Odlomak

 

UVOD
Globalno zagrevanje je naziv za povećanje prosečne temperature zemljine atmosfere i okeana naročito u 20. veku.
O uzrocima i krajnjim posledicama globalnog zagrevanja ne postoji naučni koncenzus.Najzastupljenija je teorija prema kojoj je globalno zagrevanje posledica ugljen-dioksida i metana poreklom od industrijskih postrojenja u razvijenim zemljama. Prema toj teoriji povećana koncentracija pomenutih gasova dovodi do takozvanog efekta staklene bašte u atmosferi. Pod pritiskom pokreta za zaštitu okoline mnoge su vlade prihvatile tu teoriju i potpisale Protokol iz Kjota, čiji je cilj smanjivanje emisije tih gasova.

S druge strane, u poslednje vreme javio se određen broj naučnika koji osporavaju teoriju globalnog zagrevanja kao posledicom emisija industrijskih postrojenja i nude alternativna objašnjenja, bilo u obliku promena sunčeve aktivnosti – za šta se kao dokaz koriste nedavno otkrivene klimatske promene na Marsu (otapanje ledene polarne kape) – bilo u obliku ciklične izmene hladnih i toplih perioda u Zemljinoj istoriji, za šta postoje geološke, paleontološke i istorijske dokaze.
3.strana
Efekat staklene bašte i globalno zagrevanje

Efekat staklene bašte nastaje zbog toga što Zemlja i molekuli u atmosferi apsorbuju Sunčevu toplotu. Toplota koja stiže sa Sunca pada na Zemlju, odatle se odbija i najvećim delom odlazi daleko od Zemlje. Ali tako je bilo nekad, međutim aktivnosti ljudi ostavljaju velike “ožiljke” na našoj planeti. Korišćenjem sve većeg broja različitih hemijskih jedinjenja u svakodnevnom životu ljudi su promenili sastav gasova u atmosferi naše planete. Ova promena hemijskog sastava atmosfere dovela je do toga da, umesto da propušta toplotu odbijenu sa površine, atmosfera počne da zadržava odbijenu toplotu.

Na ovaj način se cela atmosfera sve više zagreva. Mnogi naučnici su zabrinuti i smatraju da efekat staklene bašte može dovesti do globalnog zagrevanja koje bi imalo katastrofalne posledice na život na planeti. Analize su pokazale da je od 1800 godine prosečna temperatura porasla za 0,7 C.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari