Odlomak

UVOD

Bosna i Hercegovina je u razdoblju 1980.-1995. imala oko 6.000 ha površine pod vingradima, a kasnijim istraživanjem OIV-a, Međunarodna organizacija za vinogradarstvo i vinarstvo, daje nam podatke da su u razdoblju 2001.-2004. za oko 33 % manje , što čini svega oko 0,13 % od njenih raspoloživih ukupnih obradivih površina. Sveukupno vinogradarstvo je podignute na američkoj podlozi, iz tog razloga loze su na vlastitom korijenu (necijepljene) i hibrida proizvođača gotovo uopće nema. Geografski, bosanskohercegovačko vinogradarstvo smješteno je u hercegovačkom dijelu BiH, dok se o sjevernobosanskom području može govoriti u budućim planovima zbog klimatski i zemljišno vinogradarski zanimljivom području.

U Bosni i Hercegovini za sada ima tri vinogorja (srednje neretvansko-trebišnjičkog podrajona) najznačajnije je mostarsko (s oko 90 % ukupnih površina), dok su preostala dva, lištičko (s oko 7 % ukupnih površina) i jablaničko (s oko 3 % površina) znatno manja sa tendencijom rasta. Pretežito se uzgajaju vinske (oko 90 %), a znatno manje stolne sorte (10 %). Na bijele vinske otpada dvije trećine, a na crne oko 30 %. Glavna bijela vinska sorta je žilavka (60 %), a prate je krkošija i bena, a u novije doba sve više i smederevka. Slična situacija je i kod crnih, gdje je vodeća blatina, a prateće su vranac, merlot i dr.

Prije petnaestak i više godina prosječno se je godišnje proizvodilo oko 300.000 hl vina, a sada, (zbog ratnih zbivanja u razdoblju 1991.-1995.) višestruko manje (1993. godine 79.000 hl, 1994. i 1995. upola manje ili tek oko 34.500 hl), da bi tek nakon toga uslijedio lagani porast proizvodnje kao i veće potražnje za proizvodima. Stolna vina bez geografskog porijekla (gp) otpada nešto više od pola ukupne vinske proizvodnje , a ostatak na vina s oznakom gp, i to na čuvenu žilavku i blatinu oko 10 %, na kvalitetna vina oko 30 %, a na stolna s gp oko 7 %. Izvoz vina po godinama jako varira Tako je primjerice u 2002. godini izvezeno 19.000 hl, u 2003. oko 35.000 hl, a slijedeće 2004. samo 5.000 hl.

Prema najnovijim istaživanjima potrošnja vina je u laganom porastu prvenstveno zahvaljujući sve brojnijem dolasku turista iz drugih zemalja. Proizvodnja vina (od oko 75.000 hl/god. u zemlji) ne može zadovoljiti potražnju (više od 100.000 hl) pa se stoga i u cilju raznolikosti ponude, uveze godišnje (od 15.000 hl u razdoblju 1996./2000. do 88.000 hl u 2004. godini). Najveći dio uvezenih vina stiže iz Slovenije, Hrvatske i Srbije, manji iz drugih krajeva svijeta.
Glavna vinarska središta su Mostar, Čitluk, Ljubuški i Stolac. Najveća organizacija za proizvodnju grožđa i vina, te prodaju vina i proizvoda iz vina je „Hepok” Mostar, koja dio proizvoda izvozi (najviše na njemačko tržište). Sve veći broj privatnih vinogradara i vinara, što u postupku proizvodnje primjenjuju suvremene postupke preradbe i njege vina, zaslužan je što dobar glas vina iz hercegovačkih autohtonih kultivara (žilavke i blatine) dopire i do potrošačkih središta izvan granica BiH.

Kompanija „Hepok“ iz Mostara posjeduje izvanredne potencijale da proširi svoju prodaju na više evropskih zemalja. Poznata je i činjenica da najviše izvoza ostvaruje na područuju Njemačke. Pored toga, postoje indikacije ua izvoz na teritorij Luksemburga. Hercegovina ima značajne rezerve i potencijal za razvoj vinarstva čemu treba svi da damo pun doprinos kako bi vinarstvo i vinogradarstvo podigli na viši stepen

 

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari