SADRŽAJ

Uvod...............................................................................................3

Pojam, poreklo i razvoj inflacije.........................................................3

Vrste inflacije......................................................................................7

Uzroci inflacije....................................................................................8

Borba protiv inflacije...........................................................................8

Posledice inflacije............................................. .................................9

Ekonomski rast...................................................................................13

Ekonomske slobode i ekonomski rast................................................15

Zaključak............................................................................................18

Literatura............................................................................................19

 Uvod

       Opšte povećanje cena zove se inflacija. Inflacija je jednostavno povećanje prosečnog 
nivoa cena, a cena je stopa po kojoj se novac razmenjuje za robu ili uslugu. Razumeti 
inflaciju znači razumeti šta je novac, kako deluje na ponudu i tražnju i kakav uticaj ima 
na ekonomiju.
    
        Inflacija kao ekonomski fenomen javlja se kao sintetizovan izraz stanja narušenog 
ekonomskog zdravlja nacionalne privrede. Teorijski i empirijski gledano, postoji visok 
stepen saglasnosti istrazivača da inflacija nastaje i traje kao posledica višestranih uzroka 
koji se međusobno uslovljavaju i prepliću. Najčešće se izražava kao inflacija tražnje, 
inflacija   troškova,   uvozna   inflacija,   strukturna   inflacija,   a   u   našim   uslovima   pravo 
građanstva dobilo je pojam inflacije uslovljene političkim ciniocima. 
     
                  Visok   nivo   inflacije   u   svom   nominalnom   izrazu   jednako   razorno   utiče   na 
obezvređivanje vrednosti privrednih rezultata, bez obzira koji je od pomenutih uzroka, ili 
svaki od njih u određenoj meri uslovio njeno kretanje i nivo. Osnovni uticaj na inflaciju u 
našim   uslovima   u   proteklom   periodu   imaju   monetarnni   činioci.   Međutim,   izuzetno 
snažan uticaj na postojeće stanje imaju i nemonetarni činioci kao sto su znatne  razlike u 
stepenu razvijenosti privredne strukture, čestim izmenama u podsistemima privrednog 
sistema i privrede kao celine, rastu svih oblika potrošnje iznad ostvarenog dohotka i 
drugo. Svaki od pomenutih faktora generira inflatorno ponašanje u reprodukciju, a to se 
reflektuje u opštoj stopi rasta cena, ili sumom povećanih dobitaka.

Termin inflacija potiče od latinske reči ,,inflatio" što znači naduvavanje. Prvi put je bila 
upotrebljena u Americi da označi nagli skok cena i novčanog opticaja koji je nastao u 
vreme građanskog rata 1861-1865. godine. Tada je vlada u nedostatku finansijkih izvora 
za vođenje rata bila primorana da izdaje nezamenjive , a cene u tom periodu su se 
udvostručile. Sam proces porasta novčane cirkulacije i cena tj. obezvređenje novca, 
istorijski posmatrano je mnogo stariji. Ima tragova koji pokazuju da je inflacija postojala 
još u antičko vreme. Međutim, XX vek sa pravom se može nazvati vekom inflacije, a 
pogotovo vreme od Prvog svetskog rata do danas, kada je reč inflacija dobila svoje pravo 
značenje.
Sa teorijskog aspekta, pojam inflacije se može tumačiti na više načina:
• "kao ponderisani prosek  svih, odnosno odabrane grupe proizvoda i usluga
• kao pad vrednosti novca
• kao nominalni porast iznad njegovog realnog rasta" .
.
Najčešća i najjednostavnija definicija glasi: inflacija je obezvređenje novca, smanjenje 
njegove kupovne sposobnosti.
Prema intenzitetu inflacija može biti:
1. "inflacija – za koju se smatra da je pozitivna jer podstiče proizvodnju i investicije, 
izražava se u trendu sporo rastućih cena.
2. kontrolisana inflacija – za čiju se kontrolu koriste restriktivne mere politike.

2

background image

Inflacija   je   naročito   izražena   u   XX   veku,   a   naročito   za   vreme   i   posle   Prvog 

svetskog rata kada mnoge zemlje prelaze na papirnu valutu. Iz tog razloga dolazimo 
do zaključka da je osnov za inflaciju napuštanje zlatnog novca. Mada je inflacija 
karakteristična za zemlje u ratu ona se javlja i u doba priprema za rat i posle ratova i 
to na obe strane: i u zemljama pobednika i u zemljama poraženih.

Tokovi modernih inflacija su daleko složeniji, a uzroci dublji i raznovrsniji. Sami 

izučavaoci inflacije daju svoje definicije svaki za sebe. Jedna od najstarijih definicija 
koje   se   pominju   glasi:  

suviše   novca   juri   premalo   roba.

    Najrasprostranjenije 

definicije inflacije su one koje ističu da ona predstavlja stalni rast opšteg nivoa cena. 
Povećanje cena može, u principu nastati usled povećanja efikasnosti novca ili usled 
smanjenja ponude roba. Povećanje opticaja novca je najčešći uzrok inflacije u sistemu 
papirnog važenja. Tu je uzročnik sama država koja u cilju pokrivanja svojih rashoda 
izdaje papirni novac i zadužuje se kod Centralne banke. Povećanom količinom novca 
država kupuje razne proizvode i usluge na tržištu i time dvostruko negativno deluje:
-

povećava opticaj i

-

smanjuje robne fondove.

Prema nemačkom istraživaču inflacije  iz 1923.godine Kurtu Singeru, inflacija se 

manifestuje   u znatnom povećanju nivoa cena, koji nastaje usled naglog povećanja 
novčane   mase   što   je   praćeno   povećanjem   bankarskih   kredita.   Naš   ekonomski 
stručnjak M. Vučković nasuprot tome tvrdi da inflacija može nastati i bez povećanja 
novčanog volumena. „Ako paralelno sa povećanjem novčane mase raste i proizvodnja 
i količina roba na tržištu, onda nema mesta zaključku da će nastupiti inflacija.“

2

Novija shvatanja inflacije baziraju se na čitavom lancu stanja i procesa u oblasti 

tražnje, investicije, kupovnoj snazi ... Inflacija može da se ne ispolji povećanjem cena 
roba, naročito ako država primenjuje administrativne mere, kao što su maksimiranje 
cena,   zavođenje   racionalnog   snabdevanja   po   propisanim   cenama   i   sl.   U   takvim 
uslovima doći će do oskudice u robi, što je proizvod smanjenja zaliha roba u trgovini, 
na crnoj berzi i drugim špekulacijama. Takva forma inflacije naziva se inflacijom 
novčane tražnje.

Od svih shvatanja inflacije, teorija inflacije novčane tražnje najviše zadovoljava, 

jer daje najšire tumačenje suštine inflacije. Iako se inflacija manifestuje u porastu 
cena, ipak se u startu ne može prihvatiti teorija inflacije cena jer postoje inflacije i bez 
povišenja opšteg nivoa cena.

2

 Prof. Dr Miloš Simović,“Monetarne i javne finansije“, Ekonomski fakultet – Priština, 2000.godine

4

                                                    Slika 1.

               Nasuprot starijem shvatanju da je inflacija ona pojava koja se manifestuje u 
opštem nivou povećanja cena i u povećanju monetarne mase, stoji noviji stav koji 
inflaciju povezuje sa kretanjima u neposrednom toku proizvodnje, kada ukupna tražnja 
za dobrima i uslugama u jednom vremenskom periodu bude veća od realne, pri čemu 
dolazi do povećanja ukupnog nivoa cena.

           Inflacija i recesija su faze koje se ponavljaju u neprekidnom ekonomskom ciklusu. 
Stručnjaci ulažu velike napore da predvide njihovu pojavu i da kontrolišu njihov  učinak.

5

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti