Odlomak

UVOD

Preduzeće mora da stvara nešto što vredi, drugim rečima mora da daje rezultate. Nameravani rezultati, zajedno sa uzimanjem u obzir onih kojima su ti rezultati namenjeni, kao i troškova njihovog ostvarivanja, oblikuju cilj sistema. Stoga je zadatak menadžmenta da utvrdi i odredi te ciljeve, i da upravljački vodi preduzeće ka njihovom postizanju. Cilj koji menadžeri preduzeća treba da postignu jeste zadovoljavanje potreba potrošača ili novijom ekonomijom definisano, da stvore potrebu potrošača za posedovanjem određenog proizvoda ili korišćenjem određene usluge.

Marketing je odgovoran za ”preoces” kupovine. Taj proces je u ovom slučaju određen prvo pripremom za kupovinu, zatim samom kupovinom i na kraju zadovoljstvom kupca sa proizvodom. To je ono što marketing mora da drži pod kontrolom kako bi se nastavila kupovina tog proizvoda ili da bi se uopšte taj proizvod kupio. Marketing je upravljački proces koji je usmeren na kreiranje potražnje za određenim proizvodom ili uslugom na tržištu. Upravljanje marketingom olakšava poslovanje i kreira ponudu koja će biti zanimljiva ciljnom tržištu, jer mali preduzetnici nisu u mogućnosti zadovoljiti potrebe svih potrošača, niti mogu opsluživati celo tržište. Američko udruženje za marketing definiralo je upravljanje marketingom kao proces planiranja i obavljanja koncepcije, cena, promocije, distribucije ideja, proizvoda i usluga sa svrhom stvaranja razmene koja zadovoljava lične i organizacijske ciljeve. Unutar marketinškog planiranja, mali preduzetnici moraju odlučiti o ciljnim tržištima, segmentaciji i pozicioniranju, razvoju proizvoda, cenama, distribucijskim kanalima, fizičkoj distribuciji, komunikaciji i promociji. Komunikacija i promocija, koja uključuje i oglašavanje («reklamu»), s razlogom je tek na kraju popisa. Pre kreiranja i realizacije promocije (koja je mnogima puno zanimljivija i simpatičnija od npr, istraživanja tržišta ili strategije pozicioniranja), nužno je doneti odluke o nabrojenim delovima procesa upravljanja marketingom.

Da bi se ostvarili ciljevi preduzeća potrebno je saradnja sa drugim preduzećima. Primarni oblici saradnje ogledaju se u aktivnj saradnji sa distriburetima i dobavljačima, dok se viši oblik saradnje ogleda u formiranju partenrskih organizacija, holdiga, kooperaciji itd.

Konkurentnost pak predstavlja suštunu preduzeća i osnovu za prosperitet istog. Dovoljno je reći da bez konkurencije na tržištu ne može postojati realna politika cena i kvaliteta proizvoda, što dovodi do javljanja monopolizma i stagnacije privrede. Na tržištu, ponuda i traženja ispoljavaju svoje delovanje posredstvom konkurencije. Odnosno, na tržištu se, između subjekata privredne aktivnosti, kupaca i prodavaca, a u cilju postizanja određene, tj. maksimalne ekonomske koristi od razmene, odvija jedan oblik ekonomskog takmičenja koje se naziva konkurencijom. Zdrava konkurentnost jeste osnova današnjeg ekonomskog društva i bez nje, po mnogima, ne bi bilo ekonomskog, tehnološkog i sociološkog napredka čovečanstva.

1. KUPCI KAO AKTERI POSLOVANJA PREDUZEĆA

Marketing i menadžeri marketinga bave se ”procesom” koji prethodi odluci potrošača (kupca) da kupi proizvod. To predsetavlja specijalizovanu multidisciplinarnu oblast u marketingu. Zašto ”proces” ? Zato što na potrošača utiču mnogi faktori i procesi koji ga navode ili odbijaju od kupovine proizvoda. Zbog toga menadžeri u ovoj oblasti izučavaju potrošač sa različitih naučnih aspekata i disciplina. Najznačajniji među njima su ekonomija, sociologija i psihologija jer je odluka za kupovinom motivisana ljudskom potrebom tj. željom da se potreba zadobolji.
Sl. 1 –Odnos potreba, motiva i ponašanja potrošača
Ovakva šema predstavlja proces individualnog potrošača a ne kolektivnih potrošača. I kao što se može videti kupac se vodi prvo potrebom kao osnovnim pokretačom, nakon toga motivom koji može biti pokrenut mnogim aspektima i naravno sama reakcija koja nastaje iz svega prethodnog, kupovina ili ne.
1.1 Ekonomski motivi ponašanja kupaca

Ekonomski motiv kupca je kao prvo uslovljenim time da je čovek racionalno ekonomsko biće koje nastoji da zadovolji svoje potrebe i vodi se ličnim interesima. On nastoji da racionalnim trošenjem limitiranih prohoda maksimalno zadovolji svoje vlastite potrebe. Potrošač je, znači, uslovljen svojim finansijskim mogućnostima i u tom okviru može da se ”kreće”, kada želi da zadovolji svoje potrebe za određenim proizvodom.
Pri ovakvom načinu razmišljanja o potrošačima polazilo se od pretpostavke da je potrošač informiasan, da ga informisanost ne košta i da ima potpunu slobodu izbora roba ili usluga. Međutim slika nije takva. Potrošač ne zna relano stanje na tržištu, tj, nema dovoljno informacija i one nisu besplatne, a pored toga potrošač ima ograničen bučet a neograničene potrebe te samim tim, vodi se prioritetima pri zadovoljavanju svojih potreba, npr. neće kupiti skup parfem a da ostane bez osnovnih higijenih sredstava, jer su mu one prioritet u odnosu na parfem. Takav način ponašanja potrošača iznedrio je zakon o opadajućoj marginalnoj koristi proizvoda tj. što se više proizvoda koristi to mu je manja marginalna korist – pobećava se ali po opadajućoj stopi. Takvim sistemom dolazimo do tačke kada proizvod više neće povećavati korisnost i zadovoljstvo potrošača.
Drugi vid ovog zakona zasniva se na jediničnoj – marginalnoj koristi po monetarnoj, odnosno novačnoj jedinici. Po toj teoriji potrošač se usmerava sa proizvoda sa malom marginalnom korišću na proizvod sa većom marginalnom korišću jer na taj način, kombinacije koje prave proizvođači, zadovoljavaju više svojih potreba optimalnim rešenjem.
Takođe se koristi i efekat supstitucije koji se odlikuje ponudom više istih proizvoda sa različitim performansama, kako bi se zadoboljile različite potrebe potrošača, npr. automobil iste klase postoji sa više različitih motora, konjskih snaga, boja itd. Mana ekonomskog aspekta promatranja potrošača je u tome što nisu dovoljno primenljiva i operativna u praksi jer polaze od toga kako bi se potrošači trebalo da ponašaju a ne kako se stavrno ponašaju.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari