Odlomak

PERIODIZACIJA 19. I 20. ST.

ROMANTIZAM
 trajanje: 1830 – 1865
– unutar romantizma javlja se Ilirizam odn. HNP (1830-1843 )
– značajke: sloboda, mašta, originalnost, iskrenost, pobuna
– naglašen je kolektivizam i jedinstvo nacije
– cilj je jačanje nacionalne svijesti i prikupljanje narodnoga blaga
– 1835. počinju izlaziti Novine horvatske s knjiž. prilogom Danica
– 1842. počinje izlaziti časopis Kolo

Najznačajniji autori: Gaj, Vukotinović, Vraz, Preradović, Mažuranić, Demeter i dr.

PROTOREALIZAM
 trajanje: 1865 – 1881
– još se naziva i Šenoino doba
– autori se prezentiraju kroz časopise Neven, Kolo i Naše gore list
– pisale su se rodoljubne pjesme, pov. romani, novele, a počinju se tražiti i nove teme

Najznačajniji autori: Šenoa, Jorgovanić, Perkovac, Vodopić, Freudenreich i dr.

REALIZAM
 trajanje: 1881 – 1895 / 1892
– javlja se kao opreka romantizmu
– autori teže prikazivanju temi iz svih slojeva ljudi
– od pisaca se zahtijeva da stvarnost prikazuju na vjerodostojan način
– temeljni je postupak fabula, a jezik postaje sredstvo karakterizacije likova
– pišu se nacionalna i socijalna tematika, govori se o propadanju plemstva
– kao pravac javlja se naturalizam oko kojeg dolazi do velikih sukoba
– Kumičić brani Zolu i naturalizam, a Pasarić ga napada
– javlja se i verizam – talijanska inačica naturalizma
– poezija je slabije zastupljena – od pjesnika su najznačajniji Harambašić i Kranjčević

Najznačajniji pisci: Kovačić, J. Kozarac, Kumičić, Gjalski, V. Novak i dr.

MODERNA
 trajanje: 1892 / 1895 – 1914
– vodile su se velike polemike oko toga kako shvatiti modernu: Marjanović je shvaća kao knj. pokret, Bogner kao knj. i umj. pokret, Prohaska kao generacijski pokret, dok ostali istraživači modernu u širem značenju shvaćaju kao razdoblje, a u užem kao modernistički pokret
– javlja se kao opreka realizmu
– značajke: originalnost, kršenje konvencija, osporavanje tradicije
– autori teže stvoriti novu književnost koja će odgovarati potrebama suvremenog čovjeka
– u središti interesa su slabi i neprilagodljivi intelektualci
– fabula gubi primarnu važnost, dok je u prvom planu duševno stanje like
– te teze zastupaju mladi (praška i bečka grupa) i vode oštre sukobe sa starima
– od pravaca se javljaju simbolizam, impresionizam (Vidrić), ekspresionizam, egzistencijalizam

Najznačajniji pisci: Matoš, Vidrić, Nazor, I. Kozarac, Kamov, Nehajev, Kosor, Tucić, Vojnović i dr.

MEĐURATNA KNJIŽEVNOST
 trajanje: 1914 – 1952
– u ovom razdoblju počinje izlaziti HML
– u punom je jeku ekspresionističko pjesništvo (Šimić, Cesarec, Krleža, Andrić, Donadini, Krklec)
– pisci počinju javno iskazivati nezadovoljstvo stvarnim stanjem u HK, njezinom neplodnošću i nemoći poslije Matoševe smrti
– Donadini 1916. izdaje časopis Kokot za kojeg je karakterističan bunt borbenosti i težnja za aktualnošću
– u HK 30-ih i 40-ih prevladava smirivanje avangardističkih stilova te povratak realističkom konceptu književnosti
– u prvi plan dolazi socijalna problematika, javlja se utilitarni realizam
– jedan od najznačajnijih događaja u ovome razdoblju nesumnjivo je i sukob na književnoj ljevici u kojemu i ljevica i desnica napadaju Krležu
– sukob je trajao od 1918. do 1952. kada Krleža drži govor na III. kongresu književnika Jugoslavije

Najznačajniji pisci: Ujević, Cesarić, Tadijanović, Šop, Begović, Kolar, Budak i dr.

DRUGA MODERNA
 trajanje: 1952 – 1969
– nakon raskida veza sa Staljinovim socijalizmom nastupa vrijeme oslobađanja umjetnosti od utilitarizacije i pragmatizma te započinje borba za slobodu izraza i za nesputan razvoj estetskih procesa
– 1952. na hrv. literarnu scenu nastupa nov naraštaj pisaca – KRUGOVAŠI
 dovode HK do preporoda
 s njima nastupa vrijeme estetske obnove

– Krugovi prestaju izlaziti 1958., nasljeđuje ga Književnik, a još uvijek izlazi i Republika
– od 1957. počinje izlaziti Umjetnost riječi, a 60-ih Forum
– 1961.g. pokrenut je časopis Razlog oko kojeg će se okupljati drugi poslijeratni naraštaj hrv. pisaca – RAZLOGOVCI
 nastavljaju i produbljuju iskustva krugovaša
 okreću se pojmovnom pjesništvu

ZAŠTO SE „DRUGA MODERNA“ ZOVE DRUGA MODERNA?
I književnost moderne karakterizirana je supostojanjem razl. poetika i koncepcija, lansiranjem novih ideja i programa, brzom smjenom stilskih smjerova i njihovom sinkronijskom brojnošću. Upravo se zato naziv druga moderna čini primjerenim za doba estetske obnove HK 50-ih i 60-ih.

POSTMODERNIZAM
 trajanje: 1969 – 1990
– dolazi do eksplozije oblika, pluralizma i disperzije stilova, literarnih koncepata i modela
– ne postoji dominantna literarna paradigma
– tradicija se više ne negira: ona se uključuje u literarnu igru, na nju se računa, na njoj se gradi, u njoj se pronalazi novi smisao
– umjesto osporavanja, s tradicijom se uspostavlja dijalog te ona postaje “materijal” i inspiracija za nove umjetničke tvorbe
– odatle brojni citati, aluzije, parodije, pastiši i intertekstualne veze
– 70-ih se javlja generacija hrv. fantastičara koji njeguju društveni eskapizam i okreću se literarnoj fantastici
– i dalje se njeguje stvarnosna proza, dok žanrovska proza cvate
– osnovno obilježje postmodernističke poezije = problematiziranje jezika kao predmeta pjesme
– pjesnici se okupljaju oko časopisa OFF (Offovci – njeguju poeziju semantičkog konkretizma) i QUORUM
– karakterističan je povratak vezanom stihu i tradicionalnim oblicima te oživljavanje artizma
– primjetna je težnja prema jednostavnosti, komunikativnosti i jasnoći izričaja
– dolazi i do pune afirmacije ženskog pisma

ROMANTIZAM

ŽANROVSKI SUSTAV ROMANTIZMA
Lirika
= najdominantnija književna vrsta
– glavni oblici su budnice i davorije, a pišu se i ode, gazele, epigrami, himne, balade, romance
– razlika između budnica i davorija je tematsko-motivske naravi, ali samo u nijansi
– budnice su jednostavne pjesme, napisane s namjerom buđenja nacionalne svijesti
– davorije su složenije, imaju isti cilj, a razlika je u tome što su borbenije i programatskije, naziv potječe od imena stsl.mitološkog boga rata Davora
– primjeri budnica:
 Gajeva pjesma Horvatov sloga i zjedinjenje, poznatija po prvom stihu «Još Horvatska ni propala», napisana kajkavskim dijalektom, a postala je i ilirskom himnom
 Demetrijeva pjesma Prosto zrakom ptica leti, to je «Pjesma Hrvata» iz Grobničkog polja, napisana štokavštinom
 Štoosove pjesme Poziv u ilirsko kolo, Kip domovine leta 1831.
– primjer davorije je Vukotinovićeva Pjesma Horvatov poznatija po prvom stihu «Nek se hrušti šaka mala», pisana kajkavskim dijalektom
– nakon 1840. dolazi do širenja tematike
– Vraz, Preradović i Vukotinović pišu ljubavnu liriku, a pišu se i religiozna te refleksivna poezija

Epika
Povijesni epovi: Mažuranić: Smrt Smail-age Čengića (1846)
Demeter: Grobničko polje (1842)
Naracija u stihu (romantični spjevovi): Luka Botić: Bijedna Mara, Pobratimstvo
Mato Vodopić: Robinjica
Antun Pasko Kazali: Zlatka
Medo Pucić: Cvijeta

Drama
 na kajkavskom: Dragutin Rakovac: Duh
Ljudevit Vukotinović: Golub, Pervi i zadnji kip
 povijesne tragedije: Ivan Kukuljević Sakcinski: Juran i Sofija ili Turci kod Siska
– 1. hrv. povijesna tragedija
Dimitrija Demeter: Teuta
 komedija: Antun Nemčić: Kvas bez kruha ili tko će biti veliki sudac
– 1. hrv. društvena komedija
 pučki igrokaz: Ante Starčević: Selski prorok
Freudenreich: Graničari
– 1. hrv. pučki igrokaz
 salonska drama: Julije Rorauer: Maja, Olynta, Sirena
Ivo Vojnović: Psyche
Stjepan Miletić: Grof Paližna

Proza
– dolazi do procvata putopisa: Matija Mažuranić: Pogled u Bosnu (1843)
Stanko Vraz: Put u gornje strane (1844)
Antun Nemčić: Putositnice (1845)
– javlja se i nova vrsta – feljton: Ljudevit Vukotinović: Zimske misli (1841)
– romane pišu: Antun Nemčić: Udes ljudski – nedovršen
Miroslav Kraljević: Požeški đak – 1. roman NHK (1863)
– novele: Ljudevit Vukotinović: Štitonoša, Serdar-paša, Bela IV. u Iliriji
Sakcinski: Bugarin, Braća, Dva Slavena
Dragojla Jarnević
Demeter:povijesne – Ivo i Neda, Otac i sin; suvremene – Vijavica, Jedna noć
– književna kritika: Stanko Vraz

STANKO VRAZ
– pravim imenom Jakob Frass
– rodom je Slovenac iz Štajerske
– oduševio se ilirskom idejom i duhom sveslavenske uzajamnosti pa napušta slovenski jezik i počinje pisati na štokavskom
– to mu posebno zamjera France Prešern i proglašava ga izdajicom
– 1840. izdaje zbirku pjesama Đulabije – 1. ljub. kanconijer NHK
– posvećen je samoborskoj ljepotici Ljubici Cantily
– naslov označava slatke mirisne jabuke crvene kao ruže
– pisane su krakovjakom – to je oblik poljske šesteračke pučke pjesme od 2 katrena s rimom abcb
– sastoje se od 4 dijela: u prvom prevladavaju vedre slike krajolika koje izražavaju pjesnikova raspoloženja i Ljubičinu ljepotu; u drugom se isprepleće ljubav prema ženi i ljubav prema domovini; treći nastaje nakon Ljubičine udaje, prevladavaju tužni tonovi i snažan osjećaj boli; četvrti dio nastaje nakon Ljubičine smrti, a pjesnik svoju ljubav prema njoj uzdiže na razinu ljubavi prema čovječanstvu i svom narodu
– napisao je i zbirke pjesama:
 Glasi iz dubrave žeravinske – zbirka je ispunjena baladama i romancama u kojima je opjevao motive preuzete iz narodnog pjesništva i europ. romantizma
 Gusle i tambure – zbirka je izvorne i prijevodne lirike, a sadrže i 15 satiričnih pjesama pod nazivom Istina i šala
 Sanak i istina je ciklus od 47 soneta sastavljenih po uzoru na Petrarku i Mickiewicza, njegovi soneti pisani su narodnim epskim 10-ercem
– pisao je i gazele – to je oblik pjesme istočnjačkog porijekla od 8 do 13 stihova; napisao je ciklus od 7 gazela (npr. Ždral putuje k toplom jugu)
– osim toga pisao je i satiričke pjesme (npr. Nadriknjištvo) u kojima ismijava umjetničku ispraznost preporodnih pjesnika
– začetnik je hrvatske kritike – 1846. napisao je prvu kritiku – opširan prikaz opere «Ljubav i zloba» Vatroslava Lisinskog
– 1842. s Rakovcem i Vukotinovićem pokreće časopis Kolo (do 1853.)
– smatrao je da treba stvoriti književnost po vrijednosti umjetničku, a po duhu narodnu, slavensku

