Odlomak

Uvod
Od pravilnosti ishrane zavisi ne samo zdravstveno stanje sportista već i rezultati koje oni postižu u toku takmičenja. Stoga sportisti treba da strogo vode računa o svojim nutritivnim potrebama i načinu ishrane pre, za vreme i posle treninga. Hranom se u organizam unose energija, hranljive i zaštitne supstance neophodne za rast, razvoj i regeneraciju, održavanje osnovnih zivotnih funkcija i za rad. Pravilna racionalna ishrana podrazumeva da postoji ravnoteža izmedju onoga sto organizam troši i onoga sto se sa hranom u njega unosi.
Nepravilna ishrana smanjuje takmičarske sposobnosti, a s obzirom na napore koje organizam čini, moze da dovede i do oboljenja, naročito kod mladih osoba koje su još u periodu rasta i razvoja.
Postoje tri osnovne karakteristike ishrane sportista:
– energetske potrebe su veće od potreba osoba istih godina, pola, telesne težine i visine, a koje se ne bave sportom;
– zbog intenzivnog mišicnog rada nagomilavanje metaboličkih produkata kisele reakcije dovodi do smanjenja alkaline rezerve u krvi i tkivima, te dolazi do smanjenja funkcionalnih sposobnosti organizma;
– takmičenje je praćeno velikim gubitkom vode i mineralnih soli, naročito natrijum-hlorida, i vitamina, pa su zbog toga potrebe organizma za vodom, mineralnim solima i vitaminima povećane u fazi aktivnog treninga i takmičenja.
Kalorije su jedinice kojima se meri energetska vrednost hrane. Energetska potrošnja zavisi od vrste sporta i trajanja takmicenja, te moze biti vrlo razlicita, sto znaci da se za svaku sportsku disciplinu mora vrsiti posebno planiranje ishrane na osnovu stvarnih energetskih potreba.
-Utrosak kalorija kod odredjenih vrsta aktivnosti u toku 30 minuta :
-skijanje 600
-košarka 600
-trčanje (8.5 km/h) 570
-preskok 550
-plivanje 500
-planinarenje 500
-teške gimnastičke vežbe 450
-vožnja biciklom 410
-brzo hodanje (6 km/h) 300
-vežbe na gimnastickim spravama 290
-lagani hod (4.2 km/h) 200
-lake gimnasticke vežbe 170
1.Sastav dnevnog obroka

Pri sastavljanju dnevnog obroka treba voditi računa o tome da li je reč o “mirnom” periodu izmedju dva takmičenja ili o “aktivnom” periodu, tj. samom takmičenju. U mirnom periodu ishrana se ne razlikuje od ishrane drugih zdravih ljudi. Medjutim, u aktivnom periodu treba posvetiti posebnu pažnju ne samo izboru namirnica vec i rasporedu obroka u toku dana imajuci u vidu vreme takmičenja. Pri sastavljanju obroka treba izbegavati namirnice koje se tesko vare, kao i one od kojih se stvaraju gasovi u crevima, a to su: svinjsko meso, slanina, sunka, pastete, vruc hleb, majonez, orasi, leguminoze i sl. Ostale vrste mesa, jaja i žito, odnosno preradjevine od zita treba svesti na najmanju mogucu meru jer daju pepeo kisele reakcije. Takodje treba redukovati alkohol, kafu i jake začine. Mleko, mlečne proizvode i voće, naročito vocne sokove treba davati u sto većim količinama. Mleko, pored toga sto daje alkalnu rezervu, nadoknadjuje bioloski vredne proteine, mineralne soli i vodu. Sočno voce, odnosno voćni sokovi i sveze povrce, a naročito ono koje se može jesti sirovo (salata, sargarepa, keleraba) ima vrlo povoljno dejstvo na fizicku kondiciju. U periodu takmicenja treba davati i izvesne kolicine inaktivisanog kvasca-prirodnog koncentrata vitamina B-kompleksa, kao i proste secere, koji se lako i brzo iskoriscavaju, a naročito mono i disaharide. U mirnom periodu celokupna dnevna kolicina namirnica treba da je podeljena u pet obroka, odnosno tri glavna i dve uzine. U aktivnom periodu namirnice treba da obezbede ne samo potrebne količine energetskih, gradivnih i zaštitnih materija i vode, vec treba da su tako odabrane i pripremljene da se izbegnu smetnje pri varenju i nadimanje.
Pri planiranju ishrane sportista treba poci od njihovog uzrasta i fizicke aktivnosti, a pri odabiranju namirnica treba imati na umu:
-prakticno nema ni jedne namirnice koja bi bila kontraindikovana ili pak od izuzetnog značaja za takmicarske sposobnosti;
-ako je ishrana izbalansirana pravilnom kombinacijom uobicajenih namirnica nije neophodno dodavanje sintetskih koncentrata vitamina i mineralnih soli;
-napici koji podsticu fizicku aktivnost stimulisuci vise mozdane centre (kafa, caj, kakao) mogu se uzimati u umerenim količinama.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Sport

Komentari