Mineralne materije
Objavio JELA77 25. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Hemija
Objavio kingofkings 27. jun 2014. Prijavi dokument
1. Alfred Nobel – biografija
Alfred Bernhard Nobel, rođen 21. oktobra 1833 u Stockholmu, Švedska – umro 10. decembra 1896 u San Remu, Italija. Bio je švedski hemičar, inovator, dramski pisac i donator. Alfred Nobel je jedno od šestero djece Immanuela Nobela (1801-1872), švedskog arhitekte, inžinjera i inovatora. Nobelov otac je bio inventivan inženjer koji je mnogo putovao. Porodica se preselila u Rusiju (Sankt Petersburg) 1842. godine nakon bankrota očeve radionice. U to vrijeme familija je bila na rubu siromaštva, a mladi Alfred je radio kao prodavač šibica na ulici. Kasnije je Nobelov otac nadgledao proizvodnju podvodnih mina koje je sam izmislio i gde su Alfreda podučavali privatni učitelji. Njegove studije su obuhvatale hemiju i pet savremenih jezika. Godine 1850. nastavio je studije hemije u Parizu, a zatim je putovao i po Evropi, prije nego što je posjetio SAD da bi radio s Eriksonom (Ericsson, 1803.-1899.), švedsko-američkim pronalazačem brodskog propelera. Godine 1859. vratio se u Rusiju, a zatim u Švedsku. Veoma ga je interesovala, kao i njegovog oca, upotreba eksploziva u građevinarstvu, posebno na američkom tržištu u razvoju. Godine 1865, počeo je da proizvodi gliceril-trinitrat („nitroglicerin” koji je 1847. otkrio A. Sobrero /Sobrero, 1812.-1888.), ali je u rukovanju eksplozivnom tečnošću dolazilo do nesrećnih slučajeva; iste godine njegova fabrika je odletjela u vazduh, uz pet smrtnih slučajeva (uključujući i njegovog brata Emila). Godine 1866. je otkrio da je eksploziv bezbjedan ako ga apsorbuje kiselgur (infuzorna zemlja). Mješavina je prodavana u šipkama premazanim voskom, kao „dinamit”. Godine 1875. pronašao je eksplozivni želatin ili gelignit (nitroglicerin u nitrocelulozi), čak i bolji eksplozivni agens; a profitirao je iz naftnih polja koja je posedovao u Rusiji. Njegovi pronalasci su bili raznovrsni i pokriveni sa 355 patenata. Njegovo bogatstvo bilo je ogromno i veliki dio je ostavljen Fondu za dodjeljivanje Nobelove nagrade. Elemenat sa rednim brojem 102 je po njemu dobio ime nobelijum. Umro je 1896. godine u svojoj kući u San Remu, u Italiji.
2. Nobelova nagrada
Nobelova nagrada je internacionalna nagrada koja se dodjeljuje godišnje od 1901. godine iz oblasti fizike, hemije, medicine i književnosti. Postoji i Nobelova nagrada za mir. 1968. godine, Švedska banka je otvorila instituciju Nagrada iz ekonomskih nauka u znak sjećanja na Alfreda Nobela, osnivača Nobelove nagrade. Nobel je 27. decembra 1895. u švedsko – norveškom klubu u Parizu objavio ideju o osnivanju fonda iz kojeg bi se dodjeljivale nagrade najzaslužnijima. Nobel je bio zaprepašten i šokiran načinom na koji je svijet upotrebljavao njegov izum – dinamit i u toj činjenici leži razlog njegove odluke da se nagrade dodjeljuju onima koji svojim sposobnostima najviše doprinose čovječanstvu. Prva svečanost dodjele Nobelovih nagrada za književnost, fiziku, hemiju i medicinu je održana na Kraljevskoj Muzičkoj Akademiji u Stockholmu, 1901. godine. Od 1902. godine nagrade formalno dodjeljuje kralj Švedske. Kralj Oscar II. nije u početku bio zadovoljan s činjenicom da se nagrade dodjeljuju strancima, ali svoje je mišljenje promijenio nakon što je shvatio da dodjela Nobela u Švedskoj predstavlja dobru “reklamu” za samu Kraljevinu. Dobitnici nagrada se biraju svake godine u decembru. Tada (10. decembra) dobijaju nagrade (novčanu nagradu, zlatnu medalju i diplomu). To je ujedno i dan kada je Alfred Nobel umro. Ali, imena dobitnika (laureata) nagrada se u pravilu objavljuju već u septembru. Dužnost objave imaju različite ustanove povezane sa Švedskom Akademijom. Do novembra 2005. godine dodjeljeno je ukupno 776 Nobelovih nagrada (758 pojedincima i 18 organizacijama). Međutim, nekoliko dobitnika je nagrade odbilo. Po svojoj prirodi, Nobelova je nagrada financijski utemeljena. Iznos je nešto veći od 1 miliona eura. Ideja koja je opravdavala dodjelu nagrade bila je u smislu da se s dobivenim financijskim sredstvima nastave istraživanja i razvoj. Ali, realnost je nešto drugačija… Mnogi su dobitnici nagrade po njenom dobitku već bili penzionisani naučni radnici, a nekima taj novac baš i nije poslužio za daljnja istraživanja. Bilo kako bilo, Nobelova nagrada je najprestižnija nagrada koju može dobiti ljudsko biće!
Objavio JELA77 25. mart 2024.
Objavio batakari 19. februar 2024.
Objavio mitrovicm993 20. decembar 2023.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.