UVOD
Nove svjetske ekonomije su silom prilika sve više ili manje otvorene
prema svjetskom tržištu, bilo da je u pitanju tržište roba, novca, rada ili
kapitala. Privreda i ekonomija koje su dovoljne same sebi više nema, njih
zamjenjuju privrede koje postaju komplementarne i sve više uzajamno
povezane. Nastajanje takvog okruženja, gdje su privrede sve više otvorene,
nameće potrebu ovladavanja saznanjima o složenim tokovima novca i
kapitala u okviru svjetske ekonomije, zatim sistemu i instrumentima
plaćanja, efektima promjene deviznih kurseva, promjena kamatnih stopa na
finansijskim tržištima, kursnim i valutnim rizicima, inflaciji i dr.
Manipulisanje deviznim kursevima, politika uvoza i izvoza roba i
kapitala, zaduživanje u inostranstvu, otežan pristup svjetskom tržištu novca
i kapitala kao i mnogi drugi problemi dovode do osnovane potrebe njihovog
detaljnog izučavanja. Devizno poslovanje postaje jedna od osnovnih funkcija
upravljanja preduzećem u ostvarivanju i samom kreiranju politike plasmana
i efikasnog korišćenja finansijskog kapitala, posebnog kapitala uvoznog
porijekla. Savremena konvertibilnost valuta međunarodno devizno tržište,
upravljanje deviznim kursom, devizna kontrola i upravljanje deviznim
transakcijama, kao i povezanost domaćeg i svjetskog deviznog tržišta postali
su sastavni dio svake finansijske i razvojne politike preduzeća i države u
cjelini.
Upotreba različitih sistema plaćanja, kursni rizik, odnos rizika kamate,
poreske stope i inflacije postali su nezaobilazna tema svih poslovnih
sastanaka. Devizno poslovanje postaje jedan od najvažnijih segmenata
moderne finansijske nauke. Kao takvo ono u sebi sadrži složene fenomene i
djelovanja deviznog kursa, međunarodnih plaćanja, deviznu politiku,
međunarodni monetarni sistem, međunarodne finansijske institucije i
međunarodno finansiranje. Devizni sistem jedne zemlje predstavlja skup
svih principa i odnosa datih u obliku zakonskih propisa kojim se regulišu
devizni odnosi i poslovi privrednih i drugih subjekata u robnom i nerobnom
prometu u zemlji i inostranstvu. Ako su u pitanju poslovi s inostranstvom
devizni promet se dijeli na tri oblika:
Devizni sistem,
Devizno poslovanje i
1
Devizna politika.
Devizni sistem može biti:
Liberalan i
Regulisan.
Razlika između ova dva sistema je u tome što je u liberalnom deviznom
sistemu subjektima u poslovanju s inostranstvom ostavljena veća sloboda u
poslovanju i raspolaganju deviznim sredstvima, dok su u regulisanom
sistemu ova prava više ili manje ograničena.
1. POJAM DEVIZNOG POSLOVANJA
Pod devizom se podrazumijeva kratkotrajno potraživanje koje glasi na
stranu valutu. Tu prije svega spadaju potraživanja po viđenju u stranoj valuti
kod stranih banaka. U devize se ubrajaju potraživanja koja imaju
razne oblike, kao što su: mjenica, ček i druge. Prvobitni oblik deviza bile su
mjenice koje su glasile na stranu valutu i bile plative u inostranstvu, za koje
je u zemlji položena odgovarajuća protivvrijednost u domaćoj valuti. Svrha
njihove primjene je da se olakša promet između udaljenih mjesta sa
razičitim valutama i da se obezbjedi sigurnost u plaćanju. U zavisnosti od
kriterijuma prema kojima se razvrstavaju u kategorije, devize mogu da
budu: čvrste, meke, klirinške, konverti bilne, promptne i terminske.
Po kriterijumu stabilnosti, devize se dele na čvrste i meke devize. U čvrste
devize spadaju one koje imaju stabilan kurs, odnosno koje imaju postojanu
kupovnu moć. Ovakve devize su u znatnoj mjeri konvertibilne, jer su rezultat
uravnoteženosti ili aktivnog platnog bilansa. Za razliku od čvrstih, meke
devize nemaju stabilan kurs, već se on, uglavnom, održava državnom
intervencijom. Zbog toga što nemaju stabilan kurs i stabilnu kupovnu moć,
meke devize nisu ni konvertibilne. Devizno poslovanje predstavlja sistem
platnog prometa (naplate, plaćanja i prenosa) između rezidenata i
nerezidenata (ili pojednostavljeno: platni promet s i inostranstvom) u
stranim sredstvima plaćanja.
