Upravni spor
Objavio juliarmin 14. januar 2025.
Seminarski radovi, Skripte, Pravo
Objavio bond002 11. avgust 2014. Prijavi dokument
U V O D:
Javni poredak je ustanova međunarodnog prava,i pored izraza „javni poredak“ često se koristi naziv „međunarodni javni poredak.Oba izraza vode poreklo iz francuskog prava.Osnovni nedostatak izraza „međunarodni javni poredak“ je u tome što moze da stvori utisak da se radi o nekoj naddržavnoj ustanovi.
Javni poredak je ustanova odstupanja od normi medjunarodnog privatnog prava koja omogucuje da nadlezni organ ne primeni strano pravo, odnosno ne prizna stranu sudsku odluku zbog toga sto bi to imalo za posledicu povredu osnovnih drustvenih vrednosti priznatih u domacoj zemlji.
Javni poredak ima da značenja koja su veoma povezana.Pod javnim poretkom se podrazumevaju same osnovne norme domaćeg prava koje se u svakom slučaju moraju zaštititi.Isti termin može da označava I instituciju međunarodnog privatnog prava koja omogućuje da domaći organ ne postupi po upustvu domaće kolizione norme ili ne prizna stranu odluku.
Postoje vrednosti domaćeg pravnog poretka koje se ne mogu žrtvovati.One čine naš javni poredak.Javni poredak Srbije čine pravila pravnog i društvenog poretka od kojih se ne može odstupiti.Može se primeniti strana pravo i ako ono odstupa od domaćeg,ali se ne bih mogla primeniti strana norma koja vređa osnovne domaćeg poretka.
Postoje dva pristupa utvrđivanja javnog poretka:
1)Apstraktna definicija-krug normi koje čine javni poredak jedne države.
2)Enumeraciju normi-koja obuhvata ili, pak nabrajanje domena u kojima imperativne norme predstavljaju automatski deo javnog poretka.
Razliciti pokušaji definisanja javnog poretka nemaju rezultate koji bi mogli kao model i kao orjentir za praksu.Najčešće se ostaje pri formulaciji da se neće priznati strana odluka ako se očito protivi javnom poretku.Takve formulacije su prihvaćene i u Haškim konvencijama.U njima se postavlja pravilo da se primena prava na koje ukazuje koliziona norma moze odbiti samo ako bi strano pravo bilo suprotno javnom poretku.Isti princip slede i kodifikacije međunarodnog privatnog prava,kao što su npr:Austrijski,Mađarski,ex –jugoslovenski zakonici.
Odrediti pojma javnog poretka jednom opštom definijom nije ni malo jednostavan zadatak.Javni poredak ,u svojstvu ustanove međunarodno privatnog prava,možemo shvatiti dvojako:kao skup temeljnih principa društvenog I državnog uređenja jedne zemlje koji moraju biti očuvani,bez obzira na kolizione norme , I kao specifičan institut koji doprinosi ostvarivanju tog zadatka naređujući nadležnom organu da od njih odstupikada se negativne posledice njihove primene ne bi mogle otkloniti.Javni poredak obuhvata pozitivno pravne norme kojima se štite temelnja načela domaćeg pravnog poretka.
Principi javnog poretka se izražavaju najčešće ,kroz prinudne pravne propise.Iz toga proizilazi da javni poredak ima funkciju zaštitne ustanove u sprečavanju unošenja u domaći pravni system institute stranog prava.
Objavio juliarmin 14. januar 2025.
Objavio anadzoniccc 14. januar 2025.
Objavio Vlada797 14. januar 2025.
Objavio vesna2412 04. februar 2025.
Objavio vesna2412 04. februar 2025.
Objavio vesna2412 04. februar 2025.
Objavio Amelahaf 04. februar 2025.
Objavio sanndricak 04. februar 2025.
Objavio vesna2412 04. februar 2025.
Komentari
You must be logged in to post a comment.