Pomično kljunasto merilo
Objavio ivanicaa7822 25. mart 2024.
Objavio Shokan 07. april 2015. Prijavi dokument
DIDAKTIKA KAO NAUČNA DISCIPLINA
Didaktika je reč grčkog porekla i u izvornom obliku znači podučavanje, držanje nastave. U pedagoškom smislu didaktika se pojavljuje početkom 17. veka i označava veštinu učenja. Početkom 19. veka postavljene su teorijske osnove didaktike u okviru kojih je poseban značaj imalo prenošenje znanja na učenike u nastavi kao osnovni zadatak didaktike. Analiziraju se aktivnosti i zadaci nastavnika kako bi se što bolje kanalisalo prenošenje znanja učenicima. Aktivnost učenika se sastojala u pamćenju i reprodukovanju prezentovanih znanja. Do zaokreta u shvatanju uloge učenika u nastavnom procesu dolazi krajem 19. i početkom 20. veka kada se težište sa pamćenja premešta na razvijanje i oblikovanje intelektualnih i praktičnih sposobnosti učenika. Ovakav koncept je nametao analizu aktivnosti učenika u školi kao osnovni zadatak didaktike.
Očigledno je da nastavni proces i učenje predstavljaju celinu, a značenje didaktike nije jednoznačno. Može se reći da didaktika kao pedagoška disciplina predstvalja nauku o nastavi. Konceptualno je zasnovana na mnogim pedagoškim, filozofskim, psihološkim i sociološkim modelima podučavanja i učenja. Kao naučna disciplina, didaktika se bavi pojmom i suštinom nastave, odnosno mnogobrojnim teorijskim i praktičnim problemima kao što su određivanje zadataka i ciljeva nastave, daje analizu nastavnog procesa, određuje principe i pravila nastave, određuje sadržaje nastave i izbor materijala koji učenici treba da usvoje kao i praktična znanja i umenja i proučava nastavne metode i sredstva kojima se mogu realizovati postavljeni ciljevi.
Nauka koja proizilazi iz didaktike i koja se odnosi na specifične vrste nastave naziva se metodika. Imajući u vidu kompleksnost nastavnog procesa nastavnik mora biti upoznat sa nastavnim metodama.
NASTAVA KAO OBRAZOVNO – VASPITNI PROCES
Jedna od najopštijih definicija nastave bila bi da ona predstavlja organizovani oblik podučavanja i učenja. Dakle, nastavnik bi bio faktor koji prenosi znanja a učenik faktor koji ih usvaja. U istoriji školstva mogu se izdvojiti tri tipa nastave: dogmatski, objašnjavajuće – pokazivački i istraživački.
Dogmatski tip nastave je dominirao od srednjeg do 17. veka. Podrazumevao je iznošenje znanja u vidu dogmi koje učenici usvajaju bez predhodnog proveravanja ili dokazivanja.
Objašnjavajuće – pokazivački tip je nastao kao plod borbe učenih ljudi tog doba i crkve. U ovakvom obliku nastave gradivo se objašnjava. Izlaganje gradiva je praćeno demonstacijom pojava, dokazivanjem zakona i potkrepljivanjem primerima. Bitan nedostatak ovakvog tipa nastave je nedovoljno podsticanje samostalnog i kreativnog rada kod učenika.
Pedesetih godina prošlog veka počinje da se razvija istaživački tip nastave. Ovakav tip nastave podrazumeva da učenici sami otkrivaju nova znanja čime razvijaju istaživačke sposobnosti i navike za istraživački rad.
Moderni sistem školstva značajno pomera težište u nastavnom procesu sa nastavnika na učenika što podrazumeva veću aktivnost i jednih i drugih. O ovakvom obliku nastave više će biti reči u narednim poglavljima.
Vaspitni proces u nastavi se odvija sam od sebe i u savremenom društvu značajnu ulogu pored nastavnika imaju pedagozi i psiholozi koji svojim stručnim delovanjem ovaj proces usmeravaju. Vaspitni proces uključuje izgarđivanje kod učenika pozitivnih gledišta i korektno ponašanje prema ljudima i okolini. Drugim rečima nastavnik treba da podstiče ponašanje koje je u skladu sa etičkim i moralnim normama.
Objavio ivanicaa7822 25. mart 2024.
Objavio acikamacika 16. januar 2024.
Objavio nvvaske99 12. januar 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.