Odlomak

UVOD
Međunarodno kretanje rada ili migracija radne snage ima veliki značaj u današnjem gospodarstvu, jer je kvaliteta ljudskog kapitala iznimno važna. Migracija ili preseljavanje stanovništva označava prostornu pokretljivost stanovništva. Unutarnja migracija stanovništva podrazumijeva preseljenje osoba unutar jedne države, odnosno područje porijekla i područje odredišta osobe u granicama određene države. Vanjska migracija stanovništva podrazumijeva preseljenje osoba iz jedne države u drugu s namjerom stalnog nastanjenja. Međunarodno kretanje radne snage obuhvata međunarodne emigracije, odnosno imigracije radne snage.
Medjunarodna migracija radne snage predstavlja zapošljavanje građana jedne zemlje u nekoj inostranoj zemlji, bilo da se radi o nemogućnosti njene zaposlenosti u zemlji, ili pak o povoljnijim uslovima zapošljavanja u inostranstvu (zarade i drugi uslovi).
Većina zemalja ne podržava useljavanje i naturaliziranje stranaca, što obeshrabruje i usporava migracijske tokove. Zvanično, samo pet zemalja ohrabruje imigracije, i to SAD, Kanada, Australija, Izrael i Novi Zeland.
Migracijski tokovi su se ubrzavali u zadnjim decenijama 13. i početkom 20. stoljeća, kada su ‘novi’ izvori migracija (Južna, Centralna i Istočna Evropa) počeli zamjenjivati stare izvore migracijskih tokova (Sjeverna Evropa).
Međunarodna migracija javlja uglavnom u tri smjera: (1) iz zemalja u razvoju u razvijene zemlje (“jug-sjever”); (2) izmedu razvijenih zemalja; i (3) između zemalja u razvoju.
Postoje, najšire uzevši, dvije grupe odrednica migracija:

a) ekonomske odrednice,
b) ostale (neekonomske) odrednice.

Među ekonomskim faktorima (motivima) migracije najvažniji privlačni faktori su:

a) mogućnosti zaposlenja vezano na postojeću potražnju za radnom snagom,
b) mogućnosti stjecanja viših zarada,
c) mogućnosti poboljšanja uvjeta rada (modernija sredstva rada, bolja zaštita na radu, suvremenija organizacija rada, mogućnost profesionalnog usavršavanja),
d) mogućnosti poboljsanja kvalitete života (veća ponuda i bolja opremljenost stanova, širi izbor i kvalitetnija potrošnja dobara, širi asortiman i kvalitetnije usluge, itd.). Oni su međutim, često međupovezani i međuovisni, ali jedan od njih redovito ima dominantnu važnost za odluku o migriranju.

Demografske posljedice vanjskih migracija očituju se istodobno u zemlji emigracije i zemlji imigracije. Vanjske migracije djeluju na ukupan broj stanovnika jedne zemlje, bilo da ga povećavaju ili smanjuju. Osim ovog izravnog djelovanja na brojnost stanovništva, vanjske migracije djeluju takoder na komponente prirodnog kretanja, natalitet i mortalitet, a preko toga opet na stopu promjene stanovništva, odnosno na promjenu broja stanovnika.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari