa
Devizni kursevi počinju da se kreću u obimu i smeru koji je sve teže proreći i predvideti, ostavljajući negativan trag na trgovinske i finansijske odnose između otvorenih ekonomija i rezultate poslovanja njihovih subjekata uključenih u međunarodne tokove roba i kapitala. Ponovo u sam fokus ekonomske analize ulaze ulaze realni devizni kursevi jer su oni ti koji definišu međunarodnu konkurentnost
Savremena teorija deviznih kurseva u svojoj početnoj tački analize deviznih kurseva polazi od stava da devizni kursevi prestavnjaju relativne cene nacionalnih valuta i da su oni u režimu fluktuirajućih deviznih kurseva uslovljeni ponudom i tražnjom na deviznom tržištu. Ova činjenica prestavlja samo polaznu tačku analize formiranja deviznih kurseva i njihovog odnosa sa drugim makroekonomskim varijablama ili delovanjem nadležnih organa
POJAM DEVIZNO – KURSNOG RIZIKA I HEDžINGA
Kretanje deviznih kurseva (cena valuta) i njihova relativna odstupanja od konvencionalnog izabranog zajedničkog imenitelja bila su poznata i pre sedamdesetih godina ovog veka, pre prelaska na devizno kursne aranžmane tipa fleksibilnih deviznih kurseva. Međutim za ova osciliranja se može reći da su bila neznatna i zanemarljiva. Valutni pariteti bili su uspostavljeni u odnosu na dolar (odnosno zlato) i osciliranje deviznih kurseva odvijala su se u okvirudozvoljenog minimalnog procentualnog odstupanja, najpre 1%, a nešto kasnije i 2, 25% od pariteta valute. U okviru dozvoljenih oscilacija devizni kurs se održavao intervencijama centralne banke iz monetarnih rezervi. U tako uspostavljenom sistemu fiksnih deviznih kurseva oscilacije deviznog kursa oko pariteta bile su limitirane i moguće su bile zvanične promene deviznog kursa samo u slučaju fundamentalne platnobilansne neravnoteže
Ovaj sistem deviznih kurseva ulivao je sigurnost svim ekonomskim subjektima prilikom donošenja poslovnih odluka, kako na internom, tako i na međunarodnom planu. Fiksirani pariteti otklanjali su nesigurnost i neizvesnost po pitanju međunarodne trgovine i investiranja van granica svoje zemlje. Uslovno rečeno, nije postojao rizik deviznog kursa, i na osnovu njega neizvesnost u pogledu kretanja vrednosti prihoda, imovine ili pak konkurentske snage subjekta na stranim robnim i finansijskim tržištima
Početkom sedamdesetih godina situacija se menja iz korena. Većina razvijenih zemalja zapada prelazi na devizno kursne aranžmane tipa fleksibilnih deviznih kurseva i njihov ekstremni vid fluktuirajuće (plivajuće) devizne kurseve. Ovo je bio znak da više nije potrebno utvrđivati paritet nacionalne valute. Devizni kurs postaje isključivo funkcija ponude i potražnje deviza na deviznom tržištu. Valutama je dozvoljeno da «plivaju», da pronađu svoju sopstvenu vrednost na tržištu.
Prelazak na fluktuirajuće devizne kurseve značio je za ekonomske subjekte (korporacije i banke) pojavu jednog novog tipa rizika u njihovom poslovanju –devizno – kursnog rizika (exchange rate risk)
Osciliranja deviznih kurseva postaju svakodnevna, nekontrolisana, nepredvidiva i značajna. Ovakva kretanja deviznih kurseva bivaju rezultat prelaska na fluktuirajuće devizne kurseve, velikog talasa inflacije, recesije koja je zahvatila svetsku privredu, kretanja oslobođenog kapitala od jednog do drugog poslovnog centra, kao i mnoštvo drugih ekonomskih (i van ekonomskih) faktoraproizvedenih u realnoj i monetarnoj sferi.
Rizik deviznog kursa definiše se pre svega kao potencijalni gubitak na nepokrivenoj i nezaštićenoj otvorenoj deviznoj poziciji (imovini, potraživanjima, kapitalu i obavezama koje glase na stranu valutu) u slučaju da (gledano iz ugla jedne valute u kojoj se izveštava) valuta na koju glasi devizna pozicija depresira. Ova otvorena devizna pozicija naziva se još i deviznom izloženošću (exchange exposure). Rizik deviznog kursa može, sa druge strane da figurira i kao potencijalna zarada u slučaju da strana valuta apresira u odnosu na izvešutajnu valutu.
Devizna izloženost može biti duga i kratka.
Duga izloženost znači da potraživanja denominirana u jednoj valuti premašuju obaveze denominirane u istoj valuti.
Kada je kratka izloženost u pitanju obrnut je slučaj. Aktiva odnosno budući priliv i pasiva, odnosno budući odliv nemaju kontra stavku koja bi im odgovarala i po valuti ili po datumu dospeća u datom iznosu
U slučaju depresijacije ili devalvacije strane valute višak izložene aktive nad izloženom pasivom podrazumeva potencijalni gubitak. Isto tako, ako izložena pasiva (obaveze) premašuje iznos izložene aktive u stranoj valuti, apresijacija ili revalvacija strane valute vodiće gubitku na toj izloženoj poziciji
Korporacije ukoliko ne žele da ostave devizne pozicije otvorene i nezaštićene od budućih promena relativnih cena valuta, i ući u špekulativne operacije, moraju pristupiti minimiziranju, izbegavanju ili zaštiti kursnog rizika.
Međunarodne korporacije, izvoznici, uvoznici, velike poslovne banke i ostali ekonomski subjekti uključeni u međunarodne tokove robe i kapitala, imaju pred sobom na raspolaganju različite instrumente i tehnike kojima se mogu služiti radi minimiziranja, pokrivanja ili izbegavanja deviznog rizika.
Kada je u pitanju minimiziranje efekata kursnog rizika i neutralisanje valutne izloženosti sa aspekta subjekta koji se služi oviminstrumentima i tehnikama, kao i sa aspekta predmeta devizne izloženosti, svi ovi metodi mogu se podvesti pod dva pojma:
Pokrivanje (covering) valutnog rizika podrazumeva zaštitu njenog budućeg toka, identifikovane i kvantifikovane vrednosti, od promene deviznog kursa. To je slučaj kod priliva u stranoj valuti od izvora robe, odliva po osnovu uvoza robe i usluga, primanja dividendi od investicija u inostranstvu početkom svake godine, otplate uzetog finansijskog kredita u inostranstvu i slično.
Zaštita (hedging) od kursnog rizika podrazumeva zaštitu vrednosti aktive locirane u stranoj zemlji i zaštitu vrednosti budućih prihoda koje proizvodi ta aktiva nominirana u stranoj valuti
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio minche90 18. april 2024.
Objavio dejana1995 15. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio Studenteu 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.