Proizvodnja biljaka u zaštićenom prostoru
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Sport
Objavio budaletinateska 20. februar 2015. Prijavi dokument
Uvod
Od pravilnosti ishrane zavisi ne samo zdravstveno stanje sportista već i rezultati koje oni postižu u toku takmičenja. Stoga sportisti treba da strogo vode računa o svojim nutritivnim potrebama i načinu ishrane pre, za vreme i posle treninga. Hranom se u organizam unose energija, hranljive i zaštitne supstance neophodne za rast, razvoj i regeneraciju, održavanje osnovnih zivotnih funkcija i za rad. Pravilna racionalna ishrana podrazumeva da postoji ravnoteža izmedju onoga sto organizam troši i onoga sto se sa hranom u njega unosi.
Nepravilna ishrana smanjuje takmičarske sposobnosti, a s obzirom na napore koje organizam čini, moze da dovede i do oboljenja, naročito kod mladih osoba koje su još u periodu rasta i razvoja.
Postoje tri osnovne karakteristike ishrane sportista:
– energetske potrebe su veće od potreba osoba istih godina, pola, telesne težine i visine, a koje se ne bave sportom;
– zbog intenzivnog mišicnog rada nagomilavanje metaboličkih produkata kisele reakcije dovodi do smanjenja alkaline rezerve u krvi i tkivima, te dolazi do smanjenja funkcionalnih sposobnosti organizma;
– takmičenje je praćeno velikim gubitkom vode i mineralnih soli, naročito natrijum-hlorida, i vitamina, pa su zbog toga potrebe organizma za vodom, mineralnim solima i vitaminima povećane u fazi aktivnog treninga i takmičenja.
Kalorije su jedinice kojima se meri energetska vrednost hrane. Energetska potrošnja zavisi od vrste sporta i trajanja takmicenja, te moze biti vrlo razlicita, sto znaci da se za svaku sportsku disciplinu mora vrsiti posebno planiranje ishrane na osnovu stvarnih energetskih potreba.
-Utrosak kalorija kod odredjenih vrsta aktivnosti u toku 30 minuta :
-skijanje 600
-košarka 600
-trčanje (8.5 km/h) 570
-preskok 550
-plivanje 500
-planinarenje 500
-teške gimnastičke vežbe 450
-vožnja biciklom 410
-brzo hodanje (6 km/h) 300
-vežbe na gimnastickim spravama 290
-lagani hod (4.2 km/h) 200
-lake gimnasticke vežbe 170
1.Sastav dnevnog obroka
Pri sastavljanju dnevnog obroka treba voditi računa o tome da li je reč o “mirnom” periodu izmedju dva takmičenja ili o “aktivnom” periodu, tj. samom takmičenju. U mirnom periodu ishrana se ne razlikuje od ishrane drugih zdravih ljudi. Medjutim, u aktivnom periodu treba posvetiti posebnu pažnju ne samo izboru namirnica vec i rasporedu obroka u toku dana imajuci u vidu vreme takmičenja. Pri sastavljanju obroka treba izbegavati namirnice koje se tesko vare, kao i one od kojih se stvaraju gasovi u crevima, a to su: svinjsko meso, slanina, sunka, pastete, vruc hleb, majonez, orasi, leguminoze i sl. Ostale vrste mesa, jaja i žito, odnosno preradjevine od zita treba svesti na najmanju mogucu meru jer daju pepeo kisele reakcije. Takodje treba redukovati alkohol, kafu i jake začine. Mleko, mlečne proizvode i voće, naročito vocne sokove treba davati u sto većim količinama. Mleko, pored toga sto daje alkalnu rezervu, nadoknadjuje bioloski vredne proteine, mineralne soli i vodu. Sočno voce, odnosno voćni sokovi i sveze povrce, a naročito ono koje se može jesti sirovo (salata, sargarepa, keleraba) ima vrlo povoljno dejstvo na fizicku kondiciju. U periodu takmicenja treba davati i izvesne kolicine inaktivisanog kvasca-prirodnog koncentrata vitamina B-kompleksa, kao i proste secere, koji se lako i brzo iskoriscavaju, a naročito mono i disaharide. U mirnom periodu celokupna dnevna kolicina namirnica treba da je podeljena u pet obroka, odnosno tri glavna i dve uzine. U aktivnom periodu namirnice treba da obezbede ne samo potrebne količine energetskih, gradivnih i zaštitnih materija i vode, vec treba da su tako odabrane i pripremljene da se izbegnu smetnje pri varenju i nadimanje.
Pri planiranju ishrane sportista treba poci od njihovog uzrasta i fizicke aktivnosti, a pri odabiranju namirnica treba imati na umu:
-prakticno nema ni jedne namirnice koja bi bila kontraindikovana ili pak od izuzetnog značaja za takmicarske sposobnosti;
-ako je ishrana izbalansirana pravilnom kombinacijom uobicajenih namirnica nije neophodno dodavanje sintetskih koncentrata vitamina i mineralnih soli;
-napici koji podsticu fizicku aktivnost stimulisuci vise mozdane centre (kafa, caj, kakao) mogu se uzimati u umerenim količinama.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio JELA77 25. mart 2024.
Objavio sandra93 19. mart 2024.
Objavio farismah 27. februar 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.