Stečajni postupak u privrednom društvu
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Poljoprivreda/Šumarstvo
Objavio studenti.rs 08. april 2016. Prijavi dokument
1. Uvod
Mašine za transport silaže i sena zauzimaju važno mesto u poljoprivredi. Transport je oduvek bio važan za poljoprivredu. Uvođenjem savremene poljoprivredne tehnike i modernih tehnoloških procesa transport je postao još značajniji u proizvodnji. Na pojedine faze proizvodnog procesa znatno utiču brzina i organizacija transporta. To se vidno odražava kod ubiranja i skladištenja poljoprivrednih proizvoda. Transport je jedna složena operacija. Javlja se u procesu proizvodnje svake kulture , u stočarskoj proizvodnji , voćarsko-vinogradarskoj i td. Važno mesto zauzima traktor koji je angažovan 45% u transportu. Što je veća proizvodnja to je potražnja za transportom veća. Od svih grana privrede kod poljoprivrede je najviše izražena potreba za transportom. Transport se može obavljati i pomoću paleta i kontejnera.
Transport se deli u dve grupe , prema prostornoj ograničenosti poljoprivrednog gazdinstva :
– unutrašnji i
– spoljašnji.
Pod unutrašnjim transportom podrazumeva se transport od ekonomskog dvorišta do parcele. Tu spadaju mineralna đubriva, stajnjak , osoka , reprodukcioni materijal , sredstva za zaštitu , voda i dr. Ovde spada i transport od parcele do ekonomskog dvorišta (seno, slama , masa za silažu , ubrani proizvodi i dr.).
Spoljašnji transport se odvija van proizvodnog procesa zaokruženog lokacijom. U spoljašnjem transportu učestvuju : traktori, brodovi, kamioni, železnica , specijalna vozila , helikopteri , avioni i dr.
Prilikom transporta mora se znati vrsta materijala koji se transportuje.
U unutrašnjem transportu u poljoprivredi se koriste traktori točkaši i prikolice različitih nosivosti i konstrukcija.
Traktor je univerzalna pogonska mašina za transport u poljoprivredi. On služi za vuču prikolica , za utovar kranskim utoovarivačem i drugim utovarivačima koji se spajaju sa njim.
2. Teorijski deo
Utovarivači
Za utovar raznih materijala na ekonomiji , odnosno dvorištu a i van njega koriste se različita transportna sredstva među kojima značajno mesto zauzimaju traktorski utovarivači , odnosno prednji traktorski utovarivač i kranjski taktorski utovarivač.
Prednji traktorski utovarivač
Za prebacivanje lakih i teških tereta na poljoprivrednom gazdinstvu kao i utovar koristi se prednji traktorski utovarivač. Za stajnjak , silažu , zelenu krmu , seno , repu , zemlju. Koristi se i za čišćenje otvorenih i zatvorenih staja.
Svestrana mogućnost njegove primene uslovljena je izborom prilkjučaka kojima on može biti snabdeven. Ovi utovarivači imaju mogućnost dizanja tereta i do 1000kg , a visina dizanja veoma retko prelazi 3,5 m , odnosno za materijale veće mase 2,2 – 2,5 m , a za manje mase 3,2 – 3,5 m , dok za materijale čija je masa veoma mala ide i do 4 m .
Zavisno od snage traktora potrebne za pogon , odnosno nosivosti utovarivača , prednji traktorski utovarivači svrstani su u tri grupe , i to :
1) za mala gazdinstva utovar 200-300kg mase , traktor 11,03 – 14,70 kW ( 15 – 20 KS ),
2) za srednja gazdinstva utovar 400 – 800 kg mase , traktor 14,70 – 25,74 kW ( 20 – 35 KS ),
3) za velika gazdinstva utovar 600 – 1000 kg mase , traktor 22,06 – 33,09 kW ( 30 – 45 KS ).
Konstrukcija i princip rada
Prednji traktorski utovarivač sastoji se od poprečnog nosača , bočnih nosača , nosača vila – poluge , priključka – radnog dela ( vile , korpa ) , hidrauličnih cilindara i veza za hidrauluk traktora ( gumena creva ili metalme cevi ). Za kućište traktora zglobno su pričvršćene poluge ( nosači vila ) utovarivača , koje su pokretne u vertikalnom pravcu obrćući se oko zglobne veze. Na prednjem kraju poluga pričvršćen je izmenjivi priključak – radni deo utovarivača ( vile , korpa ) , kojim se zahvata materijal.
Zahvaćeni materijal se podiže uvis i vožnjom unazad nosi do mesta istovara. Oslobađanjem veza koja drži vile ( korpu ) u horizontalnom radnom položaju usled mase tereta vile se izokreću i materijal pada u prikolicu , odnosno na mesto deponovanja. Korpa se vraća u radni položaj dejstvom opruge ili pritiskom o tlo ( kod starijih konstrukcija ) , pri čemu klin za osiguranje radnog položaja korpe uskoči u svoje ležište i ostvari čvrstu vezu korpe sa polugama.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio Studenteu 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.