Rimsko pravo – skripta
Objavio Sergejss1 25. mart 2024.
Objavio Lav115 04. januar 2013. Prijavi dokument
LjUDSKA PRAVA
Ljudska prava se najčešće definišu kao osnovna prava koja pojedinac posjeduje nezavisno od volje države i njene vlasti. Ona prvi put bivaju proklamovana u najznačajnijim deklaracijama o ljudskim pravima: Deklaraciji prava države Virdžinije (1776), Deklaraciji nezavisnosti SAD (1776), Deklaraciji prava čovjeka i građanina (1789) i Deklaracija prava radnog i eksploatisanog naroda (1918). Osnovna prava koja jamče ove deklaracije su:
Pored razvoja ljudskih prava na nacionalnom nivou, dolazi i do njihove internacionalizacije. Tako se mogu razlikovati dva perioda u razvoju ljudskih prava: period do II svjetskog rata kada je preovlađivalo stanovište da su su jemstva i sadržaj ljudskih prava stvar unutrašnjeg prava, i da niko izvan zemlje nema pravo da se miješa u to koje slobode i prava ustav garantuje građanima i kako vlade postupaju sa svojim građanima ili podanicima, i period nakon II svjetskog rata kada je tragično iskustvo Drugog svetskog rata jasno pokazalo da kršenje ljudskih prava ne prestaje na granicama države, te sazrijeva svijest o univerzalnom karakteru ljudskih prava i njihove zaštite.
U tom smislu se i usvajaju najznačajniji dokumenti o ljudskim pravima: Povelja Ujedinjenih nacija (1945), Univerzalna deklaracija o pravima čovjeka (1948), Pakt o građanskim i političkim pravima – PGP (1966), Pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima – PESK (1966), Deklaracija o pravima djeteta (1959), Deklaracija UN o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije (1963), Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije (1965), Konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije žena (1979) i td.
Pored navedenih, univerzalnih dokumenata o ljudskim pravima, donose se i regionalni dokumenti: Američka konvencija o ljudskim pravima, Afrička konvencija o ljudskim pravima, Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (1950), Evropska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima (1992), Evropska konvencija o sprječavanju mučenja i nečovečnih i ponižavajućih kazni ili postupaka (1993), Okvirna konvencija za zaštitu prava nacionalnih manjina (1995), Evropska socijalna povelja (1996) i td.
DRŽAVLJANSTVO
Termin državljanin označava pripadnost pojedinca konkretnoj državi i vezu sa njom. Pravo na državljanstvo garantuje UD OUN (čl. 15) i PGP (čl. 24 st. 3). UD OUN garantuje pravo svakog čovjeka na jedno državljanstvo, izričito zabranjuje samovoljno oduzimanje državljanstva i uskraćivanje prava na državljanstvo, dok PGP među pravima djeteta navodi i pravo djeteta da stekne državljanstvo. Opšta intencija međunarodnih dokumenata jeste garantovanje prava na jedno državljanstvo, kako bi se izbjegla pojava bipatrida i polipatrida (lica sa dva ili više državljanstava) kao i apatrida (lica bez državljanstva).
Ustavi se mogu različito klasifikovati, uzimajući u obzir da li i u kojoj mjeri sadrže norme o ljudskim pravima. Tako postoje ustavi koji imaju posebna poglavlja o državljanstvu i ustavi koji nemaju posebna poglavlja o državljanstvu. Neki ustavi (Indija, Venecuela, Kuba) državljanstvo regulišu u opštim i osnovnim odredbama. U najvećem broju ustava odredbe o državljanstvu grupisane su u poglavljima o ljudskim pravima, dok meki ustavi regulišu državljanstvo uz izborni sistem i biračko pravo.
– OBRATITI PAŽNJU NA USTAVNI ZAKON ZA SPROVOĐENJE USTAVA I PITANJE DRŽAVLJANSTVA
USTAVNA SISTEMATIKA LJUDSKIH PRAVA
Najveći broj savremenih ustava sadrži posebna poglavlja o ljudskim pravima, ali postoje i oni koji nemaju poglavlje o ljudskim pravima. Ustavi se, shodno tome, mogu grupisati u dvije grupe: prvu čine ustavi koji nemaju posebna poglavlja o ljudskim pravima (SAD, Francuska), a drugu, oni u kojima postoje ova poglavlja. Danas preovlađuju ustavi koji imaju posebna poglavlja o ljudskim pravima. Tako imamo ustave (Meksiko, Njemačka) koji započinju dijelom o ljudskim pravima, ustave u kojima dio o ljudskim pravima slijedi neposredno iza osnovnih odredbi ustava (većina savremenih ustava), ustavi u kojima dio o ljudskim pravima slijedi iza poglavlja o društvenom uređenju (bivše socijalističke države) i ustave (Poljska) u kojima poglavlja o ljudskim pravima nisu među prioritetima, već je prednost data drugim pitanjima.
TIPOLOGIJE LJUDSKIH PRAVA
Postoji veliki broj podjela ljudskih prava od kojih su najznačajnije:
Objavio Sergejss1 25. mart 2024.
Objavio mob0629649492 25. mart 2024.
Objavio dragicamilica 25. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.