Odlomak

Uvod

U ovom radu ćemo Vam govoriti o jednoj vrsti specijalnih poslova preduzeća koji se nazivaju komisioni poslovi. Pored redovnih poslova u proizvodnim i trgovinskim preduzećima postoje i tzv. Specijalni poslovi. Njihova zajednička karakteristika je da preduzeća te poslove samostalno obavljaju u svoje ime i za svoj račun. Proizvodno preduzeća vrše sledeće poslove u okviru svoje delatnosti: (a) proizvodnja gotovih proizvoda, (b) nabavka elemenata procesa proizvodnje, (c) prodaja gotovih proizvoda i (d) nabavka i upotreba finansijskih sredstava. Trgovinska preduzeća obavljaju sledeće redovne poslove (uobičajene) poslove u svoje ime i za svoj račun: (a) nabavka robe radi prodaje, (b) prodaja nabavljene robe i (c) nabavka i upotreba finansijskih sredstava.
Pored redovnih (uobičajenih) poslova (aktivnosti) proizvodna i trgovinska preduzeća mogu obavljati i tzv. Specijalne poslove, kao što su na primer: (1) tranzitni robni promet, (2) komisioni poslovi, (3) participacioni poslovi, (4) zastupnički poslovi, (5) konsignacioni poslovi i (6) uvoz i izvoz robe. Svi pomenuti oblici specijalnih poslova imaju određene specifičnosti (karakteristike) , po čemu se razlikuju kako od redovnih poslova proizvodnih i trgovinskih preduzeća, tako i međusobno. U ovom radu ćemo se baviti samo karakteristikama komisionih poslova.
Komisioni poslovi su oblik posredničkih poslova, a njihova suština je nabavka i prodaja robe u svoje ime a za tuđ račun.
O suštini, osnovnim karakteristikama i računovodstvenom akspektu komisionih poslova detaljnije će biti reči na narednim stranicama našeg rada.

 

 

 

 

Komisioni poslovi

Osnovne karakteristike i subjekti komisionih poslova

Komisioni poslovi predstavljaju oblik posredničkih poslova i obavljaju se u svoje ime a za tuđ račun. Preduzeće koje u svoje ime a za tuđ račun zaključuje ugovor o komisionim poslu i obavlja komisioni posao naziva se komisionar; preduzeće za čiji račun komisionar obavlja ugovoreni posao naziva se komitent. Prema tome, komitent izdaje nalog (tzv. Komisioni nalog) ili skalapa ugovor sa komisionarom za obavljanje nekog konkretnog posla za račun nalogodavca (komitenta). Pri izvršenju komisionog naloga (nalog koji komitent daje komisionaru da za njegov račun obavi neki posao) komisionar je obavezan da se, shodno odredbama ugovora o komisionom poslu, pridržava komitentovih uputstava i instrukcija. Za komisionara komitentova upuststva mogu biti impretivna, izričita ili obavezujuća (komisionar ih mora stikno poštovati) i indikativna ili fakultativna (komisionar može i mora od njih da odstupi kada je to, po njegovom mišljenju u interesu komitenta).
U oblasti robnog prometa, što nas u ovom delu rada prevashodno interesuje, pravo na komisione poslove (tj. Poslove koje komisinar zaključuje za račun komitenta) imaju samo ona preduzeća koja su registrovana (upisana u sudski registar) za obavljanje komisionih poslova. Pri tome, nosioci komisionih poslova mogu biti spoljnotrgovinska preduzeća i trgovinska preduzeća koja se bave poslovima unutrašnjeg prometa.
Već na bazi ovih načelnih napomena o suštini komisionih poslova očigledno je da oni imaju niz specifičnosti u odnosu na ostale specijalne poslove. Zbog toga ćemo u nastavku naših izlaganja istaći najvažnije karakteristike komisionih poslova.
Prva, pravna osnova za obavljanje komisionog posla je sklopljen ugovor o komisionom poslu kojim se regulišu poslovni odnosi između ugovornih potpisnika, tj. Komisionara i komitenta. Najvažnije ugovorne odredbe u svakom slučaju su: (a) predmet ugovora (komisiona nabavka ili komisiona prodaja) , (b) vrsta, količina, kvalitet i cena robe, (c) visina komisionarove provizije, (d) uslovi plaćanja, (e) rok izvršenja komisionog posla, (f) tretman troškova komisionog poslovanja i (g) postupak i vreme sastavljanja definitivnog obračuna o obavljenom komisionom poslu.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari