Odlomak

1.POJAM ELEKTRONSKE TRGOVINE
Elektronska trgovina u užem smislu podrazumeva kupoprodaju putem Interneta. U širem smislu, elektronska trgovina obuhvata upotrebu jedne ili više telekomunikacionih tehnologija za razmenu novca I proizvoda ili usluga, ostvarivanje prihoda od reklama I razmenu dokumenata koji prate robu, novac, usluge I informacije, kao I sve pretprodajne I postprodajne aktivnosti duž lanca snabdevanja. Elektronska trgovina se primarno sastoji od kupovine, prodaje,distribuiranja, marketinga, servisiranja proizvoda I usluga putem elektronskih sistema poput Interneta I drugih računarskih mreža. Ona takođe uključuje I elektronski transfer novca, upravljanje lancem snabdevanja, elektronski marketing, elektronsku razmenu podataka I automatske sisteme za sakupljanje podataka.Za ove potrebe, elektronska trgovina koristi elektronske komunikacione tehnologije kao što su Internet, ekstranete, e mail, e knjige, baze podataka I pametne telefone.

2.OBJASNITE SRŽ ELEKTRONSKE TRGOVINE
Srž elektronske trgovine čini potpuno digitalno poslovanje – bez intervencija “ljudske ruke” – koje obezbeđuje potpuno neprekidan tok od početka do kraja svake poslovne transakcije. Elektronska trgovina sadrži tri komponente: proizvod, proces I učesnike, a svaka od ove tri komponente ima svoju fizičku I digitalnu dimenziju. Kao što se svaka trgovina obavlja na nekom tržištu, tako se I elektronska trgovina obavlja na elektronskom tržištu. Elektronsko tržište je virtuelno mesto na kome se sreću kupci I prodavci radi razmene roba I usluga, a kada kažemo virtuelno mesto mislimo na jednu od nebrojeno mnogo tačaka u oblaku Interneta na kojima se kupac I prodavac mogu sresti. Elektronsko koristi Internet tehnologije I standarde radi obavljanja online transakcija.
O značaju elektronske trgovine najbolje govori obim elektronskog trgovanja, koji je u permanentnom porastu od same pojave elektronske trgovine, krajem 80tih godina 20. veka, do današnjih dana. To najbolje prikazuje da nešto više od 40% svih korisnika Interneta danas bilo I učesnik elektronske trgovine, a do kraja 2018. godine predviđa se da će ovaj procenat biti blizu 50%. Podatak da je u 2014.godini 1,16 miliona građana Srbije kupovalo ili poručivalo robu i usluge putem Interneta (što je rast od 28 posto u odnosu na prethodnu godinu), govori u prilog tome da je ovaj vid trgovine I kod nas u uzlaznoj putanji.

3.OBJASNITE ISTORIJSKI RAZVOJ ELEKTRONSKE TRGOVINE
Elektronska trgovina se tokom 80-tih godina pominjala prvenstveno u vizijama razvoja velikih poslovnih sistema.Velike kompanije su tražile mogućnost širenja sopstvenog biznisa, pa su u elektronskoj trgovini pronašle veoma značajan instrument.Polovinom 80-tih godina počinje primena računara u trgovini u još kvalitetnijem pravcu razvoja interaktivne elektronske trgovine. Kroz velike eksperimente dolazi do spoja elektronike i komunikacija sa tradicionalnom trgovinskom delatnošću. Fenomen nazvan elektronska trgovina unosi nove konkurentske podsticaje u prometnu delatnost i adekvatno podržava aktuelne napore da se uz cenovne razvijaju i necenovni oblici konkurencije.Mnoga različita preduzeća kreću u razvoj novih tržišnih strategija. Jedan od originalnih pokušaja je bio vezan upravo za aplikaciju inovacija u oblasti elektronike i komunikacije. Tražena je mogućnost da se poveća udobnost kupovine i da se obezbedi usluga “kupovina od kuće” (home shopping).

4.OBJASNITE “FAKTORE SREDINE” KOJI UTIČU NA EL.TRGOVINU
Sredinom 90-tih godina dvadesetog veka pojam elektronske trgovine počinje da se vezuje isključivo za kupoprodajne transakcije koje se odvijaju na Internetu.Od momentapremeštanja transakcija iz “realnog” u “virtuelni” prostor, razvoj elektronske trgovine napreduje neverovatnom brzinom. Ne sme se međutim, izgubiti iz vida da pored visoko sofisticirane i mrežno orijentisane informacione tehnologije su morali biti ispunjeni još neki preduslovi da bi razvoj elektronske trgovine bio optimalan. Ti preduslovi su: -1.društveno – ekonomsko okruženje -2.kultura i navike –3.poslovno okruženje (tržišna infrastruktura).Da bi društveno ekonomsko okruženje bilo pozitivna poluga razvoju elektronske trgovine naInternetu najbitnije je da je ono stabilno, pre svega u smislu stabilnosti cena i nivoa inflacije, kao I u pogledu stabilnosti propisa u vođenju poslovnih knjiga. U zemljama sa razvijenom kulturom, Internet je osnovno sredstvo komuniciranja i kupovine. Stanovnici urbanih sredina imaju naviku da kupuju bez ličnog kontakta: telefonom naručuju večeru, knjige kupuju preko Interneta, novac podižu preko automata itd. Ovi porošači su baza elektronske trgovine.Da bi se elektronska trgovina kontinuirano ravijala potrebno je da tržišna infrastruktura prati njen razvoj. Tržišna infrastruktura podrazumeva i elektronske berze, postojanje I prihvatanje platnih kartica, kao i stimulisanje širenja Interneta od strane države (davanje besplatnih časova informatike, Internet opismenjavanja stanovništva i sl.)

