SEMINARSKI RAD

Predmet: Marketing

Tema: EVOLUCIJA ODNOSA S JAVNOŠĆU

STUDENT: 

    MENTOR:

S A D R Ž A J

1. UVOD........................................................................................................................3

2. EVOLUCIJA ODNOSA S JAVNOŠĆU...................................................................4

2.1. Koreni odnosa s javnošću............................................................................4

2.1.1. Antičko doba............................................................................................4

2.1.2. Srednji vek

.................................................................................................5

2.1.2.1. Poreklo pojma "propaganda"

............................................................6

2.1.3. Razvoj javnih odnosa u Novom Svetu

................................................6

2.1.3.2. Nastanak pojma "odnosi s javnošću"

..............................................7

2.1.4. Odnosi s javnošću za vreme svetskih ratova

....................................7

2.1.5. Razvoj odnosa s javnošću u 20. veku

..................................................8

2.2. Razvoj funkcija agenata za štampu, publicista, savetovanja - lideri 

u ovoj oblasti..........................................................................................................9

2.3. Trendovi razvoja odnosa s javnošću......................................................12

2.4. Najvažniji noviji događaji i predviđanja za 21. vijek u oblasti 

odnosa s javnošću...............................................................................................13

2.5. Odnosi s javnošću u praksi – primjer: Coca-Cola................................13

3. ZAKLJUČAK..........................................................................................................17

4. LITERATURA........................................................................................................19

2

background image

održavaju odnosi s medijima, stručnoj javnosti, državnim institucijama. 

O  svemu  tome  brinu  odnosi  s  javnošću,  relativno  mlada  nauka,  koja 

danas postaje nezaobilazna.

2. EVOLUCIJA ODNOSA S JAVNOŠĆU

2.1. Koreni odnosa s javnošću

2.1.1. Antičko doba 

a) Retorika - oko 400. godine pne

Retorika je potekla od starih Kineza i postepeno se proširila do 

Grka i Rimljana, a pojavljuje se čak i kod starih Asteka i američkih 

Indijanaca. U svakom društvu, retorika je korištena kao sredstvo za 

ubeđivanje.

Sofisti   su   bili   samoproglašeni   učitelji   retorike   u   Grčkoj.   Među 

poznatijim retoričarima javljaju se Platon, Aristotel i Sokrat. 

Rimljani su kasnije retoriku razvili u kompleksno i raznovrsno 

polje izučavanja. 

Uticaj retorike na komunikaciju je očigledan, a njena važnost za 

međuljudske odnose neosporiva. Elokvencija kojom su se ljudi antike 

koristili da ubede i pokrenu mase, koristi se i u modernim vremenima. 

Bez   veštine   retorike,   komunikacija   danas   ne   bi   bila   tako   važna   i 

uspešna.

b) Platon - 428/427.-348/347. godina pne

Sokratov učenik i Aristotelov učitelj, Platon je igrao važnu ulogu u 

razvoju  retorike  u  starom  svetu.  Njegova  usmena  odbrana  učitelja 

Sokrata, optuženog da kvari mladost i obezvređuje grčke bogove, jedan 

je od najranijih oblika javnih odnosa putem retorike.

c) Aristotel - 384.-322. godina pne

Smatra   se   jednom   od   najuticajnijih   figura   u   razvoju   retorike. 

Njegova  

Retorika

  se   i   danas   koristi   kao   model   za  

Aristotelovski 

kriticizam

 i smatra se jednim od najvažnijih pisanih dela o ubeđivanju. 

Retorika 

je nastala kao odgovor na upotrebu retoričkog ubeđivanja da 

se utiče na ljudske emocije, uz izostavljanje relevantnih činjenica.

4

d) Ciceron 106.-43. godina pne

Odgovoran   je   za   uvođenje   retorike   u 

rimske države i igrao je ključnu ulogu u 

javnim odnosima vremena u kojem je 

živio.   Izvanredne   govorničke   veštine 

dovele su ga u sam vrh politike, gde je, 

zbog svojih ubeđenja, i ubijen.

2.1.2. Srednji vek 

Govor   pape   Urbana   II,   održan   u   novembru   1095.   godine   u 

Francuskoj, kojim poziva na krstaški rat dobar je primer javnih odnosa 

u ranoj istoriji.

U Engleskoj su se 1215. godine, pod uticajem kardinala Stefana 

Langtona skupili baroni i sročili dokument koji je ograničio prava Kralja 

Džona i bio objavljen u celom kraljevstvu. Taj dokument je poznat pod 

nazivom Magna Carta. Dokument je pretrpio nekoliko promena do 1225. 

godine, kada je Kralj Henri III objavio posljednju verziju. Ovaj dokument 

je   dobar   primer   javnih   odnosa   u   13.   veku,   gdje   tehnologija   nije 

omogućavala   tako   jednostavno   kopiranje   i   distribuciju   važnih 

dokumenata kao danas. Time se potvrđuje trud uložen u javne odnose u 

to doba, a pomenuti dokument predstavlja kamen temeljac, ne samo 

zakona Engleske, nego i Ustava Sjedinjenih Američkih Država.

Summa   Contra   Gentiles

  je   dokument   sačinjen   od   strane   Tome 

Akvinskog   u   kojem   je   sadržano   verovanje   u   ispravnost   hrišćanske 

religije i uputa kako preneti to verovanje drugim ljudima i religijama. 

Ovaj akt predstavlja važan dokument u istoriji javnih odnosa.

Iako su se još 1444. godine pojavile prve naznake štampe u Aziji, 

što potvrđuje i pojava posebnog pisma zvanog 

Han'gul

 u Koreji, koje se 

sastojalo   od   24   slova   i   trebalo   da   olakša   pravljenje   otiska,   socijalni 

odnosi u društvu nisu dozvolili razvijanje njenog punog potencijala.

5

background image

Želiš da pročitaš svih 19 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti