Monopol
Objavio Avdas 11. februar 2025.
Seminarski radovi, Skripte, Zaštita životne sredine
Objavio Divergent12 10. jun 2014. Prijavi dokument
UVOD
Postoje obnovljivi i neobnovljivi energenti. U upotrebi su ugalj i energenti proizvedeni preradom uglja, nafta i naftni derivati, prirodni plin, etanol, biomasa, gradski i industrijski otpad, atomska energija, geotermalna energija, hidroenergija, sunčeva energija i energija vjetra.
S obzirom da svakodnevno raste broj potrošača raste i potreba za električnom energijom. Analiza potreba za električnom energijom pokazala je, da će do 2020 godine u Nemačkoj trebati sagraditi 45 elektrocentrala. Studija Međunarodnog udruženja za energiju pokazala je, da će u razvoj elektrocentrala u svijetu u narednih 30 godina trebati investirati 10 biliona američkih dolara, od čega samo u Kini 2 biliona američkih dolara. Norveška i Paragvaj električnom energijom iz hidroelektrana zadovoljavaju 95 % svojih potreba za energijom. Električna struja hidroelektrana u svijetu pokriva 17 % energetskih potreba. Očekuje se da će se do 2010 godine proizvodnja električne energije iz hidroenergije povećati za 135 GW, od čega će 57 GW biti proizvedeno u malim hidroelektranama. Inače, vek rada hidroelektrana je 60-90 godina, a stepen iskoristivosti hidroenergije je 95 %.
U 2003 godine U BiH je proizvedeno11.257 GWh, a potrošeno 10.407 GWh električne energije. U EU je 1 avgusta 2004 godine stupio na snagu Akt o obnovljivim izvorima energije, kojim se stimuliše gradnja postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljih izvora energije, s ciljem da se udeo te energije u ukupnim oblicima energije do 2020 godine poveća za 20 %. Aktom je naročito stimulisana gradnja malih hidroelektrana. Nismo još članica EU, a već radimo u skladu tim aktom. Energetski objekti u RS su 4 hidroelektrane, 2 termoelektrane i 6 malih industrijskih termoelektrana s ukupnom instalisanom snagom od oko 1340 MW. U posljednje 3 godine proizvodnja električne energije u RS povećana je za 30 %. Pored hidroenergije geotermalna energija je najznačaji obnovljivi izvor energije.
1. POREKLO
Reč geotermalno ima poreklo u dvema grčkim rečima geo (zemlja) i therme (toplina) i znači toplina zemlje, pa se prema tome toplinska energija Zemlje naziva još i geotermalna energija. Toplina u unutrašnjosti Zemlje rezultat je formiranja planete iz prašine i plinova prije više od četiri milijarde godina, a radioaktivno raspadanje elemenata u stenama kontinuirano regeneriše tu toplinu, pa je prema tome geotermalna energija obnovljivi izvor energije. Osnovni medij koji prenosi toplinu iz unutrašnjosti na površinu je voda ili para, a ta komponenta obnavlja se tako da se voda od kiša probija duboko po raspuklinama i tamo se onda zagrejava i cirkulirše natrag prema površini, gde se pojavljuje u obliku gejzira i vrućih izvora.
Spoljna kruta kora Zemlje duboka je od pet do 50 kilometara i sastavljena je od stena. Materija iz unutarašnjeg sloja neprestano izlaze na površinu kroz vulkanske otvore i pukotine na dnu oceana. Ispod kore nalazi se omotač i on se proteže do dubine od 2900 kilometara, a sačinjen je od spojeva bogatih železom i magnezijem. Ispod svega toga nalaze se dva sloja jezgra – tečni sloj i kruti sloj u samom jezgru planeta.
Poluprečnik Zemlje je otprilike 6378 kilometara, i niko zapravo ne zna što se tačno nalazi u unutrašnjosti, sve navedeno su zapravo naučne pretpostavke izgleda unutrašnjosti planeta. Te pretpostavke temelje se na eksperimentima u uslovima visokog pritiska i velikih temperatura.
Spuštanjem kroz spoljni sloj Zemlje, tj. koru temperatura raste otprilike 17 °C do 30 °C po kilometru dubine (50 – 87 °F po milju dubine). Ispod kore nalazi se omotač koji je sastavljen od delimično rastopljenih stena i temperatura tog omotača je između 650 i 1250 °C (1200 – 2280 °F). U samom jezgru Zemlje temperature bi po nekim procentima mogle biti između 4000 i 7000 °C (7200 – 12600 °F). Budući da toplota uvek prelazi sa toplih delova na hladnije, toplota iz unutrašnjosti Zemlje prenosi se prema površini i taj prenos toplote glavni je pokretač tektonskih ploča. Na mestima gde se spajaju tektonske ploče može doći do propuštanja magme u gornje slojeve i ta magma se tada hladi i stvara novi sloj zemljine kore. Kad magma dođe do površine može stvoriti vulkane, ali većinom ostaje ispod površine te stvara ogromne bazene i tu se počinje hladiti, a taj proces traje od 5000 godina do milion godina. Područja ispod kojih se nalaze ovakvi bazeni magme imaju visok temperaturni gradijent, tj. temperatura raste vrlo brzo povećanjem dubine i takva područja izuzetno su pogodna za iskorištavanje geotermalne energije.
Objavio Avdas 11. februar 2025.
Objavio zver9 11. februar 2025.
Objavio lelanna 11. februar 2025.
Objavio Avdas 11. februar 2025.
Objavio zver9 11. februar 2025.
Objavio anitatorbica 11. februar 2025.
Objavio SkazY 14. januar 2025.
Objavio ivanica003 14. januar 2025.
Objavio Milannce92p 02. decembar 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.