5.KOJA SU OSNOVNA SVOJSTVA E-TRGOVINE
Kada se govori o osnovnim karakteristikama elektronske trgovine, pre svega misli se na sledeće karakteristike: 1. Svepristupnost 2. Globalni zahvat 3.Univerzalni standard 4.Informaciono bogatstvo 5.Interaktivnost 6.Informaciona gustina 7. Personalizacija – kastomizacija

6.OBJASNITE SVEPRISUTNOST I GLOBALNI ZAHTEV E-TRGOVINE
Sveprisutnost – U tradicionalnoj trgovini, tržište je fizičko mesto na kome se obavljaju transakcije. Sveprisutnost elektronske trgovine znači njenu prisutnost bez ikakvih fizičkih i vremenskih ograničenja. Trgovinu je moguće obavljati sa personalnog računara iz kuće, sa posla, iz automobila, itd. Sa stanovišta kupca, sveprisutnost znači smanjenje cene transakcija, odnosno u opštijem razmatranju redukciju mentalne energije potrebne za obavljanje transakcije. Globalni zahvat – Tehnologija e-trgovine omogućava da prevazilaženjem geografskih, vremenskih, kulturoloških i nacionalnih barijera, veličina tžišta e-trgovine bude jednaka potencijalno celokupnoj svetskoj online populaciji.

7.OBJASNITE UNIVERZALNI STANDARD I INFORMACIONO BOGATSTVO E-TRGOVINE
Univerzalni standardi – Tehnički standardi Interneta, na kojima se dominantno zasniva e-trgovina su univerzalni standardi, zajednički za sve nacije i sve državne zajednice na planeti. Ovim se znatno snižavaju tzv.pristupni trškovi tržištu, odnosno cena koju prodavci moraju platiti da bi izneli svoje proizvode na jedno tržište. Univerzalni standardi snižavaju i cenu pretrage tržišta, tj.napor koji treba napraviti da bi se na tržištu pronašla adekvatna ponuda. Kreiranjem jedinstvenog, sveobuhvatnog svetskog tržišta na kome se opis i cena prouzvoda mogu jednostavno i jeftino prezentovati svim učesnicima trgovine, nalaženje najpovoljnijecene jednog proizvoda postaje jednostavno, brzo i jeftino. Tehnologija elektronskog trgovanja prvi put u istoriji obezbeđuje lako nalaženje svih dobavljača, cena i uslova dostave zadatog proizvoda bilo gde u svetu.
Informaciono bogatstvo – Informaciono bogatstvo se odnosi na kompleksnost i sadržajnost neke poruke. Tradicionalno tržište, oslonjeno na klasične maloprodajne prodavnice poseduje veliko informaciono bogatstvo, koje obezbedjuje personalizovanu prodaju licem u lice, uz sve prigodne audiovizuelne znake. Informaciono bogatstvo tradicionalnog tržišta, čini ga izuzetno snažnim tržišnim okruženjem.Što je veći auditorijum dostupan, poruke koje im se mogu uputiti su informaciono siromašnije.

8.OBJASNITE INTERAKTIVNOST I INFORMACIONU GUSTINU E-TRGOVINU
Interaktivnost – Tehnologije e-trgovine su interaktivne u smislu dvosmernog komuniciranja izmedju prodavca i kupca. Interaktivnost omogućava online prodavcu angažovanje kupca slično onom koje se postiže prodajom lice u lice, ali na znatno globalnijoj i masovnijoj osnovi.
Informaciona gustina – Pod informacionom gustinom podrazumevamo ukupnu količinu i kvalitet informacija dostupnih svim učesnicima na tržištu. Internet i Web tehnologije znatno uvećavaju informacionu gustinu. Uz redukciju cene prikupljanja, memorisanja, obrade i prenosa informacija, ove tehnologije istovremeno povećavaju protok, tačnost i dostupnost informacija, čineći ih korisnijim i

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Informacione tehnologije

Više u Skripte

Komentari