Međunarodno privredno pravo

1. Navedite sve što znate o poveznici prebivalište, uključujući i razliku u poimanju te poveznice u mpp kontinentalne Europe u odnosu na države common law-a?
Značajna poveznica u m procesnom pravu jer se njome najčešće određuje opća međ sudska nadležnost fizičkih osoba. Postoje određene specifičnosti u common law državama, po eng pravu PREBIVALIŠTE je poveznica osobnog statuta, no nekad i cjelokupnog pravnog posla; tako se sposobnost poduzimati osobne i obiteljske poslove ocjenjuje po pravu prebivališta, a po tom pravu se određuju i ti poslovi (npr pretpostavke za zaključenje braka). Postoje i drukčija rješenja pa se npr. sposobnost zaključenja stvarnoprav ugovora o nekretninama ocjenjuje po lex rei sitae. ZRS ne sadrži definiciju pojma pa se za potrebe tog zakona primjenjuje pojam prebivališta koji je određen u drugim hrv. Zakonima, a 2 sadrže definiciju: Zakon o strancima 2007. (mjesto u kojem se stranac sa stalnim boravkom nastanio s namjerom da u njemu živi) i Zakon o prebivalištu i boravištu građana 1991. (mjesto u kojem se građanin naselio s namjerom da u njemu stalno živi). Prebivalište na najčešće određuje na osnovi prava države čiji organ rješava predmet, tj po lex fori (ako se predmet rješava pred nadležnim hrv tijelom, prebivalište se određuje po hrv pravu. Po ZRS prebivalište je poveznica podrednog kolizijskog pravila koje se primjenjuje ako nije moguće prijeniti primarno pravilo s poveznicom državljanstva npr za osobe bez državljanstva, za učinke braka, za odnose roditelja i djece. Prebivalište je iznimno poveznica primarnog kolizijskog pravila (npr. cl 26. ZRS: za jednostrani pravni posao mjerodavno je pravo države dužnikova prebivališta, odnosno sjedišta) i alternativnog pravila (čl. 31 ZRS: oporuka je pravovaljana u pogledu oblika ako je pravovaljana po jednom od ovih prava…po pravu oporuč prebivališta …). Prebivalište je značajno i kao poveznica u hmpp što se tiče isključive nadležnosti i priznanja te izvršenja odluka inozemnih tijela ako se radi o stranci državljaninu RH.

2. Je li po hrvatskom mpp dopuštena revizija zbog neprimjene mjerodavnog prava? DA
Po hrvatskom mpp strano se pravo smatra pravom. Zbog toga se može izjaviti žalba, ako ono ne bude uopće utvrđeno pa ne bude primjenjeno ili ako je ono pogrešno primjenjeno. Iz istih se razloga može izjaviti i revizija (po čl.385 ZPP tj. izmjenama i dopunama iz 2008. koji određuje da se revizija može izjaviti protiv zakonom utvrđenih 2st presuda zbog pogrešne primjene materijalnog prava). Do pogrešne primjene ili do neprimjene mjerodavnog stranog prava može doći: a) u vezi s pogrešnom primjenom polaznog kolizijskog pravila, još unutar primjene pravnog poretka legis fori. (npr. hrv sud je u konkretnom slučaju trebao primjeniti polazno kolizijsko pravilo A koje bi uputilo na primjenu austrijskog prava, a pogrešno je primjenio kolizijsko pravilo B koje je uputilo na mađarsko pravo; onda tu imamo 2 razloga za reviziju: pogrešnu primjenu hrv prava, njenog kolizijskog pravila i pogrešnu primjenu stranog prava) b) te nakon što je međ nadležni hrvatski sud pravilnim izborom polaznog kolizijskog pravila uputio na strano pravo (npr hrv sud je ispravno povrgao pravno stanje pod domaće kolizijsko pravilo koje upućuje na mjerodavno talijansko pravo, ali nije ispravno tumačio ni primjenio norme mjerodavnog talijanskog prava).

3. Objasnite ulogu materijalnog i procesnog javnog poretka u mpp?
Procesni javni poredak je institut kojim se štiti domaći procesni javni poredak kojim se sprječava da strane sudske i arbitražne odluke koje su nespojive s bitnim načelima domaćeg procesnog prava ostvaruju učinke u tuzemstvu, te se uskraćuje pravna pomoć ako se traži na način bitno nespojiv s domaćim procesnim pravom. U hrv kao ni u stranom pravu ne postoji opća klauzula ni definicija procesnog pravnog poretka, ali posebne odredbe sadrži: ZRS (čl.91: strana sudska odluka neće se priznati ako je u suprotnosti s URH utvrđenim osnovama državnog uređenja), ZPP (čl.181.st2: sud će uskratiti pravnu pomoć inozemnom sudu ako se traži izvršenje radnje koja je protivna javnom poretku RH), ZA (čl.36,st2: pravorijek se poništava ako sud utvrdi da je u suprotnosti s javnim poretkom RH). Uz kontrolu procesnog javnog poretka, u fazi priznanja i ovrhe strane sudske arbitražne olduka, kontrolira se u određenoj mjeri (bez ulaska u suštinu odluke) i njen sadržaj što se tiče primjene materijalnog prava – to je materijanopravna dimenzija pravnog poretka. Npr: stranom sudskom odlukom utvrđuje se dužnost zaključenja braka; time se povređuje načelo slobode zaključenja braka pa se takva odluka ne može priznati. Općenito se smatra da u fazi priznanja i ovrhe stranih sudskih odluka, materijalnopravni javni poredak treba vrlo restriktivno tumačiti. Dakle, materijalnopravni poredak je usmjeren protiv sadržaja odluke; a procesni javni poredak sprečava priznanje inozemnih odluka ako su donesene protivno osnovnim načelima procesnog prava države priznanja.