Odlomak

Američki građanski rat (poznat i kao Secesionistički rat) je oružani sukob koji se između 1861. i 1865. godine vodio između Unije, odnosno vlade SAD kojom su dominirale severne države, i južnih država koje su se otcepile i formirale Konfederaciju američkih država. Nakon samog rata za ovaj sukob je figurirala odrednica Rat između država, a tek kasnije je istoriografija, verovatno po želji pobednika, nazvala ovaj rat građanskim ratom. Naziv nije bez značaja, jer u prvom slučaju podrazumeva međunarodni sukob i agresiju jedne prema drugoj strani, a u drugom regularne napore centralne vlade da pacifikuje pobunjenike. Na predsedničkim izborima 1860., Republikanci, predvođeni Abrahamom Linkolnom, su se protivili širenju ropstva u teritorije SAD. Linkoln je pobedio na izborima, ali pre predsedničke inauguracije 4. marta 1861, sedam robovlasničkih država čija se privreda zasnivala na uzgoju pamuka su formirale Konfederaciju. Prvih šest država koje su se otcepile su imale najveći udeo robova u svom stanovništvu, ukupno 48,8 %. Odlazeći demokratski predsednik Džejms Bjukenan i dolazeći republikanci su ocenili secesiju kao nezakonitu. U svom prvom obraćanju na inauguraciji Linkoln je objavio da njegova administracija neće započeti građanski rat. Osam preostalih robovlasničkih država su odbijale pozive na sececiju. Vojnici Konfederacije su osvojili brojne federalne tvrđave na teritoriji koje je prisvajala Konfederacija. Na mirovnoj konferenciji nije postignut kompromis, i obe strane su se počele pripremati za rat. Konfederacija je pretpostavila da su evropske države toliko zavisne od proizvodnje pamuka na jugu SAD-a da će intervenisati u njihovu korist; nijedna to nije uradila i nijedna nije priznala nove Konfederativne Američke Države.
Neprijateljstva su počela 12. aprila 1861. kada su vojnici Konfederacije otvorili vatru na Fort Samter, ključnu tvrđavu u Južnoj Karolini koju su držali vojnici Unije. Linkoln je zatražio da svaka država pruži vojsku kako bi se ponovo zauzela tvrđava. Zbog toga su se još četiri robovlasničke države pridružile Konfederaciji, povećavši njihov broj na jedanaest. Unija je uskoro stavila pod kontrolu pogranične države i uvela pomorsku blokadu koja je uništila privredu Konfederacije. Istočni front je bio neodlučen tokom 1861-1862. U jesen 1862. pohod Konfederacije na Merilend (država Unije) se okončao povlačenjem konfederacije u bici kod Antitama, što je sprečilo britansku intervenciju. Linkoln je zatim objavio Proglas o emancipaciji, u kojoj je ukidanje ropstva istaknuto kao ratni cilj. Na zapadnom frontu do leta 1862. Unija je uništila rečnu mornaricu Konfederacije, zatim najveći deo njenih zapadnih armija. Unijina opsada Viksburga je podelila Konfederaciju na dva dela duž reke Misisipi. Pohod konfederacijskog generala Roberta Lija na sever iz 1863. se okončao u bici kod Getisburga.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Istorija

Više u Maturski Radovi

Više u Skripte

Komentari