SUKOB GAJ-VRAZ
– Vraz, da ne našteti književnosti, nije se htio miješati u politiku, a Gaju zamjera upravo podređivanje književnosti politici
– do njihova raskida dolazi 1842. kada Vraz pokreće časopis Kolo

PETAR PRERADOVIĆ
– 1844. u Zori dalmatinskoj objavljuje svoju prvu pjesmu na hj (prije je pisao njemačke stihove pod utjecajem Byrona), budnicu Zora puca, bit će dana
– napisao je 2 pjesn. zbirke: Prvenci (1846) i Nove pjesme (1851)
– djelo Prvi ljudi je religiozno-filozofski spjev u kojem su dana temeljna pitanja vjere, odn. odnos Bog-čovjek; nije ga dovršio
– napisao je i dramsku poemu Kraljević Marko te operu u 4 čina Vladimir i Kosara
– poeziju možemo podijeliti u 3 tematska kruga – rodoljubnu, ljubavnu i refleksivnu
o rodoljubne pjesme sadrže standardne preporodne ideje o potrebi sloge, nacionalnog buđenja i uzdizanju Slavena. S vremenom skreće prema mesijanizmu, odn. viziji slavenstva kao spasitelja svijeta. U pjesmi Oda slavjanstvu slavi sveslavenstvo, u pjesmi Pozdrav domovini ljepotu svoje zemlje, a u pjesmama Rodu o jeziku i Jezik roda moga slavi ljepotu jezika.
o u ljubavnim pjesmama izražava duboko proživljene osjećaje vezane uz gubitak bliskih osoba. Jedna od najljepših njegovih ljub. pjesama je Mrtva ljubav iz zbirke „Prvenci“ – pisana je desetercem, temeljni motiv je smrt voljene žene Pavice de Ponte, u pjesmi se javlja motiv pobjede nad smrti (ona neće sagnjiliti, niti se rastopiti, već će se pretvoriti u drago kamenje i biser)
o u refleksivnim pjesmama iznosi pitanja o životu i smislu životu, o ljubavi, sudbini i prolaznosti. Iskazuje doživljaj života kao nužnog zla u kojem ne postoji ništa do neposredne prolaznosti. Jedna od najljepših refl. pjesmama je Ljudsko srce iz zbirke „Nove pjesme“ – to je sonet, a govori o nezasitnosti ljudske čežnje, kratkotrajnosti života i prolaznosti zemaljskih strasti
– Peradović sam svoju poeziju dijeli na rodoljupke, ljubovke i različne pjesme
– piše u različitim pjesn. oblicima: romance, balade, ode, poeme, soneti…
– na njemački je preveo 1. pjevanje Osmana
– napisao je i ciklus ljub. pjesama na njem. jeziku: Lina-Lieder
– time je zaslužan za udomaćivanje popularne njem. popijevke LIED odn. stvaranje urbane ljub. pjesme prikladne za uglazbljivanje

EPOVI 19. STOLJEĆA
• Dimitrija Demeter: Grobničko polje
• Ivan Mažuranić: Smrt Smail-age Čengića

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Skripte

Komentari