Odlomak

1.1.    Ciljevi istraživanja
Problem međuvršnjačkog nasilja postao je jedan od velikih problema današnjice. Nedostatak razgovora roditelja sa svojom djecom uslovio je nastankom nasilnog ponašanja među vršnjacima. Danasnja djeca su ili previse „otvorena“ prema ljudima ili previše „povučena u samoga sebe“ što dovodi do velikih problema.

Cilj ovog istraživanja je da se međuvršnjačko nasilje zaustavi i da konačno djeca budu sigurna i zadovoljna svojim životom. Sprečavati međuvršnjačko nasilje možemo tako što razgovaramo sa djecom i uspostavimo povjerenje između djece i roditelja ili pedagoga.
Uspostavljanjem adekvatnog odnosa između djece i roditelja odnosno pedagoga trebala bi  se pojačati svijest o samom međuvršnjačkom nasilju. Dakle, pojasniti djeci da se nasilje odmah treba prijaviti nadležnoj osobi ili roditeljima kako bi se osobi koja je žrtva nasilja pružila adekvatna pomoć a osobi koja je nasilnik omogućio razgovor sa osobama koje su kompetente za ovu oblast.

 

 

 

1.2.    Svrha istraživanja
Svrha istraživanja jeste ispitati prisutnost nasilnog ponašanja (žrtava i nasilnika) među djecom osnovnoškolskog  kao i srednjoškolskog uzrasta. Prisutnost nasilnog ponašanja među djecom ispitati ćemo uz pomoć ankete kao i razgovora sa osobama koje su kompetente i koje se bave samim međuvršnjčkim nasiljem.

 

 

 

1.3.    Istraživačko pitanje
Da li je i u kojoj mjeri, na području općine Tuzla, zastupljeno međuvršnjačko nasilje u osvnovnim i srednjim školama?

 

 

 
1.4.    Definisanje problema nasilja među vršnjacima u školi
Istraživanja nasilja među djecom u školi započeta su u skandinavskim zemljama pod terminom ¹”mobbing”, koji je uveo školski liječnik P.P. Heinemann koristeći ga u kontekstu rasne diskriminacije. Ova riječ proizlazi iz engleske riječi ²”mob”, a označava relativno veliku i anonimnu skupinu ljudi uključenu u djelovanje prema pojedincu. Nasilje među školskom djecom nesumnjivo je vrlo česta pojava.
Djeca u školi mogu biti uzastopno i sistematski uznemiravana i napadana od strane svojih školskih kolega. Malo je odraslih koji se ne sjećaju ove pojave iz vlastitih školskih dana kao na primjer pojedinaca koji su u svom razredu bili odbačeni od ostalih,
kojima se neko rugao, sa kojima niko nije htio sjediti, izazivao ih ili ih čak tjelesno zlostavljao.
Dakle, nasilno ponašanje među djecom u školi odnosno “problem nasilnik/žrtva” dobro je poznat, ali se vrlo malo o tome govorilo i pisalo. Posljednjih deset godina došlo je do povećanog zanimanja za probleme vezane za međusobno zlostavljanje djece u školi o čemu govori veliki broj stranih autora.
Pod vršnjačkim nasiljem podrazumijevamo događanja u širem okviru škole u kojima pojedini učenici ili, još češće, grupa učenika, izvodi trajno nasilje nad svojim vršnjakom ili mlađim djetetom kojim se tom djetetu-žrtvi nasilja nanose povrede ili pričinjava bol ili neprijatnost. Zlostavljanje uključuje nanošenje štete fizičkom silom, ali i bez primjene fizičke sile (npr. emocionalno zlostavljanje, zanemarivanje, seksualno zlostavljanje).
Nasilje ili zlostavljanje među djecom u školi se obzirom na oblik može podijeliti na direktno nasilje i indirektno nasilje.
O direktnom nasilju se govori kada je žrtva trajno napadana direktnim nanošenje štete, kao npr. fizičkim ozljeđivanjem,verbalnim vrijeđanjem, krađom novca itd.
O indirektnom nasilju se govori kada je žrtva trajno napadana nedirektnim nanošenjem štete, kao npr. širenjem glasina i neistina o nekom djetetu njegovim vršnjacima, nagovaranjem vršnjaka da se ne druže s nekim djetetom itd.
Osim ove klasifikacije, nasilje među djecom u školi se obzirom na oblik može podijeliti i na verbalno nasilje (poput vrijeđanja, širenja glasina, stalnog zadirkivanja, ismijavanja, prijetnje) i fizičko nasilje (poput udaranja, guranja,štipanja, čupanja).
Unutar navedena dva oblika mogu se izdvojiti dodatne četiri podvrste nasilnog ponašanja: seksualno nasilje koje podrazumijeva neželjeni fizički kontakt po intimnim dijelovima tijela i uvredljive komentare, kulturalno nasilje koje podrazumijeva vrijeđanje na nacionalnoj, religijskoj i rasnoj osnovi, ekonomsko nasilje koje uključuje ponašanja poput krađe i iznuđivanja novaca, te emocionalno nasilje koje uključuje ponašanja poput namjernog isključivanja žrtve iz zajedničkih aktivnosti razreda ili grupe i ignorisanje.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Sociologija

Komentari