Odlomak

UVOD

U ovom radu, saznaćemo prije svega, gdje se nalazi i šta obuhvata Balkansko poluostrvo, njegove fizičko – geografske karakteristike, kao i sve o fauni,tj. životinjskom svijetu. Kada se govori o fauni nekog područja, tu se podrazumjeva morska fauna, slatkovodna, kopnena, fauna livada, šuma, močvara. Zapravo, fauna je u daljem radu podjeljena na: ribe (morske i slatkovodne), vodozemce, gmizavce, ptice i sisare. Svaka vrsta posebno je obrađena kao i predočeno koje sve grupe životinjskog svijeta žive na prostoru Balkanskog poluostrva. Također se treba obratiti pažnja na endemske životinjske vrste, koje se na žalost, sve više povećavaju.

 

 

 
GEOGRAFSKI POLOŽAJ BALKANSKOG POLUOSTRVA
Balkansko poluostrvo se nalazi na Jugoistoku Evrope. Prostire se između 35° i 46°53′ sjeverne geografske širine i 13°23′ i 30° istočne geografske dužine. Geografske granice su: na sjeveru rijeke Dunav i Sava, na jugu Sredozemno more, na istoku i jugoistoku Crno, Mramorno i Egejsko more, na zapadu Jonsko i Jadransko more. Mnogi autori smatraju da „Balkan“ sadrži dijelove Slovenije, Hrvatske, Srbije, Rumunije, Bugarske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije, Makedonije, Grčke i Turske, što se može i vidjeti iz osvijetljenog dijela priložene mape. Ukupna površina „Balkana“ je od 550.000 km² i oko 53 miliona stanovnika.

 

 

 
Fizičko – geografske karakteristike
U pogledu reljefa, područje Balkanskog poluostrva je uglavnom planinsko, ispresjecano mnogobrojnim dolinama rijeka, kotlinama i kraškim poljima. Idući od zapada ka istoku protežu se planinski lanci Dinaridi, Šar planina, Pindus, planina Balkan i Karpati. Između Dinarskog i Šarsko – Pindskog masiva na zapadu te Karpata i Stare planine na istoku  Balkansko poluostrvo je sa zapada, juga i istoka ograničeno morima, te putem Sredozemnog mora ostvaruje kontakt sa svjetskim pomorskim pravcima. Zbog strateškog položaja su veoma značajni moreuzi Bosfor i Dardaneli, između Crnog mora i Sredozemlja. Kopnene vode najvećim dijelom pripadaju crnomorskom slivu, zatim egejskom i jadransko – jonskom slivu.U crnomorskom slivu najznačajnija rijeka je Dunav a pritoke su joj: Drava, Sava, Tisa, Morava. U jadranskom slivu najznačajnija rijeka je Neretva u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, te rijeka Aspro u Grčkoj. Egejskom slivu pripadaju Vardar, Struma i Marica. Od jezera treba pomenuti Ohridsko, Prespansko i Skadarsko.

Klima je raznovrsna. Uz obale mora klima je sredozemna. Na planinama je zastupljena planinska klima, dok je u dolinama umjereno kontinentalna a i kotlinama subplaninska klima. Idući prema sjeveru klima postaje izrazito kontinentalna. U skladu sa klimatskim uslovima, formirali su se i vegetacioni pojasevi. Uz sredozemno primorje uglavnom je zastupljeno mediteransko rastinje. Idući prema sjeveru vegetacija postepeno prelazi u listopadne šume, dok u višim planinskim predjelima smjenjuju ih četinarske i bukove šume. Iznad 2000 metara nadmorske visine zastupljeno je planinsko rastinje. Dalje prema sjeveru kako opada nadmorska visina četinarske šume polako smjenjuju listopadne šume, koje u Panonskoj niziji postepeno na nekim mjestima prelaze u stepu. Kompletne fizičko – geografske karakteristike koje su uticale na stvaranje samog položaja Balkanskog poluostrva, utiču i na faunu koja je nevjerovatno raznovrsna i jedinstvena u čitavoj Evropi.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari