Odlomak

Hartije od vrednosti (Pojam, vrsta, uloga) – Ček

UVOD

Pod hartijama od vrednosti podrazumeva se niz pismenih dokumenata ili isprava u kojima je inkorporisano odgovarajuće imovinsko pravo koje se može koristiti samo pod uslovom zakonskog vlasništva. Hartije od vrednosti u užem smislu su investicioni instrumenti, odnosno one hartije od vrednosti kod kojih postoji rizik ulaganja koji se kompenzuje potencijalnom zaradom.

Pod hartijama od vrednosti se podrazumevaju pismene isprave koje sadrže pismenu obavezu izdavaoca hartija od vrednosti da će zakonitom imaocu hartija od vrednosti ispuniti obavezu zabeleženu u toj ispravi. Izdavalac hartija od vrednosti ima, dakle, obavezu da izmiri samo onu obavezu na koju se pismeno obavezao. Od njega se ne može zahtevati ispunjenje obaveze koju je dao usmeno, a koja nije sadržana u pismenoj ispravi. Svaka hartija od vrednosti mora da poseduje određena svojstva odnosno mora da ispuni tri uslova :

1. da je u pisanoj formi
2. da je u toj ispravi sadržano neko građansko (najčešće imovinsko) pravo
3. da je postojanje i ostvarenje imovinskog prava povezano sa postojanjem hartija od vrednosti

Kao ključni momenti identifikacije hartija od vrednosti ističu se: prvo, formalnost pravnog posla; drugo, inkorporisanje odgovarajućeg imovinskog prava; treće, jedinstvo inkorporisanog imovinskog prava i same hartije.

1. Hartije od vrednosti smatraju se formalnim pravnim poslom za koji je neophodno postojanje pismene isprave. Ova karakteristika hartija od vrednosti stoji u suprotnosti sa karakteristikama neformalnosti poslova u vezi sa robnim prometom. Kao posledica tretmana hartija od vrednosti kao formalnog posla, nacionalno zakonodavstvo propisuje opšte obavezujuće odredbe koje treba da sadrži hartija od vrednosti. Uobičajeno je da zakon opštije važnosti propiše obavezne elemente hartija od vrednosti i da prepusti posebnim zakonima propisivanje dopunskih elemenata.

2. Načelo inkorporacije označava vezanost prava iz hartija od vrednosti sa sadržinom prava na koje se poziva hartija od vrednosti. Hartija od vrednosti je pismena isprava koja predstavlja naslov prava na odgovarajuće imovinsko pravo na koje ta isprava upućuje. Pravo iz hartije se dokazuje posedovanjem same hartije, pa se, sem u posebnim slučajevima, ne može drugačije dokazati. Vrednost same hartije beznačajna je bez vrednosti pravnog sadržaja na koji se odnosi. Drugim rečima, vrednost hartije od vrednosti je vezana za vrednost tog sadržaja, pa otuda i konstatacija da se vrednost hartije od vrednosti izjednačuje sa vrednošću onog na šta se pravo odnosi. Uobičajena je konstatacija da je vrednost hartije od vrednosti faktički vrednost hartije od vrednosti.

Pravo na hartiju je stvarno pravo na stvari. Njen vlasnik (holder) ima pravo držanja, raspolaganja, pravo kupovanja i prodaje, pravo zalaganja, pravo da je pokloni. Pravo nad hartijom uslov je ostvarivanja prava sadržanih u hartiji, jer je to pravo ono radi kojeg je hartija izdata. Bez prezentacije hartije od vrednosti ne može se dokazivati pravo iz hartije, odnosno nema osnova da se od dužnika traži isplata ili druga činidba koja je definisana karakterom hartije od vrednosti ukoliko se ona ne može prezentirati. Posedovanjem hartije od vrednosti holder ostvaruje pravo na potraživanje koje je naznačeno u hartiji.

3. Jedinstvo prava na hartije i prava iz hartija od vrednosti, odnosno njihova neodvojivost jedno je od osnovnih pravila koje karakteriše hartije od vrednosti. Ko poseduje hartije od vrednosti, taj poseduje i jedno i drugo pravo. Prenos hartija od vrednosti znači prenos oba prava. Subjekt koji prenese hartiju od vrednosti drugom subjektu prenosi i hartiju i imovinsko pravo, odnosno pravo potraživanja. Subjekt na koga je hartija prenesena postaje vlasnik same hartije i imovinskog prava na koje se ona odnosi.

Prema zakonu, hartije od vrednosti mogu emitovati (izdavati) savezne države, republike članice, pokrajine, gradovi, opštine, preduzeća, banke i druge finansijske institucije, organizacije za osiguranje i druga pravna lica (emitenti). Strano pravno lice može emitovati hartije od vrednosti pod uslovima uzajamnosti, na način i pod uslovima utvrdjenim zakonom o hartijama od vrednosti.

Hartija od vrednosti glasi na novi dinar. Izuzetno, obveznica, blagajnički zapis, državni zapis i certifikat o depozitu mogu glasiti na stranu valutu. Hartiju od vrednosti koja glasi na stranu valutu emitent može prodavati samo na stranom tržištu. Hartija od vrednosti koja glasi na stranu valutu može se kupovati i prodavati na sekundarnom tržištu za nove dinare.

Osnovni oblici hartija od vrednosti su akcije, obveznice, certifikati, blagajnički zapisi i komercijalni zapisi. Pored ovih, na finansijskom tržištu se pojavljuju i druge hartije od vrednostikao što su: menica, ček, tovarni list, skladišnica, konosman (teretnica), bankarska garancija, akreditiv i dr.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Menadžment

Više u Skripte

Komentari