Obaveze i nadležnosti rukovodioca u javnom sektoru na primeru Direkcije za naknadu štete
Objavio Makimikihaos 25. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Ekonomija
Objavio rossablabla 02. jul 2013. Prijavi dokument
UVOD
Bosna i Hercegovina je u razdoblju 1980.-1995. imala oko 6.000 ha površine pod vingradima, a kasnijim istraživanjem OIV-a, Međunarodna organizacija za vinogradarstvo i vinarstvo, daje nam podatke da su u razdoblju 2001.-2004. za oko 33 % manje , što čini svega oko 0,13 % od njenih raspoloživih ukupnih obradivih površina. Sveukupno vinogradarstvo je podignute na američkoj podlozi, iz tog razloga loze su na vlastitom korijenu (necijepljene) i hibrida proizvođača gotovo uopće nema. Geografski, bosanskohercegovačko vinogradarstvo smješteno je u hercegovačkom dijelu BiH, dok se o sjevernobosanskom području može govoriti u budućim planovima zbog klimatski i zemljišno vinogradarski zanimljivom području.
U Bosni i Hercegovini za sada ima tri vinogorja (srednje neretvansko-trebišnjičkog podrajona) najznačajnije je mostarsko (s oko 90 % ukupnih površina), dok su preostala dva, lištičko (s oko 7 % ukupnih površina) i jablaničko (s oko 3 % površina) znatno manja sa tendencijom rasta. Pretežito se uzgajaju vinske (oko 90 %), a znatno manje stolne sorte (10 %). Na bijele vinske otpada dvije trećine, a na crne oko 30 %. Glavna bijela vinska sorta je žilavka (60 %), a prate je krkošija i bena, a u novije doba sve više i smederevka. Slična situacija je i kod crnih, gdje je vodeća blatina, a prateće su vranac, merlot i dr.
Prije petnaestak i više godina prosječno se je godišnje proizvodilo oko 300.000 hl vina, a sada, (zbog ratnih zbivanja u razdoblju 1991.-1995.) višestruko manje (1993. godine 79.000 hl, 1994. i 1995. upola manje ili tek oko 34.500 hl), da bi tek nakon toga uslijedio lagani porast proizvodnje kao i veće potražnje za proizvodima. Stolna vina bez geografskog porijekla (gp) otpada nešto više od pola ukupne vinske proizvodnje , a ostatak na vina s oznakom gp, i to na čuvenu žilavku i blatinu oko 10 %, na kvalitetna vina oko 30 %, a na stolna s gp oko 7 %. Izvoz vina po godinama jako varira Tako je primjerice u 2002. godini izvezeno 19.000 hl, u 2003. oko 35.000 hl, a slijedeće 2004. samo 5.000 hl.
Prema najnovijim istaživanjima potrošnja vina je u laganom porastu prvenstveno zahvaljujući sve brojnijem dolasku turista iz drugih zemalja. Proizvodnja vina (od oko 75.000 hl/god. u zemlji) ne može zadovoljiti potražnju (više od 100.000 hl) pa se stoga i u cilju raznolikosti ponude, uveze godišnje (od 15.000 hl u razdoblju 1996./2000. do 88.000 hl u 2004. godini). Najveći dio uvezenih vina stiže iz Slovenije, Hrvatske i Srbije, manji iz drugih krajeva svijeta.
Glavna vinarska središta su Mostar, Čitluk, Ljubuški i Stolac. Najveća organizacija za proizvodnju grožđa i vina, te prodaju vina i proizvoda iz vina je „Hepok” Mostar, koja dio proizvoda izvozi (najviše na njemačko tržište). Sve veći broj privatnih vinogradara i vinara, što u postupku proizvodnje primjenjuju suvremene postupke preradbe i njege vina, zaslužan je što dobar glas vina iz hercegovačkih autohtonih kultivara (žilavke i blatine) dopire i do potrošačkih središta izvan granica BiH.
Kompanija „Hepok“ iz Mostara posjeduje izvanredne potencijale da proširi svoju prodaju na više evropskih zemalja. Poznata je i činjenica da najviše izvoza ostvaruje na područuju Njemačke. Pored toga, postoje indikacije ua izvoz na teritorij Luksemburga. Hercegovina ima značajne rezerve i potencijal za razvoj vinarstva čemu treba svi da damo pun doprinos kako bi vinarstvo i vinogradarstvo podigli na viši stepen
Objavio Makimikihaos 25. mart 2024.
Objavio nemanja20 25. mart 2024.
Objavio pupovic95 13. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.