2
2. DEVIZNO TRŽIŠTE I DEVIZNI KURS
2.1. POJAM DEVIZNOG TRŽIŠTA
Devizno tržište je mjesto na kome se u sučeljavanju ponude i tražnje
deviza formira devizni kurs. Osnovna pravila funkcionisanja deviznog
tržišta i tržišta robe i usluga gotovo su ista, izuzev što im je predmet
razmjene različit. Ipak, razlike i to brojne postoje, a one proizilaze kako zbog
nastanka deviznog tržišta, tako i od načina njegovog funkcionisanja i motiva
njegovih aktera. Jasno je da je postojanje deviznog tržišta direktno uslovljeno
obavljanjem međunarodnih ekonomskih odnosa. Ekonomske transakcije sa
inostranstvom u većini slučajeva moraju da se realizuju na dva tržišta.
Primjera radi, da bi se roba uvezla, najprije je potrebno da se ona na
međunarodnom tržištu kupi, ali i da se, zatim, na deviznom tržištu
nacionalna valuta proda za inostranu valutu kojom će ta roba da se plati.
Obrnuto je kada se roba izvozi. Kupoprodajni odnosi vezani za
nacionalnu valutu jesu najbitnija, ali kao što će se kasnije vidjeti, ne i jedina
vrsta transakcija koja se obavlja na deviznom tržištu. Vrlo raznovrsni su i
oblici kupoprodaje jedne devize za drugu, što ovom tržištu daje osobine
velike raznolikosti. „Što se obima prometa tiče, dovoljno je ilustrovan
podatak prema kome je vrijednost dnevnih transakcija na deviznom tržištu
oko 1000 milijardi dolara, što je sto puta više od dnevne vrijednosti
međunarodnog prometa robe“
1
*.
U pogledu geografske rasprostranjenosti, devizno tržište nije ograničeno.
Ono je prisutno i cijelom svijetu preko ovalšćenih banaka koje su locirane
praktično u svim većim finansijskim centrima. Zbog toga se kaže da je
devizno tržište interlokalno, jer radi 24 sata dnevno. Zbog vremenske razlike,
kada se banke na Dalekom istoku zatvaraju, otvaraju se u Evropi, pred kraj
njihovog radnog vremena u Americi, pa zatim ponovo na Dalekom istoku.
Trgovina devizama podržana je snažnom vrlo sofisticiranom
telekomunikacionom i satelitskom podrškom. Banke, učesnici na deviznom
tržištu širom svijeta međusobno su dobro povezane mrežom za
međunarodne finansijske komunikacije SWIFT. Na ovaj način službenici u
bankama promptno dobijaju sve relevantne informacije koje su im potrebne
1
*Pelević, B., Vučković, V.: Međunarodna ekonomija, Centar za izdavačku delatnost, Beograd,
2007., str 219
5
Rečeno je već da devizno tržište u osnovnim elementima funkcioniše kao
i svako drugo tržište. To znači da se prilikom sklapanja kupoprodajnog posla
na tržištu pored a) predmeta transakcije, b) njegove količine, c) cijene,
ugovara i vrijeme njegove realizacije. Upravo taj, četvrti element određuje
razliku između promptnih (spot) deviznih transakcija i terminskih
transakcija. Na osnovu toga istovremeno pravi se i razlika između
promptnog (spot) i terminskog deviznog kursa.
Promptni (spot) devizni
kurs
je onaj koji se primjenjuje kada se kupoprodaja deviza izvršava odmah
po sklopljenom ugovoru ili u roku do dva dana, sa svim unaprije poznatim
elementima. Dakle u promptnim deviznim poslovima nema nikakve
neizvjesnosti.
Terminski poslovi
obavljaju se onda kada se vrijeme zaključenja
ugovora i vrijeme njegove realizacije ne poklapaju. Kupac i prodavac se u
tom poslu dogovaraju da se isporuka deviza obavi u roku od najčešće jedan,
tri ili šest mjeseci po zaključenju ugovora, po unaprijed dogovorenom
(terminskom) kursu. Pri tom, nebitno je koji će u tom, budućem vremenu biti
aktuelni (promptni) kurs. U pogledu osnovnog mehanizma formiranja
deviznog kursa nema razlike između promptnog i terminskog: oba se
određuju na osnovu odnosa ponude i tražnje. Ono zbog čega oni uporedo
postoje i zbog čega se firme prevashodno odlučuju za izbor jednog od njih
jesu procjene o budućem (spot) deviznom kursu. Naravno, kada bi odnos
valuta međusobno bio fiksiran. Između spot i terminskog kursa nebi bilo
nikakve razlike. Međutim, u današnjem svijetu opšteg fluktuiranja valuta,
faktor neizvijesnosti ima veliki značaj i bitno određuje oblike rada deviznog
tržišta.
Devizna arbitraža
predstavlja narednu grupu operacija na deviznom
tržištu. Ostupanja od pravilno ukrštenih deviznih kurseva i to manja i na
kraći rok ipak su moguća, što otvara prostor za deviznu arbitražu.
Istovremena kupovina i prodaja iste devize jasno sledeći elementarno
pravilo: kupiti gdje je jeftinije i prodati gdje je skuplje naziva se
diferencijalnom arbitražom. Poslovi devizne arbitraže mogu se obavljati na
tri i više tržišta, uvjek kada su prisutna ostupanja od pravilno ukrštenih
kurseva.
2.2. POJAM I FUNKCIJE DEVIZNOG KURSA
7
