Odlomak

I Uvod
Novac se pojavio u prvobitnom društvu kada je nastala potreba da se proizvodi potrebni za ljudski zivot razmenjuju.Novac je pratilac te prvobitne robne razmene. U istorijskom razvoju ljudskog društva kao novac su sluzile mnoge stvari, zato je i definisanje pojma novca otezano.Kao novac sluzile su razne stvari, počev od samih predmeta,preko metala i novčanica, do današnjih dana kada najveći deo novca čine potrazivanja na ziro-računima (ziralni novac), a posebno ako se ima u vidu najsavremeniji način izmirenja novčanih obaveza putem kompjuterskog prenosa naloga (kompjuterski ili elektronski novac), logično zaključujemo da novac ne mozemo definisati kao prirodnu pojavu
Novac je kulturna pojava i nastao je na određenom stepenu razvoja ljudske civilizacije, mada kulturne pojave nisu potpuno svestan čovekov proizvod,njihovo značenje redovno premašuje značenje koje im se u početku daje zbog čega je određivanje njihovog pojma mnogo teze od određivanja pojma prirodnih nauka.Prva naivna definicija po Meichsneru mogla bi glasiti:’’ Novac je ono čime se kupuju stvari.”
Puno puta čujemo za metalni novac,kovani novac,novčanice,ziralni novac.Na određenom stepenu civilizacije, metalni novac je istisnuo sve predmete koji su se do tada upotrebljavali kao sredstvo razmene.Upoterbom plemenitih metala kao sredstva razmene počinje etapa razvoja novčarstva koja predhodi današnjim monetarnim sistemima dok su novčanice nastale iz tehničkih razloga kao i sitan novac.Ziralni novac predstavlj surogat novčanica, kao sto su banknote bile surogat zlatnicima.
Razvojem kapitalizma kredit dobij veliko značenje.Kredit predstavlja poslovni odnos između dva subjekta pri čemu jedan daje svoja raspoliziva sredstva drugome kome su ta sredstva potrebna uz određenu naknadu i uz obavezu da primalac kredita vrati ta sredstva u ugovorenom roku.Kredite odobravaju najčešće bankei Izbog njih postoje.Mogu biti kratkoročni,dugoročni,potrošački, investicioni kao i mnogi drugi krediti.U ovom radu prikazaćemo kretanje novca,odnosno funkcionisanje tržišta novca.

1. FUNKCIJA TRŽIŠTA NOVCA

Tržište novca cini deo finansijskog tržišta, i kao njegov važan segment, predstavlja visokospecijalizovani oblik kupovine i prodaje novca, ostalih likvidnih sredstava i kratkorocnih hartija od vrednosti. Cena novca je kamata. Tržište novca trguje dnevnim, terminskim novcem i kratkorocnim hartijama od vrednosti, u zavisnosti od nacina i uslova poslovanja razlikujemo primarno i sekundarno tržište novca.
Novac je društveni odnos, što znaci da postoji samo u okviru grupe ljudi kao sredstvo prihvaceno od svih clanova. I ako je novac zajednicka kreacija celog društva, on predstavlja nešto eksterno u odnosu na pojedinca, a u realnosti se za sve javlja kao sasvim prirodna stvar. I ako je novcani oblik vrednosti univerzalna karakteristika razlicitih sistema robne privrede, razliciti oblici i vrste novca su se javili na razlicitim mestima i u razlicito vreme.
Novac služi kao regulator ekonomske aktivnosti i novcani oblici su odraz odredjene organizacije ekonomske aktivnosti putem robne privrede.
U medjunarodnim ekonomskim odnosima su ceste situacije da u spojnoj trgivini ucestvuju zemlje cije valute nisu kovertabilne, ili se pak nalaze u platno bilansnim teškocama. U toj situaciji pribegava se tzv.barter ili kompenzacionim poslovima. Stabilnu vrednost novca u jednoj privredi imamo kada domaci novac bez teškoca obavlja svoje funkcije.Javlja se u obliku papirnog i kovanog novca. Do inflacije dolazi kada „ Suviše novca juri premalo roba“.
I postoji lagana, srednja i hiperinflacija. Inflacija utice na imovinu, dohodak i privredu uopšte. Porast najcešce one društvene slojeve ciji je dohodak u novcu fiksan da se nemože prilagodjavati povecanju troškova života: penzioneri, cinovnici, radnici, studenti. Njihova realna štednja opada. Koristi od inflacije imaju oni društveni slojevi cije su cene mobilne kao i oni koji mogu da dobijaju bankarske kredite koje obezvredjena valuta lako konpenzira Dok je kod deflacije višak ponude nad novcanom tražnjom. Ona ima tendenciju opšteg pada cena, smanjenja plata i nadnica, smanjenja proizvodnje, zaposlenosti i nacionalnog dohotka, porasta novcane kupovne snage.Na tržištu novca predmet kuporodaje su hatrije od vrednosti, emitovane od strane centralne banke ili drugih subjekata kojima pozitivno pravo daje takvu mogucnost. Na razvijenom tržištu u razvijenim privredama koriste se razni instrumenti u trgovini hartijama od vrednosti: medubankarska kupoprodaja novca, kratkorocne hartije od vrednosti i medubankarska trgovina viškovima obaveznih rezervi.
“U dnevnim poslovanjima poslovnih banaka pojavljuju se na saldu njihovog dnevnog poslovanja viškovi i manjkovi.” Novac se na organizovanom ili neorganizovanom tržištu novca pozajmljuje radi održavanja likvidnosti banaka, i drugih finansijskih institucij, kako u kratkim vremenskim intervalima npr. dnevna poslovanja tako i na odredene vremenske intervale i to predstavlja medjubsankarsku kupoprodaju novca.Neke od kratkorocnih hartija od vrednosti koje su opisane u ovom radu su: državne obveznice, blagajnicki zapisi, komercijalni zapisi, bankarska potvrda o depozitu, bankarski akcept i komercijalni zapis.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari