Odlomak

Uvod

Sistem ekonomskih odnosa sa inostranstvom, kao važan dio privrednog sistema, treba da obezbjedi uslove za racionalno uključivanje nacionalne privrede u međunarodnu podjelu rada. Osnovu sistema ekonomskih odnosa sa inostranstvom čine dva međusobno zavisna i čvrsto povezana dijela: spoljnotrgovinski system u užem smislu (režim uvoza i izvoza) i devizni sitem. Devizni sistem čini skup načela i na njima zasnovanih zakonskih propisa, mjera i instrumenata kojima se reguliše način poslovanja devizama: devizni kurs, mogućnosti i uslovi sticanja, držanja i korišćenja deviza, način njohove međusobne zamjene i zamjene za domaći novac i slično. Da bi devizni sistem mogao uspješno da obavlja funkcije koje su mu namjenjene, neophodno je da se pri njegovoj izgradnji uzmu u obzir konkretni društveno-ekonomski uslovi u kojima se data privreda i revizija i promjene do kojih dolazi u međunarodnom ekonomskom i političkom okruženju. To znači da se on mora stalno prilagođavati novonastalim prilikama. Adekvatan devizni sistem predstavlja neophodan, ali ne i dovoljan uslov za uspješan razvoj nacionalne privrede i njeno uklapanje u međunarodnu podjelu rada. Devizni sistem kao uostalom, i privredni sistem u cijelini, predstavlja oblik svjesnog regulisanja i usmjeravanja privrednog života.

 

1. Pojam deviznog kursa i deviznog tržišta

Devizni kurs predstavlja cijenu po kojoj se jedna nacionalna valuta razmenjuje za drugu valutu. To praktično znači da svaka strana valuta ima na domaćem deviznom tržištu svoju cijenu koja se zvanično registruje, odnosno notira . Treba razlikovati direktno notiranje deviznog kursa, od indirektnog. Kod direktnog notiranja deviznog kursa jedinica strane valute izražava se u domaćoj valuti. Indirektno notiranje je posredni oblik izražavanja deviznog kursa kojim se cijena jedne jedinice domaće valute izražava u stranoj valuti. U prvom slučaju, tj. kod direktnog notiranja, radi se o deviznom kursu strane valute na domaćem tržištu, a u drugom slučaju tj. kod indirektnog notiranja, reč je o deviznom kursu domaće valute na inostranom deviznom tržištu. Devizni paritet  predstavlja zvanično utvrđenu vrednost nacionalnog novca izraženu u nekom šire prihvaćenom denominatoru: zlatu, nekoj stabilnijoj i važnijoj valuti i sl. Tako valutni paritet služi kao osnova oko koje, u normalnim uslovima, varira devizni kurs. Devizni kurs, tj. cijena deviza ima više funkcija i to alokativnu , informativnu, redistributivnu i razvojnu. Jedna od osnovnih funkcija deviznog kursa jeste uspostavljanje veze između domaćih i inostranih cijena.
Pored pojmova deviznog kursa, postoje i pojmovi deviznog tržišta. Istorijski posmatrano, najprije su se formirala realna tržišta (tržišta robe i usluga, tržišta rada), a zatim finanasijska tržišta (tržišta kapitala, tržišta novca i devizna tržišta). Konstelacija odnosa robnih i finansijskih tržiša nije mogla dugo da opstane u okviru nacionalnih granica s obzirom na prirodu kapitala kao društvenog odnosa i njegovu stalnu težnju na višku vrijednosti i novim tržištima. Kretanje robe i usluga, novca i kapitala, preko nacionalnih granica značilo je postepeni razvoj međunarodne robne razmijene, međunarodnog finansiranja i međunarodnog platnog prometa, predstavljajući ujedno i uzrok i posljedicu uvođenja deviznog tržišta. Kao mehanizma i djela finansijskih tržišta  koji obezdjeđuje nesmetano odvijanje permanentnog procesa kupovine i prodaje stranih sredstava plaćanja. Globalno finansijsko tržište stranih valuta (devizno tržište) (eng. Foreign Exchange Market,
Forex ili FX) omogućava jednostavnu kupovinu i prodaju stranih valuta. Predstavlja jedno od najvećih i najlikvidnijih finansijskih tržišta na kome učestvuju banke, centralne banke, finansijske institucije, vlade, korporacije, osiguravajuće kompanije, ali i individualni investitori. Tržište stranog novca je dostupno 24 časa dnevno osim vikendom, specifično je zbog velikog obima trgovanja, velike likvidnosti tržišta, globalne rasprostranjenosti, zbog velikog broja različitih faktora koji utiču na promene cijena valutnih parova i mogućnosti da se koristi efekat poluge (Leverage). Na ovakvom tržištu profit se ostvaruje kupovinom i prodajom valuta po različitom kursu.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari