Funkcije novca i novčana masa

Uvod

Istorija novca pruža nam mnoge pouke ili je barem, ako se samo potrudimo,možemo natjerati da nas mnogo nauči. Istorijski pregled pokazuje da je novac prešao nekoliko faza dok je dobio osobine i funkcije kakve ima u savremenoj ekonomiji.Javlja se na prelazu prvobitne zajednice u robovlasničko društvo.

Od tada do dana danas,novac je sastavni dio ljudskog života a njegovo izučavanje i spoznaja postaje neophodnost.Najveći dio onoga sa čime se srećemo u životu – automobili, kuće, bolesti – važan je samo onima koji to imaju.Nasuprot tome, novac je podjednako važan i onima koji ga imaju i onima koji ga nemaju, pa zato i jedni i drugi imaju važan razlog da žele da ga shvate. Novac je jedno od najvećih ljudskih otkrića, olakšava i ubrzava razmjenu i doprinosi društvenoj podjeli rada.

Šta je to što jedan komad papira, sam po sebi bezvrijedan, čini korisnim i upotrebljivim sredstvom razmijene, a neki drugi komad papira iste veličine nema nikakvu vrijednost?Novac nije ni više ni manje nego upravo ono što jest-ono što se obično daje ili prima prilikom kupovanja ili prodaje roba i usluga.Međutim, nauka i naučna shvatanja novca, prativši ga kroz različite faze razvoja društva i ljudskih aktivnosti, stvaraju pravu sliku važnosti novca njegovu funkciju i ulogu u cjelokupnom društvenom sistemu.Ovo je bio kratki uvod za nastavak seminarskog rada u kome ću pisati o funkcijama novca i novčanoj masi.

Nastanak i oblici novca

Proces razvoja različitih oblika razmjene robe predstavlja proces nastanka novca, nastanak novca je bio objektivno uslovljen potrebama razmjene.Novčani oblik razmjene javlja se u situaciji u kojoj je robna proizvodnja dovoljno razvijena, a društvena podjela rada raširena. Teškoće u razmjeni su dovele do otkrića novca, čijom pojavom se te teškoće uspjevaju prevazići. Pojavljuje se roba za koju su svi spremni da ustupe svoje proizvode jer znaju da će za nju uspjeti nabaviti ono što im je potrebno.U nekim društvima novac su bili predmeti od određenih vrsta metala,najčešće bakra, ali i druge vrste korisnih proizvoda. Vremenom se ova funkcija počela vezivati za robe koje su po svojim prirodnim karakteristikama bile pogodne da služe kao opšte sredstvo razmjene. Te robe su bili plemeniti metali, ali se i unutar njih zlato izdvojilo kao najpogodnije za obavljanje ove funkcije. Razlog zašto su ljudi u različitim društvima prihvatali zlato kao svjetski univerzalno sredstvo razmjene treba tražiti u prirodnim osobinama koje ono ima.Prvo, i male količine zlata u prometu predstavljaju veliku vrijednost.Do zlata je veoma teško doći jer su njegove zalihe u poređenju sa drugim vrstama metala veoma male i teško se otkrivaju. Zbog toga su i minimalne količine ovog plemenitog metala veoma vrijedne.

Na ovaj način se za male količine zlata mogu mjenjati i relativno značajne količine drugih roba.U 7. vijeku p.n.e. uveden je u grčkim gradovima kovani novac od plemenitih metala, tako da je dugi niz godina atenska srebrena drahma bila dominantan oblik novca u tom dijelu svijeta.XIX, a u toj funkciji potpuno isčezlo tokom XX stoljeca. takve razmjene su kupovina prema katalozima, kupovina putem telefona, interneta, faksa islično. Nastala je situacija u kojoj roba fizički uopće nije napustila prostor u trenutku prodaje, ali je ipak bila na tržištu. Zbog toga se tržište definira kao „stalan i organiziran oblik dovođenja u kontakt ponude s potražnjom roba i usluga“.