Odlomak

1. Alfred Nobel – biografija

Alfred Bernhard Nobel, rođen 21. oktobra 1833 u Stockholmu, Švedska – umro 10. decembra 1896 u San Remu, Italija. Bio je švedski hemičar, inovator, dramski pisac i donator. Alfred Nobel je jedno od šestero djece Immanuela Nobela (1801-1872), švedskog arhitekte, inžinjera i inovatora. Nobelov otac je bio inventivan inženjer koji je mnogo putovao. Porodica se preselila u Rusiju (Sankt Petersburg) 1842. godine nakon bankrota očeve radionice. U to vrijeme familija je bila na rubu siromaštva, a mladi Alfred je radio kao prodavač šibica na ulici. Kasnije je Nobelov otac nadgledao proizvodnju podvodnih mina koje je sam izmislio i gde su Alfreda podučavali privatni učitelji. Njegove studije su obuhvatale hemiju i pet savremenih jezika. Godine 1850. nastavio je studije hemije u Parizu, a zatim je putovao i po Evropi, prije nego što je posjetio SAD da bi radio s Eriksonom (Ericsson, 1803.-1899.), švedsko-američkim pronalazačem brodskog propelera. Godine 1859. vratio se u Rusiju, a zatim u Švedsku. Veoma ga je interesovala, kao i njegovog oca, upotreba eksploziva u građevinarstvu, posebno na američkom tržištu u razvoju. Godine 1865, počeo je da proizvodi gliceril-trinitrat („nitroglicerin” koji je 1847. otkrio A. Sobrero /Sobrero, 1812.-1888.), ali je u rukovanju eksplozivnom tečnošću dolazilo do nesrećnih slučajeva; iste godine njegova fabrika je odletjela u vazduh, uz pet smrtnih slučajeva (uključujući i njegovog brata Emila). Godine 1866. je otkrio da je eksploziv bezbjedan ako ga apsorbuje kiselgur (infuzorna zemlja). Mješavina je prodavana u šipkama premazanim voskom, kao „dinamit”. Godine 1875. pronašao je eksplozivni želatin ili gelignit (nitroglicerin u nitrocelulozi), čak i bolji eksplozivni agens; a profitirao je iz naftnih polja koja je posedovao u Rusiji. Njegovi pronalasci su bili raznovrsni i pokriveni sa 355 patenata. Njegovo bogatstvo bilo je ogromno i veliki dio je ostavljen Fondu za dodjeljivanje Nobelove nagrade. Elemenat sa rednim brojem 102 je po njemu dobio ime nobelijum. Umro je 1896. godine u svojoj kući u San Remu, u Italiji.

 

 

 

2. Nobelova nagrada

Nobelova nagrada je internacionalna nagrada koja se dodjeljuje godišnje od 1901. godine iz oblasti fizike, hemije, medicine i književnosti. Postoji i  Nobelova nagrada za mir. 1968. godine, Švedska banka je otvorila instituciju Nagrada iz ekonomskih nauka u znak sjećanja na Alfreda Nobela, osnivača Nobelove nagrade. Nobel je 27. decembra 1895. u švedsko – norveškom klubu u Parizu objavio ideju o osnivanju fonda iz kojeg bi se dodjeljivale nagrade najzaslužnijima. Nobel je bio zaprepašten i šokiran načinom na koji je svijet upotrebljavao njegov izum – dinamit i u toj činjenici leži razlog njegove odluke da se nagrade dodjeljuju onima koji svojim sposobnostima najviše doprinose čovječanstvu. Prva svečanost dodjele Nobelovih nagrada za književnost, fiziku, hemiju i medicinu je održana na Kraljevskoj Muzičkoj Akademiji u Stockholmu, 1901. godine. Od 1902. godine nagrade formalno dodjeljuje kralj Švedske. Kralj Oscar II. nije u početku bio zadovoljan s činjenicom da se nagrade dodjeljuju strancima, ali svoje je mišljenje promijenio nakon što je shvatio da dodjela Nobela u Švedskoj predstavlja dobru “reklamu” za samu Kraljevinu. Dobitnici nagrada se biraju svake godine u decembru. Tada (10. decembra) dobijaju nagrade (novčanu nagradu, zlatnu medalju i diplomu). To je ujedno i dan kada je Alfred Nobel umro. Ali, imena dobitnika (laureata) nagrada se u pravilu objavljuju već u septembru. Dužnost objave imaju različite ustanove povezane sa Švedskom Akademijom. Do novembra 2005. godine dodjeljeno je ukupno 776 Nobelovih nagrada (758 pojedincima i 18 organizacijama). Međutim, nekoliko dobitnika je nagrade odbilo. Po svojoj prirodi, Nobelova je nagrada financijski utemeljena. Iznos je nešto veći od 1 miliona eura. Ideja koja je opravdavala dodjelu nagrade bila je u smislu da se s dobivenim financijskim sredstvima nastave istraživanja i razvoj. Ali, realnost je nešto drugačija… Mnogi su dobitnici nagrade po njenom dobitku već bili penzionisani naučni radnici, a nekima taj novac baš i nije poslužio za daljnja istraživanja. Bilo kako bilo, Nobelova nagrada je najprestižnija nagrada koju može dobiti ljudsko biće!

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Hemija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari